DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ZAPISNIK
1. SJEDNICE UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA HŠD-a,
održane 21. ožujka 2006. god. u Zagrebu


Nazočni: Robert Abramović, dipl. ing., Marina Mamić,
dipl. ing. (umjesto Dalibora Bakrana, dipl. ing.),
Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica,
mr. sc. Josip Dundović, Ivo Duvnjak, dipl. ing., dr. sc.
Joso Gračan, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Ilija Gregorović,
dipl. ing., Stošić Dražen, dipl. ing. (umjesto Dubravka
Hodaka, dipl. ing.), Ivan Matasin, dipl. ing., akademik
Slavko Matić, mr. sc. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir
Prpić, Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Dalibor Tomljanović,
dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, Oliver Vlainić, dipl.
ing., Ivan Tarnaj, dipl. ing., predsjednik NO, Đurđica
List, dipl. ing., članica NO, Josip Knepr, dipl. ing.,
član NO, Damir Delač, dipl. ing., Hranislav Jakovac,
dipl. ing. i Vlatka Antonić.


Ispričani: Davor Butorac, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl.
ing., Dražen Štrković, dipl. ing. i prof. dr. sc. Joso
Vukelić.


Predsjednik HŠD-a akademik S. Matić pozdravio je
sve nazočne i zahvalio se na odazivu. Ujedno je
predstavio novog tajnika HŠD-a Damira Delača, dipl.
ing. šum., nakon čega je jednoglasno usvojen ovaj


Dnevni red:


1.
Ovjerovljenje Zapisnika 12. sjednice Upravnog odbora
HŠD-a
2.
Obavijesti
3.
Aktualna problematika
4. Prihvaćanje izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u
2005. god.
a) Izvješće povjerenstva za popis imovine i potraživanja
na dan 31. 12. 2005. god.
b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana za


2005. god.
c) Šumarski list i ostale publikacije
d) Izvješće Nadzornog odbora
e) Rasprava po izvješćima i zaključci


5.
Izvršenje programa rada i pripreme za 110. izbornu
skupštinu HŠD-a
6. Program obilježavanja 160-te obljetnice HŠD-a i
130-te obljetnice Šumarskog lista
7. Razno.
Ad 1.
Na dostavljeni Zapisnik uz poziv za ovu sjednicu
nije bilo primjedbi.
Ad 2.


1. D. Delač zahvalio se svim članovima Upravnog
odbora na iskazanom povjerenju izabravši ga za tajnika
HŠD-a. Pozvao je na suradnju, kako bi se nastavio
uspješan kontinuitet djelovanja Društva koje ove godine
slavi 160. obljetnicu osnutka. Izvijestio je da je na sjednici
10. veljače 2006. Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskoj
komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Osnivanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i
drvne tehnologije osigurat će se red na tržištu rada, kako
u području rada šumarstva, lovstva i preradbe drva, tako
i na drugim područjima gospodarstva u kojima je neophodna
nazočnost odnosnih inženjera. Komora se osniva
s cilje a str


ciljem promicanja, zaštite i zastupanja interesa struke,


pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove u djelat


u dje
nosti šumarstva, lovstva i preradbe drva prema kriterijima
europske i svjetske prakse. Djelatnost Komore
obuhvaća predstavljanje (zastupanje), savjetodavnu i
razvojnu funkciju, promiče razvoj struke, skrbi o specifičnom
stručnom usavršavanju članova, brine o kodeksu
strukovne etike i utvrđuje profisionalne obveze članova.
Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije postoje
u europskim državama, ustrojene kao samostalne ili kao
razredi u okviru nacionalne inženjerske komore. Nacrt
prijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva
i drvne tehnologije, sačinjen je na inicijativu Hrvatskoga
šumarskog društva (HŠD), uz potporu Hrvatskog
inženjerskog saveza (čija je članica HŠD) te na temeljima
dokumenata međunarodnih stručnih komora u Europi
(ponajprije Austrijskoj i Njemačkoj).


