DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 UDK 630* 242 (001) EFFECTS OF THINNING ON THE INCREMENT OF TREES IN DIFFERENT BIOLOGICAL POSITIONS IN I MIDDLE-AGED BEECH STAND Martin BOBINAC* SAŽETAK: U jednoj srednjedobnoj sastojini bukve, na trima pokusnim plohama pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, analiziran je prirast stabala različitih bioloških položaja (BP). Rezultati se baziraju na podacima premjera promjera i procjeni biološkog položaja istovjetnog broja stabala na kraju 1994. i 2002. godine. Analizom su obuhvaćene pokusne plohe na kojima je selektivna proreda obavljena 1985. godine (PP-1), 1985 i 1994. godine (PP-2) te kontrolna pokusna ploha (PP-3). Na pokusnim plohama na kraju 2002. godine BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 % od ukupnog broja stabala. Na kraju 2002. god. na pokusnim plohama stabla BP-1 sudjeluju u prirastu temeljnice sastojine sa 82,0–88,0 %, a u temeljnici sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla BP-3 u prirastu temeljnice sastojine sudjeluju sa 5,0–9,0 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %. U razdoblju 1995–2002. veće prosječno godišnje povećanje promjera, temeljnice i volumena stabala BP-1 i BP-2 je u okviru PP-2, u odnosu na PP-1 i PP-3. K l j u č n e r i je č i : bukva, srednjedobna sastojina, biološki položaj stabala, selektivna proreda, prirast 1. UVOD – Introduction Bukva (Fagus moesiaca Domin/Maly/Czezot) je stojinama izvođenje proreda često se svodi na iznuđene najzastupljenija vrsta drveća u Srbiji, a zbog vrijednog zahvate, pri kojima uz nužno uklanjanje neposrednih drveta i ekološke uloge ekosustava koje gradi predstavkonkurenata kvalitetnijim stablima iz dominantnog biolja i najznačajniju vrstu drveća. Prema navodima Me-loškog položaja, potrebno ukloniti veći broj podstojnihdarević et al., (2003) ukupna površina bukovih šuma devitaliziranih, a često i predominantnih-nekvalitetnih u središnjoj Srbiji i Vojvodini iznosi 372.599,51 ha. Na stabala. Pri takvom postupku doznaka stabala i uzgojne osnovi orijentacijske strukture bukovih šuma po starospotrebe se realiziraju s jačim zahvatom u odnosu na zati, sastojine u kojima je neophodno izvođenje mjera njehvat prorede u istovjetnoj razvojnoj fazi njegovanih sasge obuhvaćaju 49 % od ukupne površine. Na velikoj tojina. Za realizaciju uzgojnih potreba i postizanje stapovršini ovih šuma izostale su pravovremene i adekvatbilnosti sastojina teže je osigurati jedinstvene kriterije u ne mjere njege, a zakašnjela proreda najčešće je prva nenjegovanim sastojinama i najčešće se “od situacije do uzgojna intervencija. Uslijed pretežito spontanog razsituacije” pri doznaci stabala definiraju prioriteti. voja često je u srednjedobnim sastojinama zastupljen Opredjeljenje da se prvom proredom u srednjedobveći broj stabala sa značajno umanjenim funkcionalnim nim bukovim sastojinama uklanjaju pretežito potištena karakteristikama (Pa n ić , 1966, B u n uše va c , J o v a -stabla uvjetuje značajno smanjenje broja stabala i saston o v i ć , 1972, Stojanović et al., 1990, B o b i na c 2003, jine s “prikrivenom jednodobnom strukturom” dobivaju K r s ti ć, 2004, Kr s tić , S t a j ić , 2003, K rst i ć et al., fizionomiju “jednodobne strukture” (Kr s ti ć, 2004). 2002, Vu č k o v ić , St aj i ć 2003a i dr.). U takvim sa-Prema podacima Bobinca (2003) u sastojini staroj oko 70 godina, na neprorjeđivanoj pokusnoj površini, Doc. dr. sc. Martin Bobinac, Šumarski fakultet Univerziteta u poslije izvođenja prve niske, pretežito sanitarne prore- Beogradu, 11030 Beograd, Kneza Višeslava 1 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 de, preostao je približno istovjetan broj stabala u dominantnoj etaži i tri puta manji broj stabala u podstojnoj etaži, u odnosu na pokusnu plohu na kojoj su sprovedene tri selektivne prorede. To ukazuje da se niskim proredama u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, sa strukturom karakterističnom za jednodobne ili približno jednodobne sastojine, formiraju jednoetažne sastojine. U razdoblju intenzivnog rasta stabala u visinu odvija se biološko diferenciranje stabala, kao posljedice umanjenja funkcionalnih sposobnosti stabala iz viših bioloških položaja. Ako se u konkurentskom odnosu iz dominantne etaže preslojavaju kvalitetnija stabla u odnosu na manje kvalitetna, to se s uzgojno-proizvodnog stanovišta definira i kao gubitak potencijalnih stabala za ostvarivanje proizvodnih ciljeva gospodarenja. Kada se u srednjedobnim nenjegovanim sastojinama izvodi prva proreda na bazi zatečenog stanja, kao posljedice biološkog diferenciranja stabala, ili se prva proreda projektira na bazi elemenata modela optimalnog stanja (Vučk o v ić , St aj i ć , 2003a), realnu bazu stabala za optimalnu i stabilnu