DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 de, preostao je približno istovjetan broj stabala u dominantnoj etaži i tri puta manji broj stabala u podstojnoj etaži, u odnosu na pokusnu plohu na kojoj su sprovedene tri selektivne prorede. To ukazuje da se niskim proredama u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, sa strukturom karakterističnom za jednodobne ili približno jednodobne sastojine, formiraju jednoetažne sastojine. U razdoblju intenzivnog rasta stabala u visinu odvija se biološko diferenciranje stabala, kao posljedice umanjenja funkcionalnih sposobnosti stabala iz viših bioloških položaja. Ako se u konkurentskom odnosu iz dominantne etaže preslojavaju kvalitetnija stabla u odnosu na manje kvalitetna, to se s uzgojno-proizvodnog stanovišta definira i kao gubitak potencijalnih stabala za ostvarivanje proizvodnih ciljeva gospodarenja. Kada se u srednjedobnim nenjegovanim sastojinama izvodi prva proreda na bazi zatečenog stanja, kao posljedice biološkog diferenciranja stabala, ili se prva proreda projektira na bazi elemenata modela optimalnog stanja (Vučk o v ić , St aj i ć , 2003a), realnu bazu stabala za optimalnu i stabilnu produkciju mogu predstavljati samo pojedine kategorije preostalih stabala dominantnog biološkog položaja, koje u ukupnoj strukturi sastojina najčešće čini manji broj stabala. U tom kontekstu potištena stabla, s uzgojno-proizvodnog stajališta, imaju sekundarnu ulogu i najčešće su predmet sanitarno-uzgojnih intervencija. U mladim gusto formiranim i srednjedobnim nenjegovanim sastojinama bukve, najčešće je zastupljen veliki broj podstojnih-devitaliziranih sta bala u ukupnoj strukturi. Za racionalizaciju mjera njege i za isticanje prioriteta u realizaciji uzgojnih potreba u različitim fazama razvoja uzgojno zapuštenih sastojina, važno je poznavati udio i prirasni potencijal stabala pojedinih bioloških položaja, a primarno stabala dominantnog biološkog položaja. Također, imajući u vidu adaptivne mogućnosti bukve da u određenoj mjeri može vegetirati u podstojnoj etaži, od vrste prorede u mladim sastojinama može se očekivati da opredjeljuje daljnju ulogu podstojnih stabala u sastojinskoj strukturi. Cilj obavljenih istraživanja je da se na pokusnim plohama, koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, ukaže na udio i prirast stabala različitih bioloških položaja u srednjedobnoj sastojini bukve. Time će se upotpuniti dosadašnja saznanja o učincima različitih gospodarskih tretmana na prirast stabala i sastojina bukve u mlađim razvojnim fazama, u našim uvjetima (Ra t kni ć, 1985., 1986, S t o j a n o v ić et al., 1985., Stamenković, Vučković 1990, Stojanović, 2003., Vučković M., Stajić B. 2003b, Krstić, 2004., Bo b i n a c, 2004.). 2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Subjekt of research and working methods Istraživanja su obavljena u srednjedobnoj sastojini bukve na području Južnog Kučaja (ŠU “Boljevac”, GJ “Bogovina I”, odjel 8) u okviru tri pokusne plohe koje se nalaze u istovjetnim stanišnim uvjetima. Pokusne plohe su osnovane 1985. godine (Serija I, pokusne plohe br. 1, 2 i 3, M il i n , S toj ano v i ć , et al., 1986). Sastojina se nalazi na 900–920 m nadmorske visine, na zaravni do 8o eksponiranoj zapadu-jugozapadu i predstavlja planinsku šumu bukve (Fagetum montanum nudum Jov. 53. = Dentario-Fagetum montanum) na dubokom kiselom smeđem tlu na kristalastim škriljcima. Pri izdvajanju pokusnih ploha 1985. god. sastojina je bila stara 30–35 godina. Za potrebe ovog rada korišteni su podaci premjera promjera stabala, debljine preko 5 cm na prsnoj visini, podaci procjene njihovog biološkog položaja na kraju 1994. i 2002. godine i podaci djelimičnog premjera visina na kraju 1994. i 2002. godine. Za obračun volumena stabala korištene su jedinstvene visinske krivulje za sve tri pokusne plohe i volumne tablice za visoke šume bukve u Srbiji. Biološki položaj stabala procjenjen je na osnovu trostupanjske klasifikacije: dominantna stabla (BP-1, Kraft: 1 i 2), kodominantna stabla (BP-2, Kraft: 3 i 4a) i podstojna stabla (BP-3, Kraft: 4b i 5). Kraftova klasifikacija stabala data je prema Bunuševcu (1951). Na pokusnim plohama primjenjen je različit uzgojni tretman. Na PP-1 krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivna proreda umjerene jačine (posječeno je 16,3 % od ukupnog broja stabala, 22,5 % temeljnice i 24,6 % volumena), a ukupan prorjedni prinos do 2002. god. iznosio je 42,9 m3·ha-1. Na PP-2 izvedene su dvije prorede, krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivna proreda jakog zahvata (posječeno je 23,7 % od ukupnog broja stabala, 26,9 % temeljnice i 28,9 % volumena), i krajem 1994. godine obavljena je visoka selektivna proreda umjerene jačine (posječeno je 11,0 % od ukupnog broja stabala, 17,2 % temeljnice i 17,8 % volumena). Ukupni prorjedni prinos do 2002. god. na PP-2 iznosio je 97,94 m3·ha-1. Na PP-3 (kontrolna pokusna ploha) nisu vršene prorede do 2002. godine, a uslijed mortaliteta broj stabala u 2002. godini manji je za 6,5 % u odnosu na stanje 1985. godine. Podaci prethodnih ci p premjera, karakteristike i učinci proreda n nna aa pokusnim plohama prikazani su u radovima Milin, Stojanov i ć , et al., 1986, S toj an o v i ć et al., 1994, Bobi n ac , 2004.). Za potrebe ovog rada na pokusnim su plohama prikazani učešće i prirast stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. godine. Za usporedbu korišteni su sljedeći elementi rasta: prosječno godišnje povećanje promjera (id) i visina (ih), prosječno godišnje |