DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 101     <-- 101 -->        PDF

kavezni uzgoj, ni “osvježavanja krvi” unošenjem zečeva
sa strane. Teško se oteti dojmu da i za ovo vrijedi ona
jedna od legendi, po kojoj je lovcima zec toliko drag “da
bi ga najradije od dragosti pojeli!”


Za mnoge naše lovce kojima dospije u ruke knjiga
Davora Martića “Naš zec”, bit će od interesa prilog
obima 50-tak stranica, u kojemu se nalaze integralni
tekstovi:



prijedloga Poljoprivredne komore Dravske banovine
iz 1930. g. kojim ista traži da se novo donijeti
Zakon o lovu izmijeni na način da se zeca proglasi
štetočinom i nepoželjnom vrstom,

mišljenja Središnjeg saveza lovačkih udruženja
Kraljevine Jugoslavije o tom prijedlogu,

referata ing. Ive Čeovića Da li je zec po opće narodno
gospodarstvo više štetan ili koristan od 12. listopada
1936.,

reagiranja referenta za lov kod Gospodarske sloge
Zagreb Tadije Mišure na prijedlog savezne Poljoprivredne
komore i

članka dr. Ise Cepelića iz Osijeka o “žalosnoj” sudbini
zeca.
O toj i za ondašnje prilike “posve neopravdanoj i
smiješnoj hajci na zečeve” što reći danas 75 godina
kasnije, kada se broj zečeva u svijetu i u nas naglo smanjuje,
kada mnogi ovlaštenici prava lova već duži niz
godina ne love zečeve, kad smo prisiljeni da ga
održavanja radi uvozimo iz Mađarske i/ili pak pristupamo
skupom kaveznom uzgoju? Doduše tih se godina
kad ga se željelo proglasiti štetočinom, “ premjestiti iz
polja u šumu ili pak proglasiti nepoželjnom vrstom”, u
tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji godišnje odstreljivalo
do 50 tisuća zečeva, a danas tek nešto više od tisuću.


Iako je naša literatura o zecu uistinu oskudna, ispravljamo
onu autorovu “da je zapravo, i nema”. U okviru
male lovačke biblioteke godine 1948. tadašnji Savez lo


vačkih društava NRH izdaje brošuru Nikole Markovića
O zecu, obima 79 str., a Lovački savez Vojvodine
Novi Sad monografiju prof. dr. Bogdana Jakšića Zec.
S najnovijim dostignućima znanosti o zecu, točnije o
njegovu rasprostranjenosti i brojnosti, vanjskom izgledu
i opisu, razmnažanju, životnom prostoru, hranidbi, načinu
života i ponašanju, utvrđivanju dobi, bolestima i dr.
sažeto govori prilog dr. Romana Safnera Zec u monografiji
Lovstvo (Zagreb 2004).


Prikaz ovog hvale vrijednog djela o, kako bi rekao
autor, “našem dalmatinskom, mediteranskom zecu, zecu
sa surog kamena”, završit ću mislima iz recenzije njegova
lovidruga Duška Grgićevića: “Bogato lovno iskustvo
i djetinjstvo, kasnije vrijeme i mnoge lovne sezone
provedene s ocem Dinkom, Jurom Eterovićem i drugim
autentičnim splitskim lovcima, Davor Martić je
znalački pretočio u retke ove monografije, uspješno,
sadržajno i čitko... Vjerujem da će mnoge mlade lovce
nadahnuti ova knjiga i, što je osobito značajno, podučit
će ih na najbolji način da pravilno posmatraju živi svijet
oko sebe, ljudski okoliš, prirodu i, naposlijetku, lov.”


Pravnik po struci, novinar po opredjeljenju, Davor
Martić je s mjesta urednika u “Slobodnoj Dalmaciji”
prešao na rad u redakciju mjesečnika “Dobra kob”, časopisa
za lovce, ljubitelje pasa i prirodu, čiji je osnivač
i glavni urednik. Posebno se bavi proučavanjem povijesti
hrvatskog lovstva, objavivši do sada knjige: Lov
na kamenu (2001), Njegov lov prepelica (2003), Lovište
Marjan (2004), Bombelles – grofovsko lovište Varaždinske
županije (2004) i dr.


Tekstualni dio knjige prate uspješni crteži Radoslava
Bekavca, grafičku pripremu potpisuje Siniša Bebić,
a tiskarske usluge GM Grafik Split.


Alojzije Frković


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –
izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 1. siječanj-veljača 2006. izdvajamo:


Alessandro B r u g n o l i : Utjecaj jelenske divljači
na obnovu šuma – Integrirano gospodarenje faunom


Problematika vezana za utjecaj divljači, posebice
jelena (Cervus elaphus L.) na šumu i njeno obnavljanje
postalo je vrlo aktualno na većem dijelu Apeninskog
poluotoka. Već nekoliko desetljeća unatrag o tome se
naveliko raspravljalo, posebice u središnjem dijelu Eu


rope gdje su iskustva o ovoj problematici veća i starijeg
datuma, ali ne uvijek u potpunosti prenosiva na
uvjete Alpa i Apenina.


Pazzi 2004. g. o aktualnoj problematici kaže: “U
našoj zemlji danas održivost znači ponajprije napraviti
unutar šumarstva račun s faunističkom komponentom,
u smislu gospodarenja na naturalističkoj osnovi. To se
posebice odnosi na divlje dvopapkare koji prijete prirodnoj
obnovi mnogih talijanskih šuma”.