2. U tijeku je i izrada podzakonskih akata-pravilnika
vezanih za Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i Zakon
o šumskom reprodukcijskom materijalu gdje aktivno
sudjeluju članovi HŠD-a.
3. Pri Vladi je formirano povjerenstvo za povrat imovine.
Između ostalog predmet povratka oduzete imovine
bit će i šume i šumsko zemljište. Još uvijek nisu točno
definirane površine koje će podlijeći denacionalizaciji,
no računa se da bi nakon povratka šuma i šumskog zemljišta
crkvi i ostalim privatnim vlasnicima 30 % površina
šuma bilo u privatnom vlasništvu. Time bi svakako
došlo do narušavanja šumskogospodarskog kompleksa
kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o.. Najbezbolniji
način denacionalizacije po šume i šumarsku struku bio
bi novčano obeštećenje bivših vlasnika.
4. Pročitano je otvoreno pismo Željka Perkovića, dipl.
ing. šum. člana Skupštine PGŽ i upravitelja šumarije
Klana, upućeno Županu Primorsko-goranske županije
gosp. Z. Komadini, predsjedniku žup. Skupštine gosp.
M. Dumaniću i Županijskom zavodu za prostorno planiranje
Rijeka, ravnatelju M. Črnjaru.
Među ostalima pismo je na znanje poslano i HŠD-u,
pa ga radi aktualnosti donosimo u cijelosti.


Poštovani!


Iz materijala za 9. sjednicu županijske skupštine održane
2. veljače 2006. godine pod točkom 2 predloženog




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 77     <-- 77 -->        PDF

dnevnog reda: Informacija o JU “Priroda” s prijedlogom
unutarnjeg ustroja saznao sam da je prostornim
planom Primorsko goranske županije predviđeno za
zaštitu oko “stotinjak vrijednih područja prirodne baštine
različitim kategorijama zaštite”. Do sada je zaštićeno
tridesetak područja i pojedinačnih objekata površine
281 kn2, a daljnjom zaštitom obuhvatit će se golemo
područje od 551 km2 (55.100 ha) na kopnu i 536 km2


(53.600 ha) na moru, što ukupno čini s već zaštićenim
područjima oko 17 % površine PGŽ. Sa svojim komentarom
osvrnut ću se samo na zaštitu objekata na kopnu
obzirom da mi je kao šumaru zaštita šuma kao integralni
dio gospodarenja šumama svakodnevni posao.
Smatram da ovakav model zaštite, koji je nažalost
prisutan u Hrvatskoj, nije dobar, naprotiv štetan je i to iz
nekoliko vrlo važnih razloga. Određivanje objekata za
zaštitu, i to onih gdje je glavni resurs šuma, obavlja se
nekritično i često puta s nejasnim argumentima, često
ne uzimajući u obzir odlučujuću ulogu gospodarenja
šumama, djelatnosti od posebnog interesa za Republiku
Hrvatsku, kao osnovnog čimbenika očuvanja šuma. Pritom
se namjerno ili nenamjerno zaobilazi šumarska
struka, koja već više od 200 godina uspješno gospodari
s više od 40 % hrvatskog teritorija i koja je objekte s kojima
gospodari očuvala i dovela u stanje da su danas
posebno vrijedni. Nije jasno na što gospođa Ivanka Jelinić,
viša inspektorica zaštite prirode u svom dopisu Županu
primorsko-goranskom od 30. 8. 2005. misli, kada
kaže da se stanje na terenu ne popravlja, već je sve teže i
apelira da se čim prije poduzmu konkretne radnje u
cilju zaštite izuzetno vrijednih prirodnih resursa na području
naše Županije. Od koga i zbog čega su vrijedni
prirodni resursi ugroženi ne znamo kada dolazi iz usta
zaštitara, a obično kod politike pada na plodno tlo, bez
obzira na njegovu stvarnu opravdanost. Zar je ugroženo
na desetke tisuća hektara gospodarskih šuma koje se
namjeravaju zaštititi? Naravno da nije.


