DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 112     <-- 112 -->        PDF

je pretežito na ograničavanju šuma u Srbiji (Žagubica,
Crni Vrh). God. 1933. zaposlio se u Novom Mestu
(Slovenija), gdje je radio do 1937. Tada je postavljen
za šum. pristava kod Direkcije šuma Banja Luka, gdje
se 1942. g. zahvalio na državnoj službi. Iste godine napušta
obitelj i odlazi u Njemačku, gdje je nakon rata
radio u Heiligenhafenu, a zatim do umirovljenja u Kielu
na izgradnji tunela ispod kanala Sjeverno more –
Baltičko more (direkcija za vode i brodsku plovidbu).
Kao umirovljenik radio je u privatnom poduzeću u
Kielu na poslovima niskogradnje i hortikulture. Za vrijeme
boravka u Kielu zakupio je lovište i bavio se uzgojem
divljači i lovom.


Vojčunas Nikola (Nikolaj), (Kiev, Ukrajina,
1904 – Zagreb, 1957.). Sin Josifa, oficira. Diplomirao
je 1939. God. 1952. radio je u Šumariji Zagreb, Šum.
gospodarstvo Zagreb.


Widra Roman, (Budy, Rusija, 1912–?).. Upisao
studij šumarstva u Zagrebu 1932. Tada je s ocem Adolfom,
šum. ing., živio u Trbovlju (Slovenija). Materinji
jezik bio mu je poljski. Diplomirao je 1942. God.
1943. bio je član podmlatka HŠD s prebivalištem u
Trifalu.


Za l j e s o v Aleksandar, (Irkutsk, Rusija, 1892–?).
Sin Petra, profesora i Anne. Diplomirao je 1927. Nakon
diplome nalazio se u Srem. Karlovcima i Srem.
Mitrovici (Srbija). Tada je učlanjen u JŠU. Od 1931.
radio je u Makedoniji (Gevgelija, Kumanovo). Stručni
ispit položio je 1932. God. 1941. premješten ja kao
šum. viši pristav k Ravnateljstvu šuma Brodske imovne
općine u Vinkovcima, a 1942. Rav. šuma u tadašnju
Hrv. Mitrovicu, gdje je bio i 1943. U Šum. listu opisao
je rasadničku proizvodnju u Makedoniji (1934).


Slika 13. Nikolaj Zaljesov


Za vrijeme rata radio je u Srbiji (Leskovac, Žagubica
...). Od 1945. radio je u Makedoniji na raznim dužnostima
(Kičevo, Skopje Mavrovo ...) i na kraju u Šumarskom
institutu u Skopju od 1956. do umirovljenja 1963.
Zaslužan je za razvoj i unaprjeđenje šumarstva u Makedoniji.
Vrlo vjerojatno je brat Aleksandra Zaljesova.
(Opširnije: Šumarski pregled, Skopje, br. 1–2/1977.).


Zubricki Hariton, (Mglin, Rusija, 1901–?). Sin
Eugena, poljoprivrednika. Diplomirao je 1930.


Žiromski Nikola, (Novo Aleksandrija, Rusija,
1902–?). Sin Nikole i Katarine. Diplomirao je 1930.
Od 1932–1942. radio je kod Otočke imovne općine
(činovnički pripravnik u Šumariji Korenica, upravitelj
Šumarija Korenica i Otočac, šum. pristav kod Direkcije
u Otočcu). God. 1942. premješten je iz Otočca k
Ravnateljstvu šuma bivše Đurđevačke imovne općine
u Bjelovaru, gdje je radio tijekom rata. God. 1952. radio
je u Šumariji Rijeka, Šum. gospodarstvo Rijeka.
Bio je član JŠU i HŠD.


Zaljesov Nikolaj (Nikola),
(Irkutsk, Rusija,
1895 – Makedonija, 1976.).
Sin Petra, profesora. Diplomirao
je 1929. Zaposlio se
u Direkciji šuma Zagreb, a
od 1930. radio je u Makedoniji,
najprije kao taksator
u Direkciji šuma Skopje.
Stručni ispit položio je
1933. Od 1935–1939. radio
je kao upravitelj Šumarija
Ohrid i Berane te kao šum.
viši pristav kod Direkcije.


ZAKLJUČAK


Smatramo da će pregled podataka o studentima rodom
iz Rusije i Ukrajine, koji su studirali šumarstvo u
Zagrebu, biti koristan za povijest šumarstva u Hrvatskoj,
posebice zbog toga što sadrži do sada neobjavljene
podatke i slike koji dopunjuju sadržaje objavljene u
Leksikonu i u “Imeniku hrvatskih šumara” (www.sumari.
hr). Osim toga, ispravljene su i pogreške uočene u
korištenoj literaturi.


Spomenimo da je popis bugarskih šumara (s osnovnim
podacima), koji su se školovali u Križevcima i stu


dirali na Šumarskoj akademiji u Zagrebu objavljen u
članku “Lesovodska Jugoslavija, Sofija 1935” (Šum.
list br. 2–4/1936).


Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u prikupljanju
podataka, a posebno gđi Tatjani Puškadija-Ribkin
za nesebičnu suradnju i mnoštvo podataka i slika,
što je obogatilo sadržaj ovog pregleda.


LITERATURA (osim već spomenute)
Isajev, I. P., 1926. Udruženje studenata šumara Rusa
(1921–1926). U: Pola stoljeća šumarstva, Zagreb,
str. 97–98. Mladen Skoko, dipl. ing. šum.