DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 183-191


UDK 630* 242 (001)


EFFECTS OF THINNING ON THE INCREMENT OF TREES IN DIFFERENT
BIOLOGICAL POSITIONS IN I MIDDLE-AGED BEECH STAND


Martin BOBINAC*


SAŽETAK: U jednoj srednjedobnoj sastojini bukve, na trima pokusnim plohama
pod utjecajem različitih uzgojnih tretmana, analiziran je prirast stabala
različitih bioloških položaja (BP). Rezultati se baziraju na podacima premjera
promjera i procjeni biološkog položaja istovjetnog broja stabala na kraju
1994. i 2002. godine. Analizom su obuhvaćene pokusne plohe na kojima je selektivna
proreda obavljena 1985. godine (PP-1), 1985 i 1994. godine (PP-2)
te kontrolna pokusna ploha (PP-3). Na pokusnim plohama na kraju 2002. godine
BP-1 pripadalo je 23,9–27,8 %, BP-2 4,6–12,7 %, a BP-3 61,8–71,6 %
od ukupnog broja stabala. Na kraju 2002. god. na pokusnim plohama stabla
BP-1 sudjeluju u prirastu temeljnice sastojine sa 82,0–88,0 %, a u temeljnici
sastojine sa 64,5–68,1 %. Stabla BP-3 u prirastu temeljnice sastojine sudjeluju
sa 5,0–9,0 %, a u temeljnici sastojine sa 20,5–27,7 %. U razdoblju
1995–2002. veće prosječno godišnje povećanje promjera, temeljnice i volumena
stabala BP-1 i BP-2 je u okviru PP-2, u odnosu na PP-1 i PP-3.


K l j u č n e r i je č i : bukva, srednjedobna sastojina, biološki položaj stabala,
selektivna proreda, prirast


1. UVOD – Introduction
Bukva (Fagus moesiaca Domin/Maly/Czezot) je stojinama izvođenje proreda često se svodi na iznuđene
najzastupljenija vrsta drveća u Srbiji, a zbog vrijednog zahvate, pri kojima uz nužno uklanjanje neposrednih
drveta i ekološke uloge ekosustava koje gradi predstavkonkurenata
kvalitetnijim stablima iz dominantnog biolja
i najznačajniju vrstu drveća. Prema navodima Me-loškog položaja, potrebno ukloniti veći broj podstojnihdarević
et al., (2003) ukupna površina bukovih šuma devitaliziranih, a često i predominantnih-nekvalitetnih
u središnjoj Srbiji i Vojvodini iznosi 372.599,51 ha. Na stabala. Pri takvom postupku doznaka stabala i uzgojne
osnovi orijentacijske strukture bukovih šuma po starospotrebe
se realiziraju s jačim zahvatom u odnosu na zati,
sastojine u kojima je neophodno izvođenje mjera njehvat
prorede u istovjetnoj razvojnoj fazi njegovanih sasge
obuhvaćaju 49 % od ukupne površine. Na velikoj tojina. Za realizaciju uzgojnih potreba i postizanje stapovršini
ovih šuma izostale su pravovremene i adekvatbilnosti
sastojina teže je osigurati jedinstvene kriterije u
ne mjere njege, a zakašnjela proreda najčešće je prva nenjegovanim sastojinama i najčešće se “od situacije do
uzgojna intervencija. Uslijed pretežito spontanog razsituacije”
pri doznaci stabala definiraju prioriteti.
voja često je u srednjedobnim sastojinama zastupljen Opredjeljenje da se prvom proredom u srednjedobveći
broj stabala sa značajno umanjenim funkcionalnim nim bukovim sastojinama uklanjaju pretežito potištena
karakteristikama (Pa n ić , 1966, B u n uše va c , J o v a -stabla uvjetuje značajno smanjenje broja stabala i saston
o v i ć , 1972, Stojanović et al., 1990, B o b i na c 2003, jine s “prikrivenom jednodobnom strukturom” dobivaju
K r s ti ć, 2004, Kr s tić , S t a j ić , 2003, K rst i ć et al., fizionomiju “jednodobne strukture” (Kr s ti ć, 2004).
2002, Vu č k o v ić , St aj i ć 2003a i dr.). U takvim sa-Prema podacima Bobinca (2003) u sastojini staroj
oko 70 godina, na neprorjeđivanoj pokusnoj površini,


Doc. dr. sc. Martin Bobinac, Šumarski fakultet Univerziteta u


poslije izvođenja prve niske, pretežito sanitarne prore-


Beogradu, 11030 Beograd, Kneza Višeslava 1