Hrvatska danas ima 95 % prirodnih šuma, što niti
približno nema nijedna država u Europi, pa je u takvim
uvjetima zaštićivanje golemih područja, posebice kada
se radi o gospodarskim šumama nepotrebno i višestruko
štetno. Hrvatska je za svoje šume na cjelokupnoj površini
od 2.000.000 ha dobila mađunarodnu potvrdnicu
za dobro gospodarenje i očuvanje prirodnosti i kvalitete
svojih šuma, s čim se ne može podičiti puno zemalja u
svijetu. Do sada je izdano 450 certifikata u 56 zemalja
svijeta. Prema FSC sustavu certificirano je oko


30.000.000 ha šuma u svijetu pa je hrvatskih 2.000.000
izuzetno priznanje, posebice kada se uzme u obzir veličina
zemlje. Iako u svijetu postoje i drugi sustavi za
certifikaciju šuma, FSC je najstariji, najstroži i kod kupaca
najpriznatiji. The Forest Stewardship ili Vijeće za
nadzor šuma je nevladina udruga osnovana 1993, sa
sjedištem u Meksiku, dodijelila je Hrvatskoj FSC certifikat,
zbog toga što su šumari u gospodarenju šumama
zadovoljili stroge ekološke, ekonomske i socijalne standarde,
a pri radu se rukovode načelima potrajnosti i
načelima dobrog gospodara, čiji rad donosi dugoročnu
korist društvu i okolišu. Takvo stanje šuma koje je i međunarodno
priznato, rezultat je više od dva stoljeća dugog
gospodarenja šumama na stručnim i znanstvenim
osnovama. Niti jedna javna ustanova za upravljanje zaštićenim
objektima nije to u stanju, jer su u pravilu loše
kadrovski ekipirane s malenim i nedostatnim materijalnim
i financijskim sredstvima. Zbog toga se zaštita prirode,
gdje je glavni resurs šuma, ne može i ne smije
prakticirati bez zajedničkog dogovora svih koji o tome
nešto znaju, posebno bez šumara koji su jedini kvalificirani
za poslove gospodarenja šumama.


Ukoliko u gospodarskim šumama, koje se podvode
pod određene kategorije zaštite, izostane gospodarenje
šumama, poglavito uzgoj, zaštita i iskorištavanje šuma,
takve šume će dugoročno propasti. Vjerujem da nitko od
nas u svom okruženju ne želi imati prašume u fazi truljenja.
Zbog toga se šumarska struka i šumarska znanost,
barem koliko je meni poznato, oštro suprostavlja takvom
načinu odabira objekata za zaštitu. Izostanak stručno
provođenih sječa osim što šteti šumi, predstavlja i štetu
u smislu zatvaranja radnih mjesta u šumarstvu, drvnoj
industriji i pratećim djelatnostima. Osim toga županija
ili država bespotrebno izdavajaju novac iz proračuna za
zaštitu određenih područja, koju već netko u okviru svoje
djelatnosti provodi.


Uprava šuma Delnice, koja gospodari većim dijelom
šuma u PGŽ na površini od oko 96000 ha državnih
šuma, godišnje utroši za uzgoj i zaštitu šuma oko