produkciju mogu predstavljati samo pojedine kategorije preostalih stabala dominantnog biološkog položaja, koje u ukupnoj strukturi sastojina najčešće čini manji broj stabala. U tom kontekstu potištena stabla, s uzgojno-proizvodnog stajališta, imaju sekundarnu ulogu i najčešće su predmet sanitarno-uzgojnih intervencija. U mladim gusto formiranim i srednjedobnim nenjegovanim sastojinama bukve, najčešće je zastupljen veliki broj podstojnih-devitaliziranih sta bala u ukupnoj strukturi. Za racionalizaciju mjera njege i za isticanje prioriteta u realizaciji uzgojnih potreba u različitim fazama razvoja uzgojno zapuštenih sastojina, važno je poznavati udio i prirasni potencijal stabala pojedinih bioloških položaja, a primarno stabala dominantnog biološkog položaja. Također, imajući u vidu adaptivne mogućnosti bukve da u određenoj mjeri može vegetirati u podstojnoj etaži, od vrste prorede u mladim sastojinama može se očekivati da opredjeljuje daljnju ulogu podstojnih stabala u sastojinskoj strukturi. Cilj obavljenih istraživanja je da se na pokusnim plohama, koje su pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, ukaže na udio i prirast stabala različitih bioloških položaja u srednjedobnoj sastojini bukve. Time će se upotpuniti dosadašnja saznanja o učincima različitih gospodarskih tretmana na prirast stabala i sastojina bukve u mlađim razvojnim fazama, u našim uvjetima (Ra t kni ć, 1985., 1986, S t o j a n o v ić et al., 1985., Stamenković, Vučković 1990, Stojanović, 2003., Vučković M., Stajić B. 2003b, Krstić, 2004., Bo b i n a c, 2004.). 2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Subjekt of research and working methods Istraživanja su obavljena u srednjedobnoj sastojini bukve na području Južnog Kučaja (ŠU “Boljevac”, GJ “Bogovina I”, odjel 8) u okviru tri pokusne plohe koje se nalaze u istovjetnim stanišnim uvjetima. Pokusne plohe su osnovane 1985. godine (Serija I, pokusne plohe br. 1, 2 i 3, M il i n , S toj ano v i ć , et al., 1986). Sastojina se nalazi na 900–920 m nadmorske visine, na zaravni do 8o eksponiranoj zapadu-jugozapadu i predstavlja planinsku šumu bukve (Fagetum montanum nudum Jov. 53. = Dentario-Fagetum montanum) na dubokom kiselom smeđem tlu na kristalastim škriljcima. Pri izdvajanju pokusnih ploha 1985. god. sastojina je bila stara 30–35 godina. Za potrebe ovog rada korišteni su podaci premjera promjera stabala, debljine preko 5 cm na prsnoj visini, podaci procjene njihovog biološkog položaja na kraju 1994. i 2002. godine i podaci djelimičnog premjera visina na kraju 1994. i 2002. godine. Za obračun volumena stabala korištene su jedinstvene visinske krivulje za sve tri pokusne plohe i volumne tablice za visoke šume bukve u Srbiji. Biološki položaj stabala procjenjen je na osnovu trostupanjske klasifikacije: dominantna stabla (BP-1, Kraft: 1 i 2), kodominantna stabla (BP-2, Kraft: 3 i 4a) i podstojna stabla (BP-3, Kraft: 4b i 5). Kraftova klasifikacija stabala data je prema Bunuševcu (1951). Na pokusnim plohama primjenjen je različit uzgojni tretman. Na PP-1 krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivna proreda umjerene jačine (posječeno je 16,3 % od ukupnog broja stabala, 22,5 % temeljnice i 24,6 % volumena), a ukupan prorjedni prinos do 2002. god. iznosio je 42,9 m3·ha-1. Na PP-2 izvedene su dvije prorede, krajem 1985. godine obavljena je visoka selektivna proreda jakog zahvata (posječeno je 23,7 % od ukupnog broja stabala, 26,9 % temeljnice i 28,9 % volumena), i krajem 1994. godine obavljena je visoka selektivna proreda umjerene jačine (posječeno je 11,0 % od ukupnog broja stabala, 17,2 % temeljnice i 17,8 % volumena). Ukupni prorjedni prinos do 2002. god. na PP-2 iznosio je 97,94 m3·ha-1. Na PP-3 (kontrolna pokusna ploha) nisu vršene prorede do 2002. godine, a uslijed mortaliteta broj stabala u 2002. godini manji je za 6,5 % u odnosu na stanje 1985. godine. Podaci prethodnih ci p premjera, karakteristike i učinci proreda n nna aa pokusnim plohama prikazani su u radovima Milin, Stojanov i ć , et al., 1986, S toj an o v i ć et al., 1994, Bobi n ac , 2004.). Za potrebe ovog rada na pokusnim su plohama prikazani učešće i prirast stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. godine. Za usporedbu korišteni su sljedeći elementi rasta: prosječno godišnje povećanje promjera (id) i visina (ih), prosječno godišnje |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 15 <-- 15 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 povećanje temeljnice (ig) i volumena (iv), postotak na kraju i na početku promatranog razdoblja za istovjevolumnog prirasta (Piv %). Prosječno povećanje navetan broj stabala u pojedinom biološkom položaju i za denih elemenata rasta određeno je kao razlika veličina sastojinu u cjelini. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Results of research Elementi rasta i učešće stabala različitih bioloških sio je 23,5 % na kontrolnoj plohi i 27,0–36,1 % na propoložaja na pokusnim plohama pri izmjeri 1994.i 2002. rjeđivanim plohama. U 2002. godini, uz isti broj stabala godine prikazani su u tablici 1. U ukupnoj strukturi staBP- 3 na prorjeđivanim plohama kao i u 1994. godini ili bala u 1994. i 2002. godini broj stabla BP-1 iznosio je na neznatno povećan na kontrolnoj plohi relativno sudjeloprorjeđivanim pokusnim plohama, na PP-1 725 po ha vanje temeljnice stabala BP-3 u ukupnoj temeljnici je (24,6 %), a na PP-2 650 po ha (23,9 %). Na kontrolnoj manje u odnosu na stanje u 1994. godini. To ukazuje na pokusnoj plohi broj stabla BP-1 iznosio je 1000 po ha smanjivanje njihove prirasne sposobnosti na pokusnim (27,8 %). Na prorjeđivanim pokusnim plohama broj staplohama. U oštroj borbi za životni prostor, u istraživabala BP-2 iznosio je, na PP-1 375 po ha (12,7 %), a na noj sastojini preko 60 % stabala BP-3 je sa značajno PP-2 125 po ha (4,6 %). Na kontrolnom polju u razdobumanjenim prirastom i postaju predmet sanitarnih interlju 1995–2002. godine evidentirano je preslojavanje stavencija. Izvođenjem niskih proreda stabla BP-3, u odrebala iz BP-2 u BP-3 i u 2002. godini u BP-2 preostalo je đenom razdoblju, mogu opredjeljivati iznos prorednog 375 stabala po ha (10,4 %). Na pokusnim plohama u etata u sastojinama, a pravovremenom primjenom viso2002. godini ustanovljen je velik udio stabala BP-3 u kih proreda određeni broj stabala BP-3 primarno može ukupnom broju stabala, na PP-1 1850 po ha (62,7 %), na preuzimati ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinaPP- 2 1950 po ha (71,6 %), a na kontrolnoj površini ma. Mali broj stabala BP-2 u zatečenoj razvojnoj fazi 2100 stabala po ha (58,3 %). sastojine (125–375 po ha) i njihov mali udio u ukupnom volumenu (4,7 %–12,1 %), posebice na učestalije pro- Za razliku od malog relativnog udjela stabala BP-1 u rjeđivanoj pokusnoj plohi (PP-2), ukazuje na umanjeno ukupnom broju stabala na pokusnim plohama, njihov značenje kao predmeta prorjeđivanja, u odnosu na veću udio u temeljnici i volumenu sastojine pokazuje drukčiji zastupljenost stabala BP-1 i BP-3 u ukupnoj strukturi odnos. Na pokusnim plohama relativan udio temeljnice sastojine. Na osnovu stupnja vitkosti (h/d ) srednjih sta stabala BP-1 u ukupnoj temeljnici sastojine iznosio je bala u pojedinim biološkim položajima može se zaklju na kraju 1994. godine oko 60 %, a na kraju 2002. god. čiti da stabla BP-2 i BP-3 karakterizira izrazita nestabil 65–70 %. Relativan udio temeljnice stabala BP-3 u nost jer je stupanj vitkosti veći od 100 (tablica 1). ukupnoj temeljnici sastojine na kraju 1994. godine izno- Tablica 1. Elementi rastenja stabala različitih bioloških položaja u 1994. i 2002. godini na pokusnim plohama i njihov relativan udio u strukturi sastojine Table 1 Elements of tree growth in different biological positions in 1994 and 2002 in sample plots and their relative proportion in the stand structure Pokusna ploha – Sample plot Stanje B P Condition N ha-1 G m ·ha PP-1 V m ·ha dg cm m h/d N ha-1 G m ·ha PP-2 V m ·ha dg cm m h/d N ha-1 G m ·ha PP-3 V m ·ha dg cm m h/d 1994 725 20.24 161.27 18.8 17.2 91 650 16.14 126.59 17.8 17.0 96 1000 23.42 184.28 17.3 16.9 98 I % 2002 24.6 725 59.1 29.29 65.7 269.50 22.7 19.5 86 23.9 650 59.0 25.75 66.7 241.04 22.5 19.4 86 27.8 1000 62.2 31.34 69.3 272.44 20.0 18.9 95 % 24.6 64.5 71.5 23.9 67.2 75.6 27.8 68.1 73,8 1994 375 4.76 32.76 12.7 15.3 120 125 1.32 8.70 11.6 14.8 128 500 5.39 35.75 11.7 14.9 127 II % 2002 12.7 375 13.9 5.89 13.4 45.60 14.1 17.0 120 4.6 125 4.8 1.94 4.6 14.94 14.0 17.0 121 13.9 375 14.3 5.26 13.4 42.79 13.4 16.7 125 % 12.7 13.0 12.1 4.6 5.1 4.7 10.4 11.4 11.6 1994 1850 9.25 51.28 8.0 12.5 156 1950 9.88 54.41 8.0 12.5 156 2100 8.85 46.07 7.2 11.7 163 III % 2002 62.7 1850 27.0 10.22 20.9 61.81 8.4 13.4 160 71.6 1950 36.1 10.61 28.7 62.96 8.3 13.3 160 58.3 2225 23.5 9.41 17.3 53.50 7.4 12.4 168 % 62.7 22.5 16.4 71.6 27.7 19.7 61.8 20.5 14.5 1994 2950 34.30 245.30 12.2 15.1 124 2725 27.30 189.70 11.3 14.7 130 3600 37.66 266.10 11.5 14.8 129 E % 2002 100 2950 100 45.40 100 377.00 14.0 17.0 121 100 2725 100 38.30 100 318.95 13.4 16.7 125 100 3600 100 46.01 100 368.72 12.8 16.4 128 % 100 100 100 100 100 100 100 100 100 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Prosječno povećanje elemenata rasta srednjih stabala volumenu sastojine. Na PP-2 veće je prosječno poverazličitih bioloških položaja u razdoblju od 1995–2002. ćanje promjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1 godine na pokusnim plohama i koeficijent povećanja u i BP-2, u odnosu na stabla istih bioloških položaja na odnosu