DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Akademik Dušan Klepac izabran
je 1959. za prvog dekana osamostaljenog
Šumarskog fakulteta u
Zagrebu, a po drugi put je izabran
1972. Dva puta biran je za prodekana
i to 1961. i 1968. godine.


Kao ekspert Ujedinjenih nacija,
akademik Dušan Klepac je 1966. i
1967. boravio u svojstvu gosta profesora
i FAO-eksperta za šumarstvo
na Sveučilištu Chapingo u Mexiku.
Predavao je četiri semestra predmet
Rast i prirast šumskih vrsta drveća
na engleskom i španjolskom jeziku,
a predmete Uređivanje šuma i Rast
i prirast na poslijediplomskom studiju
na koledžu Sveučilišta u Chapingu.


U razdoblju od 1970–1990. održao
je brojna pozivna predavanja na
dodiplomskim i poslijediplomskim
studijima na šumarskim fakultetima
i akademijama u Padovi, Potenzi,
Göttingenu, Udinama, Firenzi i drugima.
Kao član Međunarodnog centra
za poslijediplomski studij poljoprivrede
i šumarstva u Parizu, održao
je 1985. u Tunisu predavanje Pinus
halepensis in Dalmatie, a na poslijediplomskom
studiju u Channi
(Kreta) tijekom 1987, 1988. i 1989.
vodi nastavu iz Uređivanja šuma.


Surađivao je na projektu za plantaže
u Libiji 1974. godine te na višeregionalnom
projektu o zaštiti čovjekova
okoliša boraveći 1978. godine
u saveznim državama Virginija,
Zapadna Virginija, Oregon, Kalifornija
te Washingtonu D. C. i New
Yorku (Uunited Nations).


Tijekom svog službovanja akademik
Dušan Klepac bio je na većem
broju studijskih putovanja u
gotovo svim europskim zemljama te
u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Japanu,
jednom dijelu Azije i Afrike.


Akademik Dušan Klepac je počasni
član-osnivač meksičke akademije
šumarskih znanosti od 1976,
dopisni je član Akademije šumarskih
znanosti Italije u Firenzi od
1976, izvanredni član JAZU u Zagrebu
od 1977. i redoviti član Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti
od 1991. te gost profesor Međunarodnog
centra za poslijediplomsku


nastavu u Parizu. Od 1997. redoviti
je član Akademije šumarskih znanosti
u Zagrebu.


Bio je dvije godine predsjednik
Savjeta za daljinska istraživanja i
fotointerpretaciju JAZU (1983. i
1984), a od 1977. voditelj je Centra
za znanstveni rad JAZU, odnosno
HAZU u Vinkovcima. Bio je član
Savjeta NP Plitvička jezera, član
Uredništva Glasnika za šumske pokuse,
Šumarskog lista, Šumarske
enciklopedije te glavni urednik monografije
Hrast lužnjak u Hrvatskoj
i znanstvene knjige Retrospektiva i
perspektiva gospodarenja šumama
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Na Šumarskom
fakultetu, uz redovitu nastavu,
bio je voditelj velikog broja


a


znanstveno-istraživačkih zadataka


i


tema, voditelj poslijediplomske nastave
iz Uređivanja šuma, predsjednik
Izvršnog odbora za nastavnopokusne
šumske objekte, član izvršnog
odbora Zavoda za šumarska istraživanja,
član Poslovodnog odbora
Šumarskog fakulteta, Predsjednik
Sindikata (1954) i član Savjeta Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta
od 1956. do 1960. godine. Član je
Hrvatskoga šumarskog društva, počasni
član Društva inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
te Ekološkog društva Žumberak.


Napisao je velik broj znanstvenih
i stručnih radova o uređivanju šuma i
rastu i prirastu šumskih vrsta drveća.
Objavio je u svemu 211 radova od toga
101 znanstvenih, 4 knjige, 1 priručnik
i veći broj priopćenja, prikaza,
recenzija i sl. Rezultati njegovih
znanstvenih radova našli su svoju
primjenu u šumarskoj praksi u svijetu
i u našoj zemlji. Sve njegove knjige
su opširno prikazivane u više europskih
zemalja, a knjiga Rast i prirast
šumskih vrsta drveća i sastojina
izdalo je u cijelosti na španjolskom
jeziku Sveučilište u Chapingu 1976.
godine. Isto tako knjiga Najveća cjelovita
šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj
Spačva je 2005. prevedena na
njemački jezik.


Za svoj dugogodišnji i zapaženi
znanstveni rad akademik Dušan
Klepac dobitnik je brojnih odlikova


nja priznanja i nagrada. Uz ostale ističemo:
Srebrnu plaketu Udruženja
inženjera šumarstva u Mexicu
(1968), Republičku nagradu za
životno djelo Ruđer Bošković za
znanstvenu djelatnost u području
prirodnih znanosti (1980), Republičku
nagradu za životno djelo (1986),
Povelju šumarskog fakulteta u Zagrebu
za osobiti doprinos razvoju i
promicanju šumarske sveučilišne
nastave i znanosti (1998), zlatnu Plaketu
Hrvatskog šumarskog društva
1976, čovjekom godine proglašen je
za 1997–1998. u izboru Međunarodnog
bibliografskog centra Cambridge,
Engleska (1998), počasnim doktorom
Sveučilišta J. J. Strossmayera
u Osijeku proglašen je 2000. godine.


Akademik Dušan Klepac bio je
vrhunski sveučilišni profesor i akademik
koji je svoj dugogodišnji i
plodonosni rad usmjerio u ravnomjerne
aktivnosti na pedagoškom i
znanstvenom području. Odlikovao
se temeljitim pripremama svojih
predavanja, koje je iznosio razumljivim
i za sve prihvatljivim stilom,
korektnim odnosom prema suradnicima
i studentima s punim uvažavanjem
osobnosti. U kontaktima s ljudima
bio je prisan i druželjubiv te
zbog svega toga ostaje nezaboravna
ličnost šumarske struke i mnogih
njegovih studenata.


Rezultati njegovih istraživanja,
predavanja, udžbenici i javni istupi
na sveučilištima diljem Hrvatske,
Europe i Amerike imale su znanstvenu,
obrazovnu, pedagošku, javnu i
društvenu ulogu. Širio je saznanja
ponajprije o Hrvatskoj koju je neizmjerno
volio i o njezinoj preko 240
godina staroj šumarskoj struci, njenom
šumarstvu i šumama koje su
najprirodnije i najstabilnije u Europi.


Akademik Dušan Klepac, naš
uvaženi i dragi profesor, bio je ponajprije
velik i pošten hrvatski čovjek,
s kojim se svi ponosimo, kojega
ćemo vječno pamtiti i zbog kojega
danas svi tugujemo, posebno mi
njegovi suradnici i prijatelji.


Akademik Slavko Matić