DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 112 <-- 112 --> PDF |
je pretežito na ograničavanju šuma u Srbiji (Žagubica, Crni Vrh). God. 1933. zaposlio se u Novom Mestu (Slovenija), gdje je radio do 1937. Tada je postavljen za šum. pristava kod Direkcije šuma Banja Luka, gdje se 1942. g. zahvalio na državnoj službi. Iste godine napušta obitelj i odlazi u Njemačku, gdje je nakon rata radio u Heiligenhafenu, a zatim do umirovljenja u Kielu na izgradnji tunela ispod kanala Sjeverno more – Baltičko more (direkcija za vode i brodsku plovidbu). Kao umirovljenik radio je u privatnom poduzeću u Kielu na poslovima niskogradnje i hortikulture. Za vrijeme boravka u Kielu zakupio je lovište i bavio se uzgojem divljači i lovom. Vojčunas Nikola (Nikolaj), (Kiev, Ukrajina, 1904 – Zagreb, 1957.). Sin Josifa, oficira. Diplomirao je 1939. God. 1952. radio je u Šumariji Zagreb, Šum. gospodarstvo Zagreb. Widra Roman, (Budy, Rusija, 1912–?).. Upisao studij šumarstva u Zagrebu 1932. Tada je s ocem Adolfom, šum. ing., živio u Trbovlju (Slovenija). Materinji jezik bio mu je poljski. Diplomirao je 1942. God. 1943. bio je član podmlatka HŠD s prebivalištem u Trifalu. Za l j e s o v Aleksandar, (Irkutsk, Rusija, 1892–?). Sin Petra, profesora i Anne. Diplomirao je 1927. Nakon diplome nalazio se u Srem. Karlovcima i Srem. Mitrovici (Srbija). Tada je učlanjen u JŠU. Od 1931. radio je u Makedoniji (Gevgelija, Kumanovo). Stručni ispit položio je 1932. God. 1941. premješten ja kao šum. viši pristav k Ravnateljstvu šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima, a 1942. Rav. šuma u tadašnju Hrv. Mitrovicu, gdje je bio i 1943. U Šum. listu opisao je rasadničku proizvodnju u Makedoniji (1934). Slika 13. Nikolaj Zaljesov Za vrijeme rata radio je u Srbiji (Leskovac, Žagubica ...). Od 1945. radio je u Makedoniji na raznim dužnostima (Kičevo, Skopje Mavrovo ...) i na kraju u Šumarskom institutu u Skopju od 1956. do umirovljenja 1963. Zaslužan je za razvoj i unaprjeđenje šumarstva u Makedoniji. Vrlo vjerojatno je brat Aleksandra Zaljesova. (Opširnije: Šumarski pregled, Skopje, br. 1–2/1977.). Zubricki Hariton, (Mglin, Rusija, 1901–?). Sin Eugena, poljoprivrednika. Diplomirao je 1930. Žiromski Nikola, (Novo Aleksandrija, Rusija, 1902–?). Sin Nikole i Katarine. Diplomirao je 1930. Od 1932–1942. radio je kod Otočke imovne općine (činovnički pripravnik u Šumariji Korenica, upravitelj Šumarija Korenica i Otočac, šum. pristav kod Direkcije u Otočcu). God. 1942. premješten je iz Otočca k Ravnateljstvu šuma bivše Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, gdje je radio tijekom rata. God. 1952. radio je u Šumariji Rijeka, Šum. gospodarstvo Rijeka. Bio je član JŠU i HŠD. Zaljesov Nikolaj (Nikola), (Irkutsk, Rusija, 1895 – Makedonija, 1976.). Sin Petra, profesora. Diplomirao je 1929. Zaposlio se u Direkciji šuma Zagreb, a od 1930. radio je u Makedoniji, najprije kao taksator u Direkciji šuma Skopje. Stručni ispit položio je 1933. Od 1935–1939. radio je kao upravitelj Šumarija Ohrid i Berane te kao šum. viši pristav kod Direkcije. ZAKLJUČAK Smatramo da će pregled podataka o studentima rodom iz Rusije i Ukrajine, koji su studirali šumarstvo u Zagrebu, biti koristan za povijest šumarstva u Hrvatskoj, posebice zbog toga što sadrži do sada neobjavljene podatke i slike koji dopunjuju sadržaje objavljene u Leksikonu i u “Imeniku hrvatskih šumara” (www.sumari. hr). Osim toga, ispravljene su i pogreške uočene u korištenoj literaturi. Spomenimo da je popis bugarskih šumara (s osnovnim podacima), koji su se školovali u Križevcima i stu dirali na Šumarskoj akademiji u Zagrebu objavljen u članku “Lesovodska Jugoslavija, Sofija 1935” (Šum. list br. 2–4/1936). Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u prikupljanju podataka, a posebno gđi Tatjani Puškadija-Ribkin za nesebičnu suradnju i mnoštvo podataka i slika, što je obogatilo sadržaj ovog pregleda. LITERATURA (osim već spomenute) Isajev, I. P., 1926. Udruženje studenata šumara Rusa (1921–1926). U: Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, str. 97–98. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. |