na sastojinski prosjek i stabla BP-3. prikazani su PP-1 i PP-3. U promatranom razdoblju stabla BP-1 na u tablici 2. U promatranom razdoblju stabla BP-1 imaju prorjeđivanim pokusnim plohama (650–725 stabala po veći relativan udio u prirastu temeljnice i volumena (taha), prosječno godišnje prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a blica 2) od udjela u temeljnici i volumenu sastojine (tana kontrolnoj plohi stabla (1000 po ha) prosječno goblica 1). Kod stabala BP-2 relativan udio u prirastu tedišnje prirašćuje 11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom meljnice i volumenu je skoro podjednak s njihovim udprirastu stabla BP-1 sudjeluju sa 82 %–88 % na prorjejelom u temeljnici i volumenu sastojine, a kod stabala đivanim plohama, i 86 % na kontrolnoj površini. BP-3 je značajno manje od udjela u samoj temeljnici i Tablica 2. Prosječno godišnje povećanje elemenata rasta stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. god. na pokusni pokusnipokusnim mm ploham plohamplohama aa i ii koeficijen koeficijenkoeficijent tt povećanj povećanjpovećanja aa u uu odnos odnosodnosu uu n nna aa sastojinsk sastojinsksastojinski ii prosje prosjeprosjek kk i ii stabl stablstabla aa BP- BP-BP-3 33 Table 2 Average annual increase in the elements of tree growt in different biological positions iin nn the period 1995–2002 in sample plots and increase coefficient in relation to stand average and trees BP-3 Ukupno – Total Parametar Kategorija PP-1 PP-2 PP-3 Parameter Category Veličina Koeficijent Veličina Koeficijent Veličina Koeficijent Size Coefficient Size Coefficient Size Coefficient BP-1 0,49 (2,13) (9,80) 0,59 (2,27) (14,7) 0,34 (2,13) (17,0) hcm-god´ BP-2 BP-3 0,18 0,05 (0,78) (0,22) (3,60) (1,00) 0,30 0,04 (1,15) (0,15) (7,50) (1,00) 0,15 0,02 (0,94) (0,13) (7,50) (1,00) Sastojina 0,23 (1,00) 0,26 (1,00) 0,16 (1,00) BP-1 0,29 (1,21) (2,63) 0,30 (1,20) (3,00) 0,25 (1,25) (3,57) km-god´ BP-2 BP-3 0,21 0,11 (0,88) (0,46) (1,90) (1,00) 0,28 0,10 (1,12) (0,40) (2,80) (1,00) 0,19 0,07 (0,95) (0,35) (2,71) (1,00) Sastojina 0,24 (1,00) 0,25 (1,00) 0,20 (1,00) BP-1 1,13 (0,81) (9,41) 1,20 (0,88) (13,33) 0,99 (0,86) (16,50) lam´-hd´-god´ BP-2 BP-3 0,14 0,12 (0,10) (0,09) (1,17) (1,00) 0,08 0,09 (0,06) (0,07) (0,89) (1,00) 0,10 0,06 (0,09) (0,05) (1,66) (1,00) Sastojina 1,39 (1,00) 1.37 (1,00) 1,15 (1,00) BP-1 0,00156 (3,32) (26,00) 0,00185 (3,70) (37,00) 0,00099 (3,09) (33,00) iČm´-stablo´BP- 2 0,00038 (0,80) (6,33) 0,00064 (1,28) (12,80) 0,00026 (0,81) (8,67) god´ BP-3 0,00006 (0,13) (1,00) 0,00005 (0,10) (1,00) 0,00003 (0,09) (1,00) Sastojina 0,00047 (1,00) 0,00050 (1,00) 0,00032 (1,00) BP-1 13,53 (0,82) (10,28) 14,31 (0,88) (13,38) 11,03 (0,86) (16,71) I,m´-hd´-god´ BP-2 BP-3 1,60 1,32 (0,10) (0,08) (1,22) (1,00) 0,78 1,07 (0,05) (0,07) (0,73) (1,00) 1.14 0,66 (0,09) (0,05) (1,73) (1,00) Sastojina 16,45 (1,00) 16,16 (1,00) 12,83 (1,00) BP-1 0,01867 (3,35) (26,30) 0,02201 (3,71) (40,01) 0,01103 (3,10) (38,03) i, m´ stablo-´BP- 2 0,00427 (0,77) (6,03) 0,00624 (1,05) (11,34) 0,00304 (0,85) (10,48) god´ BP-3 0,00071 (0,13) (1,00) 0,00055 (0,09) (1,00) 0,00029 (0,08) (1,00) Sastojina 0,00558 (1,00) 0,00593 (1,00) 0,00356 (1,00) BP-1 5,02 5,94 4,04 Piv % BP-2 BP-3 3,52 2,13 5,23 1,70 2,66 1,23 Sastojina 4,37 5,07 3,48 Legenda – Key: ij cm-god´ = prosječno godišnje povećanje promjera -average annual in crease in diameter ifj m-god´ = prosječno godišnje povećanje visina -average annual in crease in height IQ in-hd´-god´ = prosječno godišnje povećanje temeljnice -average annual in crease in basal area i„ in-stablo´´-god´ = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu -average annual in crease inbasal area per tree hd´-god´ = prosječno godišnje povećanje volumena -average annual in crease in volume stablo-1·god-1 = prosječno godišnje povećanje temeljnice po stablu – average annual in crease in basal area per tree Piv % = postotak volumnog prirasta – percentage of volume increment |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Na pokusnim plohama srednja stabla BP-1 u odnosu na sastojinski prosjek imaju veće prosječno godišnje povećanje promjera (2,13–2,27 puta), temeljnice (3,09–3,70 puta) i volumena (3,10–3,71 puta). Veće prosječno povećanje navedenih elemenata rasta je na prorjeđivanim plohama u odnosu na kontrolnu. Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja stabala na kontrolnoj plohi, a na prorjeđivanim plohama i uslijed proreda, u promatranom razdoblju koeficijent povećanja elemenata rasta kod stabala BP-1 u odnosu na stabla BP-3 veći je: kod promjera 9,80–17,00 puta, kod visine 2,56–3,57 puta, kod temeljnice 26,00-37,00 puta, a kod volumena 26,30–40,15 puta. Najveći raspon u prosječnom godišnjem povećanju navedenih elemenata rasta između stabala BP-1 i BP-3 konstatiran je na kontrolnoj površini (PP-3). Postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1 veći je u odnosu na postotak volumnog prirasta stabala BP2, a posebice BP-3 na svim pokusnim plohama. Na prorjeđivanim pokusnim plohama veći je postotak prirasta volumena stabala svih bioloških položaja u odnosu na kontrolnu površinu. Postotak volumnog prirasta , i j odkod stabala BP-1 i BP-2, već većveći je ee n nna aa PP- PP-PP-2 22 u uu odnosu na PP-1 i PP-3, što se možesese dovodt dovodtdovodti u vez vezvezui u u sasa učestalijim prorjeđivanjem. U promatranom razdoblju stabla BP-1 na PP-2, s većim srednjim promjerom u 1994. god. za oko 3 %, u odnosu na srednji promjer iste kategorije stabala na PP-3, imaju veće prosječno povećanje promjera za 73 %, temeljnice za 87 %, a volumena za 99 %. Stabla BP-1 na PP-2, sa manjim srednjim promjerom u 1994. god. za oko 5 %, u odnosu na srednji promjer iste kategorije stabala na PP-1, imaju veće prosječno godišnje povećanje promjera za 20 %, temeljnice 19 %, a volu mena za 18 %. Stabla BP-2 na PP-2, sa oko 9 % manjim srednjim promjerom u odnosu na istu kategoriju stabala na PP-1 u 1994. god., imaju veće prosječno povećanje promjera za 67 %, temeljnice za 68 %, a volumena za 46 %. Stabla BP-2 na intenzivnije prorjeđivanoj površini, u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu površinu, imaju veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena. Prosječno veće povećanje promjera, temeljnice i volumena konstatirano je i kod stabala BP-3 na prorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnu površinu, a veće povećanje je konstatirano na intenzivnije prorjeđivanoj površini, u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu površinu. Na osnovu navedenih odnosa jasnije se razdvajaju utjecaji različitih uzgojnih tretmana, odnosno jasnije se ističe reagibilnost bukve uslijed intenzivnijeg prorjeđivanja u odnosu na spontani razvoj, ili pak ekstenzivnije prorjeđivanje. Kada se u odnos stave veličine analiziranih elemenata rasta u 2002. godini s elementima rasta u 1994. godini vide se povoljniji učinci na prirast na sastojinskoj razini i kod stabala različitih bioloških položaja na prorjeđivanim pokusnim plohama, u odnosu na kontrolnu plohu (tablica 3). U razdoblju 1995–2002. godine najviše je povećana ukupna temeljnica (140 %) i volumen (168 %) na PP-2. Manje je povećana temeljnica (132 %) i volumen (154 %) na PP-1, a najmanje je povećana temeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnoj površini. Relativno povećanje temeljnice i volumena kod stabala BP-1 i BP-2 veće je na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj plohi (PP-2), u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu (PP-1) i kontrolnu plohu (PP-3). Tablica 3. Elementi rasta bioloških kategorija stabala u 2002. god. u odnosu na stanje u 1994. godini na pokusnim plohama (%) Table 3 Elements of growth in biological categories of trees in 2002 in relation to the condition in sample plots in 1994 Biološka kategorija (BP) Biological N G V category I 100 145 167 ČČ 100 124 139 III 100 110 120 Ukupno – Total 100 132 154 dg hg N G V dg 121 113 100 160 190 126 111 111 100 147 172 121 105 107 100 107 116 104 115 113 100 140 168 119 4. RASPRAVA – Discussion PP-3 (kontrolna – control) hg N G V dg hg 114 100 134 148 116 112 115 100 120 122 110 110 106 100 105 110 103 105 113 100 122 139 111 111 U istraživanoj sastojini bukve, pri spontanom razvoju (PP-3) ili poslije izvođenja jednog (PP-1) i dva (PP-2) proreda, do starosti 50-55 godina zastupljen je velik broj stabala po ha (2725–3600), u okviru kojega je preko 60 % stabala sa značajno umanjenim prirasnim mogućnostima (BP-3). Na prorjeđivanim pokusnim plohama to je poslijedica s jedne strane izostanka mjera adekvatnih i pravovremenih mjera njege, a s druge strane opredjeljenja da se pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja stabala mjere njege prioritetno usmjere na stabla dominantnog biološkog položaja za kvalitetnu produkciju. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Slika 1. Biološko diferenciranje stabala u srednjedobnoj sastojini bukve pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 1 Biological differentation of trees in a middle-aged beech stand developing spontaneously (Foto: M. Bobinac) Slika 2. Konkurentski odnos između kvalitetnih stabala bukve dominatnog biološkog položaja u srednjedobnoj sastojini pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 2 Competition among good quality beech trees in the dominant biological position in a middle-aged stand developing spontaneously (Foto: M. Bobinac) Slika 3. Konkurentski odnos između stabala bukve dominatnog biološkog položaja, a različite kvalitete, pri spontanom