DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181
RASPRAVA – Discusion


Šume crnoga graba sjeverozapadne Hrvatske različito
su svrstavane u sinsisustavnom smislu. Neki autori
ih podređuju Horvatovoj svezi Ostryo-Carpinion orientalis,
a drugi pak Tomažičevoj svezi Orno-Ostryon.
Sinsisustavnim opredjeljenjem kserotermnih bjelogoričnih
šuma Europe, bavili su se u posljednje vrijeme
mnogi fitocenolozi i dali svoja viđenja, na koja ćemo
se ukratko osvrnuti, ali ih na žalost ne možemo primijeniti
na našu asocijaciju.


Na pomisao izdvajanja, kserotermnih bjelogoričnih
šuma Europe iz razreda Querco-Fagetea došao je prema
Jakucsu (1961) Oberdorfer još god. 1948. Njegovu
ideju je kasnije (1961) prihvatio Ja kucs te dao novi
prikaz tih šuma u okviru novog razreda Quercetea pubescenti-
petraeae. Obradio je 746 fitocenoloških snimaka,
kojima je obuhvatio područje jugoistočne, srednje te zapadne
Europe. U okviru novog razreda izdvojio je dva
reda i osam sveza koje je odredio svojstvenim vrstama.
Hijerarhijski sustav, kao što ga je predložio J ak u cs
(1961) fitocenolozi uglavnom nisu prihvatili.


L a u s i i sur. (1982) izvršili su sintaksonomsku analizu
šuma crnoga graba za područje južnih Alpa, i
zaključili da sve šume crnoga graba Jugoistočne Europe
te južnih Alpa, a vjerojatno i Apenina, pripadaju svezi
Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959, koju na cijelom
području rasprostranjenosti dobro karakteriziraju sljedeće
vrste: Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Asparagus
tenuifolius i Dianthus monspessulanus. Budući
da nazivlje podsveza koje je Horvat 1959 odredio za
tu široko shvaćenu svezu nije u skladu s preporukom fitocenološkog
kodeksa (Weber i sur. 2000), Gerdol,
L a u s i , Picc o li i P o l d ini , predlažu da se termofilne
bjelogorične šume submediteranskog pojasa Južnih
Alpa podrede novoj podsvezi, koju su nazvali Orno-Ostryenion
i odredili ju sljedećim svojstvenim vrstama:
Hierochloë australis, Laburnum anagyroides, Lilium
bulbiferum, Lilium croceum, Cytisus sessilifolius i Helleborus
dumetorum.


P o l d i n i (1988) analitički obrađuje sve poznate fitocenološke
snimke onih fitocenoza u kojima dolazi
crni grab. Obuhvatio je područje Jugoistočne Europe,
Istočnih Alpa i Apenina te je svezu Ostryo-Carpinion


ZAKLJUČAK


Kserotermne bjelogorične šume crnoga graba i sadleranove
šašike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, možemo
smatrati reliktnim šumama postglacijalog doba. Najljepše
razvijene šume tog tipa nalazimo na Strahinjščici
(Židovski grad) kao i na susjednoj Brezovici.


Šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum nastavaju
strme, teško pristupačne položaje na plitkim skeletnim
tlima povrh dolomitne litološke podloge, odnosno dolomitiziranih
vapnenaca. Rijetkim sklopom te niskim


orientalis podijelio na tri podsveze : Syringo-Carpinenion
(Egejska regija), Ostryo-Carpinenion (Dinaridi i
jugoistočne Alpe) i Laburno-Ostryenion (Apenini).


Potrebno je također napomenuti, da se sveza Fraxino
orni-Ostryon carpinifoliae u smislu Tomažiča (1940),
odnosi na slovenske bazofilne borove šume, koje su prema
Tomažiču (1940) srodne s bosanskim bazofilnim
borovim šumama te s hrastovo-crnograbovim šumama
(As. Querco-Ostryetum carpinifoliae) sjeverne Hrvatske.
To ma ž i če v pokušaj izdvajanja bazofilnih borovih
šuma Slovenije te kserotermnih bjelogoričnih šuma
Hrvatske u novu svezu unutar reda Quercetalia pubescentis-
petraeae nije prihvaćen. Detaljan prikaz sustavnih
odnosa borovih i kserotermnih bjelogoričnih šuma
za cjelovito područje Jugoistočne Europe dao je H o r vat
(1959). To Horvatovo gledište danas je prihvaćeno
od gotovo svih europskih fitocenologa, zbog toga mislimo
da nije uputno kserotermne bjelogorične šume
sjeverozapadne Hrvatske podređivati spomenutoj Tomažičevoj
svezi, kao što to rade u novije vrijeme neki
fitocenolozi.


Pitanje sustavne opredjeljenosti kserotermnih šuma
sjeverozapadne Hrvatske vrlo je staro. Na to je prvi
upozorio I. Horvat (1959:14) te kaže: “Nakon što je
sveza Ostryo-Carpinion orientalis ograničena na submediteranske
zajednice, iskrsava pitanje sustavnog položaja
onih kontinentalnih šuma, u kojima nema brojnih
submediteranskih vrsta, npr. šume Querceto-Ostryetum
u sjevernoj Hrvatskoj …” Naše mišljenje je, da
će to pitanje biti moguće riješiti tek nakon provedenih
sustavnih istraživanja kserotermnih bjelogoričnih šuma
sjeverne Hrvatske te južne Slovenije, koje vjerojatno
pripadaju posebnoj prijelaznoj podsvezi istočno
alpsko dinarskih šuma u okviru sveze Ostryo-Carpinion
orientalis.


Prema prikazanom florističkom sastavu u Tablici 1
as. Selerio sadlerianae-Ostryetum, ne možemo priključiti
niti jednoj od navedenih podsveza u smislu La u s
i a i sur. (1982), a niti Pol d i n ija (1988), već samo
svezi Ostryo-Carpinion orientalis, redu Quercetalia
pubescentis-petraeae i razredu Querco-Fagetea.


– Conclusion
neravnim stablima, ta šumska asocijacija se fizionomski
znatno razlikuje od ostalih šuma toga područja. Također
se razlikuje i specifičnim florističkim sastavom
u kojem sa znatno većim stupnjem udjela, sudjeluju
elemenati razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometea
nego u bilo kojoj drugoj kserotermnoj bjelogoričnoj
asocijaciji tog područja.
Danas su te šume razmjerno rijetke, međutim u postglacijalno
doba zauzimale su znatno veće površine. Iz