DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 110 <-- 110 --> PDF |
zvanja višeg šum. pristava, najprije kao šum. ing.asistent pri Direkciji u Ogulinu, a nakon položenog stručnog ispita 1930. kao upravitelj Šumarija Ogulin, Modruš, Plaški i Drežnik Grad. Za vrijeme rata radio je u Drežnik Gradu i Ogulinu, a kraće vrijeme kao upravitelj i v.d. kotarskog šumara u Imotskom. God. 1943. ubili su ga četnici kod Plaškog. Bio je član JŠU i HŠD. Gimbarževsky Fi lip, (Lavov, Ukrajina, 1918 – Victoria, Canada, 1994.). Školovao se je u Lavovu. Početkom rata (1939.) prekida studij šumarstva (Gdynia, Poljska), te kao izbjeglica dolazi u Zagreb, gdje je i diplomirao 1943. God. 1945. osuđen na 11 godina zatvora. Zatočen je u Staroj Gradiški, a 1947. uvjetno Slika 8. Filip Gimbarževsky pušten i na području Šum. gospodarstva Sisak radi u šum. građevinarstvu do 1960. Tada odlazi u Kanadu. Radio je u tvornici celuloze u Edmontonu, državnoj službi u Calgaryu i u ministarstvu šumarstva u Ottawi kao voditelj odjela fotogrametrije. Nakon umirovljenja i dalje je stručno aktivan u svom privatnom uredu u gradu Victoria. U oblasti fotogrametrije surađivao je i sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu. (Opširnije: Šum. list 1996., str. 294.). Gordov Aleksandar, iz Rusije, rođen 1898. Vodi se kao apsolvent u Zagrebu i Beogradu (1929./30.). Godina diplomiranja nije poznata. Zaposlio se 1931. kod Direkcije šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, 1932. radio je u Han Pijesku (BiH), od 1933–1937. u Srbiji (Kragujevac, Loznica), te do 1940. u Mostaru. Bio je član JŠU. Nije uvršten u Leksikon. H o d o r o v s ky Sergej (Sergije), (Sankt Peterburg, Rusija, (1911–?). Sin Vladimira, dipl. ing. Otac mu je radio kod Direkcije državnih željeznica u Zagrebu (1929). Diplomirao je 1935. Tada je bio član pomagač JŠU u Zagrebu, a 1936. nalazio se u Beogradu. Nije uvršten u Leksikon. I s aj ev Ivan Petrović, (Novočerkask, Rusija, 1898 – Zagreb, 1960.). Sin Petra, činovnika. Apsolvirao je 1925., a diplomirao 1936. Od 1923–1937. bio je asistent u tadašnjem Zavodu za uporabu šuma u Zagrebu (osnivač i predstojnik Zavoda bio je prof. dr. A. Ugrenović). Radio je u BiH. Od šegrad i Okruglica i šum. pristav u Šumariji Podgrab. Stručni ispit položio je 1939. Za vrijeme rata radio je u Podgrabu i kao upravitelj Šumarije Srebrenica. Nakon rata radio je u Šumariji Ključ i vjerojatno u Prijedoru. Umro je u bolnici u Zagrebu. Sahranjen je na Miroševcu. Surađivao je u Šum. listu od 1925–1929., 1933. i 1937. (u potpisu i kao I.P.I.). U spomenici Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, 1926., surađivao je na izradi fotografija i crteža. Bio je član JŠU i HŠD. Konstruktor je “Isajevog visinomjera”. U Leksikonu se navodi kao autor članka “Eksport ruskog drveta ...” (Šum. list 1935.). Međutim autor članka je Ivan D. Isajev iz Rusije koji je apsolvirao u Beogradu (Zemun 1932.), a radio je u Makedoniji (Skopje). Jakovljev Ivan, (Nižne Čirsk, na Donu, Rusija, 1903 – Taškent, Uzbekistan, 1997.). Sin Grigorija i Pelagije rođ. Solodko. Apsolvirao je 1932., a diplomirao 1939. Kao apsolvent radio je u BiH (Olovo, Oštrelj), a od 1939–1950. u Hrvatskoj (Crikvenica, Rab, Sušak, Ministarstvo šumarstva u Zagrebu, Gospić, Garešnica). God 1950. napušta Garešnicu. Najprije radi u Mađarskoj (projektiranje prometnica), a od 1956. u Taškentu, Uzbekistan, kao glavni inženjer projektant (prometnice, irigacija, pošumljavanje). Opširan prikaz života i rada objavljen je u Šum. listu br. 7–8/2004. g. Tada smo tvrdili da je bio model I. Meštroviću za njegove “Indijance”. Tvrdnja je u međuvremenu dokazana o čemu pripremamo prilog za Šum. list. K i ri j Konstantin Anisimović, (St. Stepnaja, Kubanska oblast, Rusija, 1895 – Maroko, 1949.). Sin Anisima, oficira. Nije uvršten u Leksikon. Apsolvirao je 1930. Godinu diplomiranja nismo pronašli. God. 1939. radio je kao šum. vježbenik u Tuzli (BiH) i iste godine premješten u Glinu. Radio je kod Ravnateljstva šuma Banskih imovnih općina u Glini i Petrinji. God. 1941. kao šum. pristav u Petrinji dao je ostavku na državnoj službi. Iste godine ostavlja obitelj u biv. Jugoslaviji i odlazi u Njemačku. God. 1945. bio je u logoru Regensburg. Iz Njemačke odlazi u Pskov (Rusija) gdje se susreće s rodbinom. Umro je u Maroku 1949. Bio je član HŠD. Kosonogov Pavao (Pavel), (St. Kamenska, Donska oblast, Rusija, 1904–?). Sin Fedora i Aleksandre. Diplomirao je 1928. Nakon diplome nalazi se u Srem. Karlovcima i Srem. Mitrovici (Srbija). Zaposlio se 1932. kao pripravnik u Aleksincu (Srbija). Od 1935–1936. bio je upravitelj Šumarija Višegrad i Zavidovići (BiH). Nakon rata radio je u Šumariji Pljevlja (Crna Gora) tada pod Direkcijom šuma Sarajevo. God. 1940. premješten je u Čačak (Srbija). Odlikovan je 1939. Bio je član JŠU i suradnik Jugoslavenske šume (Beograd, 1939.). Slika 9. IIvsaajne, v Petrović, 1p9ri3p8ra–v1n9i4k0 u. b Ši ou mjea čriinjaomvnaiVčki-i K r a p i v i n Anatolij, (Novočerkask, Rusija, 1913–?). Sin Mihaila i Marije. Nije uvršten u Leksi 281 |