razvoju (Južni Kučaj 2003) Figure 3 Competition among beechs in the dominant biological position but different quality at spontaneous growth (Foto: M. Bobinac) Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja stabala u istraživanoj sastojini, primjena različitih uzgojnih tremana na pojedinim pokusnim plohama omogućila je da se razdvoje njihovi učinci. Najpovoljniji učinci u prirastu konstatirani su kod stabala dominantnog biloškog položaja na pokusnoj plohi (PP-2). Za fazu razvoja sastojina kada je proreda nužna, uzgojna intervencija za pravilno formiranje stabala iz dominantne etaže i kada se u okviru te kategorije stabala postižu najpovoljniji učinci na prirast, stabla iz dominantne etaže primarni su predmet prorede (Slika 1, 2, i 3). Međutim, na osnovu zatečenih odnosa prirodnog diferenciranja stabala na pokusnim plohama konstatirano je preko 60 % stabala izlučenih u podstojnu etažu (BP-3). U nenjegovanim mlađim sastojinama, niskim proredama u određenom razdoblju stabla BP-3 mogu opredjeljivati iznos prorjednog etata u sastojinama, a pravodobnom primjenom visokih proreda određeni broj potištenih stabala može preuzimati važnu ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinama (slika 4). Niskim proredama u mladim nenjegovanim bukovim sastojinama formiraju se jednoetažne sastojine, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Slika 4. Stanje na PP-2 poslije izvođenja visoke prorede 2003. god. (GJ Bogovina I, odeljenje 8) Figure 4 PP-2 after high thinning in 2003 (Foto: M. Bobinac) koje su biološki nestabile. Iz razloga podnošenja zasjene od strane bukve, i izvođenjem visokih proreda, u mladim i srednjedobnim sastojinama, stvaraju se povoljniji uvjeti za održavanje podstojne etaže i formiraju se dvoetažne sastojine. U uzgojnom smislu potištena stabla, od isključivog predmeta sanitarnih intervencija, primarno preuzimaju kompleksniju biološko-eko 5. ZAKLJUČCI Na temelju karakteristika biološkog diferenciranja stabala u srednjedobnoj sastojini bukve, i učinaka proreda na prirast preostalih stabala različitih bioloških položaja u razdoblju 1995–2002. godine, mogu se donijeti sljedeći zaključci: Pri spontanom razvoju ili poslije izvođenja jedne ili dvije prorede na kraju 2002. godine na pokusnim plohama BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 % od ukupnog broja stabala; Na pokusnim plohama stabla prvog biološkog položaja u prirastu temeljnice sudjeluju sa 81,0–88,0 %, a u temeljnici sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla trećeg biološkog položaja u prirastu temeljnice sulošku ulogu u sastojini (održavaju zasjenu u podstojnoj etaži i sprječavaju zakorovljivanje, utječu na mikroklimu u sastojini, sprječavaju pojavu sekundarne krune, “čiste” debla od donjih grana, i dr.). Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena i veći postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice i volumena sastojine, u odnosu na druge kategorije stabala, ukazuje da primarni predmet njege u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve treba da predstavljaju kategorije stabala dominantnog biološkog položaja. U sastojinama, u kojima su izostale pravodobne mjere njege i u kojima je velik udio potištenih stabala, prorede treba vršiti po načelu visoke-selektivne prorede, a uklanjanje stabala iz podstojne etaže potrebno je svesti samo na nužne uzgojne i sanitarne intervencije. Na sastojinskoj razini konstatirani su povoljniji učinci u prirastu na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj plohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu i kontrolnu pokusnu plohu (Bobinac, 2004). Raspon u prirastu između stabala različitih bioloških položaja na određenoj pokusnoj plohi ukazuje na velik raspon u prirastu bukve. Visoki iznosi prirasta u istraživanim sastojinama u suglasnosti su s podacima s pokusnih ploha za njegu u mladim do srednjedobnim sastojinama bukve: u Njemačkoj – pokusna serija visoke prorede: Dalheim 116, Wieda (Assmann, 1961), Slovačkoj (Korp el , 1988), Hrvatskoj (M a t i ć et al., 2003), i dr. Rezultati istraživanja ukazuju na različite učinke na prirast preostalih stabala u zavisnosti od intenziteta prorjeđivanja. Veće prosječno povećanje promjera, temeljnice i volumena te veći postotak volumnog prirasta kod stabala BP-1, kao i njihov veći udio u prirastu temeljnice i volumena sastojine, u odnosu na druge biološke kategorije stabala, ukazuje da primarni predmet njege u mladim i srednjedobnim sastojinama bukve trebaju biti stabla dominantnog biološkog položaja. Conclusions djeluju sa 5–9 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %; U promatranom razdoblju stabla BP-1 na pror jeđivanim pokusnim plohama prosječno godišnje prirašćuju 13,53–14,31 m3/ha, a na kontrolnom 11,03 m3/ha. U