DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Slika 4. Stanje na PP-2 poslije izvođenja visoke prorede 2003. god. (GJ Bogovina I, odeljenje 8) Figure 4 PP-2 after high thinning in 2003 (Foto: M. Bobinac) koje su biološki nestabile. Iz razloga podnošenja zasjene od strane bukve, i izvođenjem visokih proreda, u mladim i srednjedobnim sastojinama, stvaraju se povoljniji uvjeti za održavanje podstojne etaže i formiraju se dvoetažne sastojine. U uzgojnom smislu potištena stabla, od isključivog predmeta sanitarnih intervencija, primarno preuzimaju kompleksniju biološko-eko 5. ZAKLJUČCI Na temelju karakteristika biološkog diferenciranja stabala u srednjedobnoj sastojini bukve, i učinaka proreda na prirast preostalih stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. godine, mogu se donijeti sljedeći zaključci: Pri spontanom razvoju ili poslije izvođenja jedne ili dvije prorede na kraju 2002. godine na pokusnim plohama BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 % od ukupnog broja stabala; Na pokusnim plohama stabla prvog biološkog položaja u prirastu temeljnice sudjeluju sa 81,0–88,0 %, a u temeljnici sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla trećeg biološkog položaja u prirastu temeljnice sulošku ulogu u sastojini (održavaju zasjenu u podstojnoj etaži i sprječavaju zakorovljivanje, utječu na mikroklimu u sastojini, sprječavaju pojavu sekundarne krune, “čiste” debla od donjih grana, i dr.). Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena i veći postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice i volumena sastojine, u odnosu na druge kategorije stabala, ukazuje da primarni predmet njege u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve treba da predstavljaju kategorije stabala dominantnog biološkog položaja. U sastojinama, u kojima su izostale pravodobne mjere njege i u kojima je velik udio potištenih stabala, prorede treba vršiti po načelu visoke-selektivne prorede, a uklanjanje stabala iz podstojne etaže potrebno je svesti samo na nužne uzgojne i sanitarne intervencije. Na sastojinskoj razini konstatirani su povoljniji učinci u prirastu na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj plohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu i kontrolnu pokusnu plohu (Bobinac, 2004). Raspon u prirastu između stabala različitih bioloških položaja na određenoj pokusnoj plohi ukazuje na velik raspon u prirastu bukve. Visoki iznosi prirasta u istraživanim sastojinama u suglasnosti su s podacima s pokusnih ploha za njegu u mladim do srednjedobnim sastojinama bukve: u Njemačkoj – pokusna serija visoke prorede: Dalheim 116, Wieda (Assmann, 1961), Slovačkoj (Korp el , 1988), Hrvatskoj (M a t i ć et al., 2003), i dr. Rezultati istraživanja ukazuju na različite učinke na prirast preostalih stabala u zavisnosti od intenziteta prorjeđivanja. Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena te veći postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice i volumena sastojine, u odnosu na druge biološke kategorije stabala, ukazuje da primarni predmet njege u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve trebaju biti stabla dominantnog biološkog položaja. Conclusions djeluju sa 5–9 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %; U promatranom razdoblju stabla BP-1 na pror jeđivanim pokusnim plohama prosječno godišnje prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a na kontrolnom 11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom prirastu stabla BP-1 na prorjeđivanim pokusnim plohama sudjelu ju sa 82,0 %–89,0 %, a na kontrolnom sa 86,0 %; Malo udio stabala BP-2 u ukupnom broju stabala od 4,5 %–12,7 % (125–375 stabala po ha), sa sličnim udjelom u ukupnoj temeljnici i volumenu, kao i u prirastu temeljnice i volumena, ukazuje na njihovo manje značenje prilikom prorjeđivanja sastojine u odnosu na zastupljenije kategorije stabala; |