DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Crkvi (V. Banin, S. Hodorovsky, A. Pograničnij, N. Vojčunas i H. Zubricki), te Ruski kadetski korpus u Sarajevu (N. Belonin, P. Kosonogov i F. Polkovnikov). Prije upisa na studij šumarstva neki su kraće vrijeme studirali na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu (osnovana 1919) i to: A. Balkovski, N. Bjelonin, I. Jakovljev (studirao 2 godine!), P. Kosonogov, A. Pograničnij i F. Polkovnikov, dok je A. Maksimović bio upisan na Mudroslovni fakultet (danas Filozofski). Pojedinima je radi upisa na fakultet ruska dokumentacija (svjedodžba srednje škole) bila prevedena na hrvatski jezik, zatim ovjerena i ispostavljena putem ruskog opunomoćenika u Zagrebu (Državna komisija za ruske izbjeglice). Studenti su pretežito stanovali u Ruskom đačkom domu na Kunišćaku, smještenom u tadašnjoj Vojarni Kralja Aleksandra I5, zatim u Đačkom domu u Selskoj cesti (Logor Frankopana), te u Đačkom domu u Ilici 83 (danas, na istom broju, Centar za odgoj i obrazovanje “S. Raškaj”). Prema podacima iz nacionala oko polovina studenata primala je državnu stipendiju (u početku studija 240. din, a kasnije 400. ili 450. din). Rezultat naših istraživanja su upotpunjeni životopisi sa slikama F. Polkovnikova, I. Velikopoljskog, I. Vjatkina i N. Zaljesova, dok je većina do sada objavljenih životopisa dopunjena novim podacima, a neki i slikama. FEODOR (FJODOR) POLKOVNIKOV (1902–1971), dipl. ing. šum. Feodor Polkovnikov rođen je 28. 11. 1902. u Warszawi (Poljska) u plemićkoj obitelji kao drugi od petero djece6. Sin je Giorgija i Evdokije rođ. Semikolenove. Fjodor je po narodnosti Donski kozak-Rus. Otac mu je bio general kozačke pukovnije – ataman, koji se s obitelji selio, braneći i šireći granice Carske Rusije. Za osvajanja Poljske Slika 1. Feodor Polkovnikov rodio se Fjodor (Feodor) u Warszawi, iako je zapravo iz Novočerkaska na Donu, gdje je kasnije, upravo kao sin ruskog plemića postao 5 Studenti su poštu dobivali na adresu Kunišćak, vis-a-vis br. 34 (!) ili Ilica 242. Vojarna je, naime, smještena na prostoru koji omeđuju Ilica )na jugu) i Kunišćak (na sjeveru). Od 1991.–2005. vojarnu je koristila Hrvatska vojska (Vojarna “Kralja Tomislava”), a od 2005. u posjedu je zagrebačkog Kaptola. 6 Podatke za životopis F. Polkovnikova dostavila nam je njegova kćerka Irina Kavi, koja već duže vrijeme živi u Solinu. Ljubitelj je prirode i poznata eko-aktivistica, inače prosvjetar po struci. Znamo je između ostalog i kao zaštitnicu i njegovateljicu ptičjeg svijeta na rijeci Jadro u Solinu. Bavi se pjesništvom, sklada, kant-autorica je duhovne i eko-šansone, nastupa i u Splitu. Duhovnost zauzima središnje mjesto u njenom životu, pa je tako izuzetno nadahnjuju Mahatma Gandhi, Majka Terezija, Sv. Franjo Asiški i neki veliki duhovni Učitelji Istoka. Nakon pojave ptičje gripe u svijetu i u Hrvatskoj jako se razočarala postupkom nadležnih službi prema pticama pod njezinom skrbi u Solinu, koje su bez primjerenih uvjeta čiste vode i vegetacije stavljene u izolaciju unutar hrđave žice, bez pokrova, koji štiti od kiše i sunca, na brisanom prostoru. Time je pokazala jaku povezanost s prirodom i sličnost svome ocu, koji je nadasve volio prirodu, šume. Brat joj Romano nastavnik je povijesti i hrvatskog jezika, živi u Kožinu kod Zadra. Od oca je naslijedio živ interes za povijest i veliki talent za šah. Drugi brat Evgenije živi kao umirovljenik u Benkovcu i također obožava životinje i prirodu, sadeći cvijeće i uređujući okoliš. 7 Zbog toga nije redovito pohađao predavanja, pa mu je na jednom ispitu profesor rekao: “Kolega, ja vas ne poznajem!”. Feodor mu je spretno uzvratio:”Ni ja vas, profesore!”. kadet u Rusko kadetsko korpusu. Fjodorova ajka bila je dvorska dama, njena majka, Fjodorova baka, također. Za Oktobarske revolucije, nakon što su mu roditelji okrutno umoreni, uspijeva pobjeći s još nekima od plemićke djece preko Krima, zatim Turske. Kao emigrant iz Rusije stiže u Kraljevinu SHS, gdje u Sarajevu završava rusku srednju školu (Ruski korpus) 1924. go e dine. Tadašnji Dvor mu, kao sinu poznatog vojskovođe i kozačkog atamana, nudi daljnje vojno školovanje i službu u kraljevskoj vojsci, no Fjodor to odbija. Odlazi u Zagreb i odabire studij šumarstva, odabravši tako i oskudicu, mukotrpan rad raznosača novina i mlijeka kako bi preživio i osigurao si studij u tuđoj zemlji, na tuđem jeziku.7 Ipak diplomira 1931. godine. Za vrijeme studija upoznao je kao statist u operi Turandot mladu Zoru Sohnell, članicu zbora Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, s kojom se uskoro i oženio. Nakon diplomiranja odlaze u Han Pijesak gdje je 1932. zaposlen kao šumarski vježbenik. U BiH ostaje do početka Drugog svjetskog rata (u nastavku: rat) radeći i dalje na području Direkcije šuma Sarajevo (šum- Slika 2. Tradicionalno okupljanje ruskih sveučilištaraca na dan Sv. Tatjane, 12. siječnja (“Danas je dan Tatjane i svi trebamo piti!”). F. Polkovnikov u gornjem redu četvrti slijeva (tada student treće godine). Zagreb, 12. 1. 1928. |