ukupnom volumnom prirastu stabla BP-1 na prorjeđivanim pokusnim plohama sudjelu ju sa 82,0 %–89,0 %, a na kontrolnom sa 86,0 %; Malo udio stabala BP-2 u ukupnom broju stabala od 4,5 %–12,7 % (125–375 stabala po ha), sa sličnim udjelom u ukupnoj temeljnici i volumenu, kao i u prirastu temeljnice i volumena, ukazuje na njihovo manje značenje prilikom prorjeđivanja sastojine u odnosu na zastupljenije kategorije stabala; |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Pri zatečenim odnosima prirodnog diferenciranja, a na prorjeđivanim pokusnim plohama i uslijed proreda, prosječno godišnje povećanje elemenata rasta u razdoblju 1995–2002. god. kod stabala BP-1 veće je u odnosu na stabla BP-3: kod promjera 9,80–17,00 puta, kod visine 2,56–3,57 puta, kod temeljnice 26,00–37,00 puta, a kod volumena 26,30–40,15 puta; Prema odnosu veličina elemenata rasta u 2002. i u 1995. godini najviše su povećane ukupna temeljnica (140 %) i volumen (168 %) na PP-2, na kojoj su provedene dvije prorede, a najmanje je povećana temeljnica (122 %) i volumen (139 %) na kontrolnoj površini; Na pokusnim plohama veće je relativno povećanje promjera, temeljnice i volumena kod stabala BP-1, u odnosu na stabla nižeg biološkog položaja, a povećanje je veće na intenzivnije prorjeđivanoj pokusnoj plohi u odnosu na ekstenzivnije prorjeđivanu kontrolnu plohu; Prema učincima proreda, u nenjegovanim mladim i srednjedobnim sastojinama bukve, primarni predmet njege trebaju biti stabla dominantnog biološkog položaja; U nenjegovanim mladim i srednjedobnim sastojinama bukve primjenom visoke prorede određeni broj stabala BP-3, može preuzeti važnu biološko-ekološku ulogu “stabilizatora” u sastojinama. LITERATURA – References Assmann, E., (1961): Waldertragskunde, BLV Verlagsgesellschaft, München-Bonn-Wien. Bunuševac, T., (1951): Gajenje šuma I. Udžbenik, Univerzitet u Beogradu, Beograd. Bunuševac, T., S. Jovanović, (1972): Struktura bukove šume (Fagetum montanum serbicum Rud.) u razdoblju mladika na planini Ceru u Srbiji, Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd (39–52) B o b i n a c, M., (2003): Karakteristike biološkog diferenciranja stabala u sastojinama bukve i njihov značaj u procesu njege, Glasnik šumarskog fakulteta 88, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd (27–40) Bobinac, M., (2004): Efekti selektivne prorede na prirast stabala i sastojina bukve na Južnom Kučaju, Glasnik šumarskog fakulteta 90, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd (65–78) Korpel, S., (1988): Dinamika rastu a vyvoja bukovych porastov vo faze mladiny až ždroviny vplyvom pestovnej techniky, Acta Facultatis Forestalis, XXX, Zvolen. VŠLD (9–28). Krstić, M., (2004): Predlog optimalnih uzgojno-meliorativnih zahvata u nenjegovanim bukovim sastojinama mešovitog porekla, Glasnik Šumarskog fakulteta 89, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd (155–170). K r s t ić , M., S. S ta j i ć , (2003): Kvalitet i zdravstveno stanje stabala kao kriterijum za doznaku pri meliorativnim sečama u degradiranim šumama, Zbornik radova “Perspektive razvoja šumarstva”, Banja Luka (73–86). K r s t ić , M., S. St a j i ć , V. Č o ke š a, B. M a t o vi ć , (2002): Prilog poznavanju kvaliteta izdanačkih bukovih šuma istočne Srbije, Zbornik radova, Tom 46–47, Institut za šumarstvo, Beograd (53–66). M at i ć , S., I. A n i ć , M. O r š a n i ć , (2003): Uzgojni postupci u bukovim šumama – Njega bukovih sastojina. In: Obična bukva u Hrvatskoj, Ed.: Slavko Matić. Akademija šumarskih znanosti. Zagreb (353–369). Medarević, M., S. Banković, D. Pantić, (2003): Stanje bukovih šuma u Srbiji, Šumarstvo 1–2, SITŠPD Srbije, Beograd (5–23). M il i n , Ž., Lj. S t o ja n ovi ć et al., (1986): Rezultati istraživanja najpovoljnijeg načina njege bukovih šuma putem seča proreda preko naučno-proizvodnih ogleda na području Šumskih sekcija Boljevac i Bor u 1985. godini, Posebno izdanje, Šumarski fakultet u Beogradu, Beograd (1–187). P a n ić , Đ., (1966): Uticaj bioloških položaja stabala na izgrađenost njihovih kruna na produktivnost bukovih sastojina na Rudniku, Posebno izdanje 26, Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd (1–144). Ratknić, M., (1985): Uticaj visoke proredne seče na tekući debljinski prirast u sastojini bukve na Rajcu, Zbornik radova, knjiga XXIV–XXV, Institut za šumarstvo, Beograd (85–90). R a t k n i ć , M., (1986): Rezultati istraživanja mjere njege putem seča prorede u srednjedobnoj sastojini brdske bukove šume na Rajcu, Zbornik radova, knjiga XXVI–XXVII, Institut za šumarstvo, Beograd (101–113). Stamenković, V., M. Vučković, (1990): Uticaj pravovremenog izvođenja završnog seka na razvoj mladih sastojina bukve. Pošumljavanje goleti i unapređivanje šumarstva Srbije u razdoblju 1972–1989, Posebno izdanje, Institut za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd (191–202). