DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA ŠTO NAM DONOSI NAŠIH 160 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA I 130 GODINA “ŠUMARSKOGALISTA” Prije 10 godina obilježena je 150. godišnjica Društva i 120. godišnjica “Šumarskoga lista”. Bio je to vrlo svečan dan s puno gostiju i kao uvijek s velikim odazivom struke, i to kako naše, tako i one iz susjednih zemalja. Sada 10 godina kasnije, ali s gorkim iskustvom i usporedbom na neka druga razdoblja naše povijesti koja bi najradije zaboravili. Šuma danas u čitavom svijetu predstavlja simbol sigurnosti i zaštite krajobraza, zaštite zdravlja i prostor doživljavanja istinske prirode. Spoznaja o sve većoj vrijednosti šume kao vegetacijskoga oblika primijećuje se osobito u razvijenijim i civiliziranijim društvenim zajednicama. Raščlanimo li danas naš šumski fond, i to onaj o kojemu vodi skrb šumarska struka i učinimo li uvid u sastav šumskoga drveća u kojemu svaka vrsta dolazi u svome staništu, koje dijeli s ostalim samoniklim drvećem, grmljem, prizemnim rašćem, svijetom gljiva, bakterija, zoocenozom od kojih svaka vrsta i jedinka zauzima svoju nišu, dolazimo do zaključka kako smo u proteklih 200 godina kao struka i 160 godina kao udružena struka, postigli puno više nego što su u svijetu postigli drugi. Slušajući na radiju emisiju o drugome izdanju knjige o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj, autor knjige je između ostaloga izjavio kako bi se u nas zbog zaštićene prirode i u skladu s načelima o njezinoj zaštiti, moglo proglasiti još nacionalnih parkova. To se, dakako, odnosi na šume budući da agrar i urbano-industrijski prostor ne dolaze u obzir pa je lako zaključiti kako smo mi kao struka uspjeli uzgojiti šumu koja predstavlja čvrsto uporište u smislu opće zaštite prirode, što je zapravo planetarni cilj kojemu teži čitav suvremeni svijet. Parcijalnom zaštitom prirode (NATURA 2001, ekološka mreža s koridorima, proglašavanje parkova prirode) oponašamo one koji su svoje šume komercijalizirali uništivši njihovu prirodnost i danas traže ostatke ostataka, kako bi se barem nešto očuvalo. Moda u svijetu uvijek ima svoje pobornike pa tako je to i u nas. Mi smo kao struka vrlo sigurni kako su postupci svih šumarskih disciplina, koje smo mi kao i ostali šumari u svijetu neprekidno usavršavali, jedini pravi put za održanje prirodne šume koja daje sve opće koristi, uz sirovinsko-energetsku funkciju i koja potvrđuje šumarsko geslo 18. IUFRO kongresa, kako će 21. stoljeće biti doba šume i drveta, kojemu dodajemo šume šumarima! Ortodoksni zaštitari prirode teže sekundarnoj prašumi koja vodi progalama i čistinama u fazi starenja i raspadanja, i jedino je aktivno njegovana šuma učinkovita u smislu sirovinskih i svih općekorisnih funkcija. U proteklom razdoblju dijelom zaštićenih šuma zagospodarili su nešumari, prema Zakonu o cestama prenamjena šume u cestu ostaje bez naknade šumarstvu, u izgradnju kanala Dunav-Sava ide se mimo mišljenja šumarstva, grade se hidroelektrane mastodonti koje ugrožavaju nizinske lužnjakove šume, sredozemne šume pretvaraju se u višegodišnje maslinike i vinograde unatoč napuštenih više stotina tisuća hektara poljodjelskih površina u Sredozemlju, a vodoprivreda ubire od šumarstva danak iako je šuma najkorisniji vodozaštitni objekt. Uvjeren sam kako će razum u budućnosti prevagnuti odbacujući nelogične odluke lobija koji ugrožavaju šumske ekosustave. Svojom dragocjenom sirovinom i ekološko-biološkim kapitalom šume u Hrvatskoj nude velike vrijednosti, koje do danas nismo iskoristili. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naklada 1820 primjeraka |