DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 RASPRAVA – Discusion Šume crnoga graba sjeverozapadne Hrvatske različito su svrstavane u sinsisustavnom smislu. Neki autori ih podređuju Horvatovoj svezi Ostryo-Carpinion orientalis, a drugi pak Tomažičevoj svezi Orno-Ostryon. Sinsisustavnim opredjeljenjem kserotermnih bjelogoričnih šuma Europe, bavili su se u posljednje vrijeme mnogi fitocenolozi i dali svoja viđenja, na koja ćemo se ukratko osvrnuti, ali ih na žalost ne možemo primijeniti na našu asocijaciju. Na pomisao izdvajanja, kserotermnih bjelogoričnih šuma Europe iz razreda Querco-Fagetea došao je prema Jakucsu (1961) Oberdorfer još god. 1948. Njegovu ideju je kasnije (1961) prihvatio Ja kucs te dao novi prikaz tih šuma u okviru novog razreda Quercetea pubescenti- petraeae. Obradio je 746 fitocenoloških snimaka, kojima je obuhvatio područje jugoistočne, srednje te zapadne Europe. U okviru novog razreda izdvojio je dva reda i osam sveza koje je odredio svojstvenim vrstama. Hijerarhijski sustav, kao što ga je predložio J ak u cs (1961) fitocenolozi uglavnom nisu prihvatili. L a u s i i sur. (1982) izvršili su sintaksonomsku analizu šuma crnoga graba za područje južnih Alpa, i zaključili da sve šume crnoga graba Jugoistočne Europe te južnih Alpa, a vjerojatno i Apenina, pripadaju svezi Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959, koju na cijelom području rasprostranjenosti dobro karakteriziraju sljedeće vrste: Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Asparagus tenuifolius i Dianthus monspessulanus. Budući da nazivlje podsveza koje je Horvat 1959 odredio za tu široko shvaćenu svezu nije u skladu s preporukom fitocenološkog kodeksa (Weber i sur. 2000), Gerdol, L a u s i , Picc o li i P o l d ini , predlažu da se termofilne bjelogorične šume submediteranskog pojasa Južnih Alpa podrede novoj podsvezi, koju su nazvali Orno-Ostryenion i odredili ju sljedećim svojstvenim vrstama: Hierochloë australis, Laburnum anagyroides, Lilium bulbiferum, Lilium croceum, Cytisus sessilifolius i Helleborus dumetorum. P o l d i n i (1988) analitički obrađuje sve poznate fitocenološke snimke onih fitocenoza u kojima dolazi crni grab. Obuhvatio je područje Jugoistočne Europe, Istočnih Alpa i Apenina te je svezu Ostryo-Carpinion ZAKLJUČAK Kserotermne bjelogorične šume crnoga graba i sadleranove šašike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, možemo smatrati reliktnim šumama postglacijalog doba. Najljepše razvijene šume tog tipa nalazimo na Strahinjščici (Židovski grad) kao i na susjednoj Brezovici. Šume as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum nastavaju strme, teško pristupačne položaje na plitkim skeletnim tlima povrh dolomitne litološke podloge, odnosno dolomitiziranih vapnenaca. Rijetkim sklopom te niskim orientalis podijelio na tri podsveze : Syringo-Carpinenion (Egejska regija), Ostryo-Carpinenion (Dinaridi i jugoistočne Alpe) i Laburno-Ostryenion (Apenini). Potrebno je također napomenuti, da se sveza Fraxino orni-Ostryon carpinifoliae u smislu Tomažiča (1940), odnosi na slovenske bazofilne borove šume, koje su prema Tomažiču (1940) srodne s bosanskim bazofilnim borovim šumama te s hrastovo-crnograbovim šumama (As. Querco-Ostryetum carpinifoliae) sjeverne Hrvatske. To ma ž i če v pokušaj izdvajanja bazofilnih borovih šuma Slovenije te kserotermnih bjelogoričnih šuma Hrvatske u novu svezu unutar reda Quercetalia pubescentis- petraeae nije prihvaćen. Detaljan prikaz sustavnih odnosa borovih i kserotermnih bjelogoričnih šuma za cjelovito područje Jugoistočne Europe dao je H o r vat (1959). To Horvatovo gledište danas je prihvaćeno od gotovo svih europskih fitocenologa, zbog toga mislimo da nije uputno kserotermne bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske podređivati spomenutoj Tomažičevoj svezi, kao što to rade u novije vrijeme neki fitocenolozi. Pitanje sustavne opredjeljenosti kserotermnih šuma sjeverozapadne Hrvatske vrlo je staro. Na to je prvi upozorio I. Horvat (1959:14) te kaže: “Nakon što je sveza Ostryo-Carpinion orientalis ograničena na submediteranske zajednice, iskrsava pitanje sustavnog položaja onih kontinentalnih šuma, u kojima nema brojnih submediteranskih vrsta, npr. šume Querceto-Ostryetum u sjevernoj Hrvatskoj …” Naše mišljenje je, da će to pitanje biti moguće riješiti tek nakon provedenih sustavnih istraživanja kserotermnih bjelogoričnih šuma sjeverne Hrvatske te južne Slovenije, koje vjerojatno pripadaju posebnoj prijelaznoj podsvezi istočno alpsko dinarskih šuma u okviru sveze Ostryo-Carpinion orientalis. Prema prikazanom florističkom sastavu u Tablici 1 as. Selerio sadlerianae-Ostryetum, ne možemo priključiti niti jednoj od navedenih podsveza u smislu La u s i a i sur. (1982), a niti Pol d i n ija (1988), već samo svezi Ostryo-Carpinion orientalis, redu Quercetalia pubescentis-petraeae i razredu Querco-Fagetea. – Conclusion neravnim stablima, ta šumska asocijacija se fizionomski znatno razlikuje od ostalih šuma toga područja. Također se razlikuje i specifičnim florističkim sastavom u kojem sa znatno većim stupnjem udjela, sudjeluju elemenati razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometea nego u bilo kojoj drugoj kserotermnoj bjelogoričnoj asocijaciji tog područja. Danas su te šume razmjerno rijetke, međutim u postglacijalno doba zauzimale su znatno veće površine. Iz |