25.000.000 kuna, a s tim poslom se posredni ili neposredno
bavi oko 500 djelatnika. JU “Priroda” zapošljavat
će ukupno 17 zaposlenika (u prvoj fazi 8 zaposlenika)
od kojih je jedan šumarski inženjer, s ukupnim troškovima
poslovanja za 2006. godinu od oko 2.000.000
kuna (za programe i projekte predviđa se 500.000 kuna).
Mislim da nam može biti jasno što će se s tako “zaštićenim”
objektima dugoročno dogoditi.
Na području UŠ Delnice ima oko 10.000 ha zaštitnim
šuma, a one su samo djelomično dijelovi budućih
zaštićenih područja, a tamo gdje jesu, takva se područja
žele proširiti i na gospodarske šume. Primjer za to
je prijedlog da se osnuju strogi i posebni rezervati
Pakleno na područu šumarije Klana. Prijedlog da se
uz oko 400 ha zaštitnih šuma zaštita proširi i na oko
1300 ha gospodarskih šuma GJ Suho, koje daju godišnji
etat od oko 4.000 m3, potpuno je nepotreban i kao
što sam već naveo višestruko štetan, a nisu jasni niti kriteriji
prema kojima se jedan dio gospodarskih šuma
vodi u posebni rezervat, a s druge strane ceste iste takve
šume to nisu. Da ne spominjem namjeru proglašavanja
zaštite na golemom području gospodarskih šuma Bjelolasice,
gospodarskih šuma oko goranskih jezera, gospo




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 78     <-- 78 -->        PDF

darskih fakultetskih šuma Sungerski lug, izuzetnog primjera
prebornog gospodarenja šumama kojima gospodari
Šumarskifakultet Zagreb itd. Evidentnoje da su ovi
planovi rađeni bez jasnih kriterija i bez uvažavanja
šumarske struke i znanosti. Prema takvim “kriterijima ”
može se zaštititi cijeli Gorski kotar pa će Gorani i doslovce
živjeti u rezervatu a uzprirodne ljepote turisti će i
njih (nas) obilaziti kao i neke naše daleke srodnike nastanjene
u Maksimirskoj šumi. Čak i ako u primjeru Parka
prirode Bjelolasica ostane gospodarenje šuma, po
uzoru na Ućku, pitam se koliko je racionalno osnivati
JU za upravljanje tim objektima, koja nepotrebno troši
novac, kojega je ionako premalo za puno važnije stvari.
Koliko je svojevremeno proširenje Nacionalnog parka
Risnjak, kada je također izuzetno iz gospodarenja oko


1200 ha gospodarskih šuma, donijelo koristi, a koliko
nepotrebnih problema tamošnjem stanovništvu o ćemu
stalno slušamo i ćitamo? Ako je potrebno da na prostoru
PGZpostoje objekti zaštićene prirode, ima prostora
za njih. Šumari nisu protiv zaštite, naprotiv, ali dogovorimo
se oko toga zbog općeg dobra.


Zbog svega navedenoga smatram da treba pokrenuti
proceduru izmjene Prostornog plana PGZ, pa Vas
molim da o ovome izvijestite članove Skupštine i Poglavarstva.
Ostale zainteresirane oko ove problematike
molim za mišljenje i inicijative u vezi s dijelom prostornogplana
koji obrađuje ovu problematiku.


Ovo pismo kolege Perkovića ponovno aktualizira
problem bezrazložnog zaštićivanja šuma i šumskog
zemljišta. Usprkos tomu što šumarska struka godinama
ukazuje na taj problem, neprestano se događaju slične situacije.
HSD pruža bezrezervnu podršku i apelira na kolege
na terenu da se svatko prema mogućnostima i položaju
bori kako bi se ovakve pojave napokon zaustavile.


5. Uredbom Vlade slivna naknada povećana je četverostruko,
što će predstavljati novi udar na poslovanje
Hrvatskih šuma d.o.o. Ponovno se aktualizira i svrha
plaćanja slivne naknade na šume i šumsko zemljište, jer
i laici poznaju ulogu šume u očuvanju vode.
Ad 3.