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Bobinac: UČINAK PRORJEDA NA PRIRAST STABALA RAZLIČITIH BIOLOŠKIH POLOŽAJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191 Stojanović, Lj., (2003): Proredne seče u šumama Stojanović, Lj., V. Stamenković, M. Vučko bukve (Fagetum moesiacae montanum nudum) vić, M. Krstić, M. Bobinac, (1990): Istra na posmeđenim rendzinama na krečnjaku, Šum-živanje razvoja, produkcije i najpovoljnijih me arstvo 3–4, SITŠPD Srbije, Beograd (19–29). toda njege mladih bukovih šuma, Publikacija Stojanović, Lj., M. Krstić, M. Bobinac, (1985): “Unapređenje šuma i šumarstva regiona Titovo Proredne seče kao mjere njege u brdskim buko-Užice”, knjiga II, Beograd (131–154). vim šumama (Fagetum moesiacae montanum Vučković, M., B. Stajić, (2003a): Ocena stanja asperulosum) na Maglešu, Šumarstvo 4–6, sastojine bukve na bazi osnovnih elemenata rasta, SITŠPD Srbije, Beograd (43–56). Glasnik Šumarskog fakulteta 86, Šumarski fakul- S toj ano v i ć , Lj., M. Kr s t ić , M. B o b ina c , (1994): tet Univerziteta u Beogradu, Beograd (95–102). Proredne seče u bukovim šumama na području Vučković, M., B. Stajić, (2003b): Karakteristike Brezovice, Posebna publikacija: “Prorede u bu-debljinskog prirasta u sastojinama bukve na po kovim šumama”, JP “Srbija šume”, Beograd dručju Brezovice. Šumarstvo 1–2, SITŠPD Srbi (75–85). je, Beograd (165–171). SUMMARY: The participation and increment of trees in different biological positions (BP) were analyzed in a middle-aged stand of beech (Fagetum montanum nudum Jov. 53 = Dentario-Fagetum montanum) growing on deep acid brown soil on crystalline schist in three sample plots subjected to different silvicultural treatments. The results are based on breast diameter data and the assessment of biological position of trees at the end of 1994 and 2002. The analysis included sample plots in which selective thinning was performed in 1985 (PP-1), 1985 and 1994 (PP-2), and control sample plot (PP-3). At the end of 2002, (stand age 50-55), of the total number of trees in the sample plots, trees in BP-1 accounted for 23.9–27.8 %, in BP-2 for 4.6-12.7 % and in BP-3 for 61.8–71.6 %. Trees in the first biological position participated in the basal area increment with 81.0–88.0 %, and in the stand basal area with 64.5–68.1 %. Trees in the third biological position participated in the basal area increment with 5.0-9.0 % an anand dd i iin the stand basal area with 20.5–27.7 %. In the observed period, trees in BP-thinned sample plots grew on average by 13.53–14.31 m3/ha annually and P-1 11 i iin nn in the control plot by 11.03 m3/ha. Trees in BP-1 participated in the total volume increment in thinned plots with 82.0 %–89.0 % and in the control plot with 86.0 %. In relation to the trees in BP-3, the average annual increase in growth elements in BP-1 trees was as follows: breast diameter: 9.80–17.00 times, height: 2.63–3.75 times, basal area: 26.00-37.00 times, and volume: 26.30–40.01 times. Compared with PP-1 and the control plot (PP-3), an increase in growth elements was higher within PP-2. The results indicate different effects on the increment of the remaining trees in dependence on stand thinning intensity. Apart from a positive effect on the dominant trees, to a certain extent thinning also had positive effects on other biological categories of trees. However, this is a negligible productive effect in view of the fact that thinning at this stage of stand development is a necessary silvicultural intervention aimed at forming trees in the dominant storey and that thinning achieves the best effects on the increment of this tree category. The higher average increase in breast diameter, height, basal area, volume and the higher percentage of volume increment in trees in the first biological position, as well as their higher participation in the basal area increment and stand volume compared to other tree categories indicate that tending in young and middle-aged beech stands should primarily be targeted at trees in the dominant biological position. With timely application of high thinning, trees in BP-3 can assume an important biological-ecological role of “stabilizer” in stands standsstands.. K e y w o rd s : beech, middle-aged stand, biological position of trees,selective thinning, increment |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 22 <-- 22 --> PDF |
INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene I aluminijske, tvrdo rli meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor pleteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 e-mail: komteh<Čg.teKhr trasirke, prizme, daČjinomjeri, niv. letve http://www.recro.hr/komteh |