1. Dana 20. veljače 2006. godine u prostorijama koje
koristi Institut za međunarodne odnose, organiziran
je sastanak u cilju rješavanja duga nastalog višegodišnjim
neplaćanjem zakupnine stanoprimca, Instituta za
međunarodne odnose, zakupođavcu Hrvatskom šumarskom
društvu. Od strane HŠD-a na sastanku su nazočili
predsjednik Akademik Slavko Matić, tajnik Damir
Delač i dosadašnji tajnik Hranislav Jakovac, dok je
IMO zastupao ravnatelj prof. đr Mladen Staničić. Obje
strane složile su se da dug koji iznosi 64.681,27 € u
protuvrijednosti HRK bude naplaćen kroz plaćanje dijela
troškova pri daljnjem uređenju zgrade Šumarskog
doma. Naime, na ranijem sastanku održanom u Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i športa (koje financira
IMO) na kojem su nazočili prof. dr.Mladen Petrovečki,
pomoćnik ministra u upravi za znanost, tajnik HŠD-a


H. Jakovac i advokati obiju strana u sporu, predstavnik
ministarstva iznio je stav da neće moći izvršiti podmirenje
duga u novčanom iznosu na račun HŠD-a, već samo
kroz zajedničko ulaganje. Zaključeno je da treba
predvidjeti poslove koji će se izvršiti, napraviti troškovnik
i po propisanoj proceduri izabrati najpovoljnijeg
izvođača radova, što će biti pravna osnova Ministarstvu,
odnosno Institutu za sudjelovanje u podmirenju
troškova.
Treba naglasiti u svim dokumentima da se sudjelovanje
u dijelu troškova održavanja zgrade od strane
IMO-a odnosi na podmirenje nastalog
gg duga
dugaduga,
,, a
aa n
nne kao
njihovo novo ulaganje u prostor čimeb
bbi
ii stran
stranstrana
aa u
uu sporu
mogla zahtijevati naknadne ustupke.


Pravni spor koje je HŠD pokrenulo protiv IMO-a
prekinut će se tek nakon što Institut podmiri svoj dio
duga namijenjenog uređenju zgrade. Advokati obiju
strana u tom smislu trebaju sastaviti ugovore.


2. HŠD je poslalo svoju kandidaturu na natječajMPŠVG za dodjelu financijske potpore za održavanje
sajmova, izložbi, znanstvenih skupova, kongresa,
obljetnica i manifestacija očuvanja kulturne baštine u
2006. godini. Potpora se traži za organizaciju Znanstvenog
skupa povodom obilježavanja 160. obljetnice osnivanja
HŠD-a i 130. obljetnice izlaženja Šumarskog lista.
Iznošenje rezultata 5-godišnjeg (2001–2005) znanstvenog
istraživanja članova HŠD-a iz Akademije šumarskih
znanosti, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i Šumarskog instituta Jastrebarsko. Traženi iznos
potpore je 50.000,00 kuna.
3. Prema planu nastavlja se digitalizacija Šumarskog
lista i teku pripremni radovi oko izrade Imenika
hrvatskih šumara. Potrebno je nastaviti rad na ažuriranju
i poboljšanju kvalitete www.sumari.hr stranica i to
Opisnog dijela, Središnjeg dijela za vijesti koji se ne
koristi, a postoji prostor i za druge sadržaje koji se mogu
kreirati.


Ad 4.
a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potra


živanja na dan 31. 12. 2005.
Izvješćujemo da je Povjerenstvo u sastavu:
Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik
Đurđa Belić, članica
Ana Žnidarec, članica
obavilo popis prema Odluci 11. sjednice (točka 5.


dnevnog reda) Upravnog odbora HŠD-a, od 29. studenoga
2005. godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom
stanju podnosimo sljedeći izvještaj;


nju podnosi o


1. Popiis je obavljen u vremenu od 27–31. prosinca
2005. god.
2. Popisano je sljedeće:
dugotrajna materijalna imovina


ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 79     <-- 79 -->        PDF


financijska imovina (kratkoročni depoziti u banci)

potraživanje i obveze (dugoročne i kratkoročne)

novac u blagajnama i na Žiro računima

dugoročne obveze i

kratkoročne obveze.
Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je da stvarno
stanje odgovara knjižnom stanju. Novo nabavljena osnovna
sredstva u 2005. godini u iznosu od 39.407,37 kn HŠD i
ogranak Vinkovci 34.925,77 kn, što iznosi 74.333,14 kn,
stavljena su u uporabu i nalaze se u popisnim listama dugotrajne
imovine.


Nakon popisa i pregleda osnovnih sredstava, povjerenstvo
predlaže rashod usisivača nabavne cijene
1.984,14 kn i električni računski stroj nabavne cijene
3.319,41 kn, koji su i u cijelosti otpisani.


Stanje na kratkoročnim depozitima u banci iznose
500.000,00 kn.


Dugoročna potraživanja iznose 3.436.140,98 kn,
odnose se na neplaćene zakupnine Fakulteta kemijskog
inženjerstva 2.948.115,13 kn i neplaćene zakupnine
“Instituta za međunarodne odnose” 488.025,85 kn prema
nagodbi. Navedena potraživanja utužena su i vode
se sporovi za naplatu putem Advokatske kancelarije
Kos – Horvat.


Kratkoročna potraživanja iznose 559.210,41 kn, a
od toga 148.995,13 kn su naplaćena do 20. siječnja
2006. godine, a ostatak u iznosu od 410.215,28 kn odnosi
se na dugovanja od kupaca (prilog popis).


Povjerenstvo predlaže ostala dugovanja pokušati
naplatiti ili utužiti u 2006. godini.


Kratkoročne obveze iznose 264.968,41 kn, a odnose
se na usluge dobavljača koje su podmirene do 20. siječnja
2006. godine u iznosu od 5.952,75 kn. Iznos od
259.015,66 odnosi se na kratkoročne obveze koje se
nisu utrošile u 2005. godini (rezervirana sredstva za
popravak fasade) i prenose se u 2006. godinu kao neutrošena
sredstva.


Stanje na žiro računu iznosi 207.482,22 kn (s
ograncima 643.779,23), a stanje u blagajni 1.198,77 kn
(s ograncima 2.993,58 kn).


Glede dugovanja korisnika poslovnog prostora, u
privitku pregleda duga naznačeno je da je s Institutom
za međunarodnu suradnju, dogovoreno poravnanje
preostalog duga od 488.025,85 kn kroz sudjelovanje u
uređenju dvorišnog pročelja zgrade i dvorišta, o čemu
se i U.O. HŠD-a na 12. sjednici (točka 6.) suglasio.


Glede dugovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva
i tehnologije, također je u privitku naznačeno da se odbija
njihov prijedlog o opraštanju dijela dugovanja
(868.921,02 kn) i plaćanja samo onog dijela koji se odnosi
na PDV (191.162,82 kn) kojega je HŠD uredno
plaćalo. Također se traži njihovo iseljenje, kojega su


najavili za kraj 2005. god., odnosno u vrijeme kada
adaptiraju prostor u kojega će iseliti.


Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeći popisni materijal:



popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara
u uporabi

popis dugovanja na dan 31. prosinca 2005. godine

popis dugovanja pretplatnika na Šumarski list 2004.
i 2005. god.

popis potraživanja i obveza.
Zagreb, 13. veljače 2006. godine
Povjerenstvo:
Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik, v.r.
Đurđa Belić, članica, v.r.
Ana Žnidarec, članica, v.r.
b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana za


2006. god.
U siječnju smo nazočili sjednici Vijeća Pro Silva
Europa (Dundović, Gračan, Jakovac), održanoj u Francuskoj,
gdje je uz nazočnost predstavnika 17 država uz
tekući program i ekskurzije, predstavljen program ekskurzije
članova Vijeća po Hrvatskoj, predviđene za lipanj
2006. god.
Počevši od 2. studenoga 2004. god., kada smo Hrvatskom
saboru, Odboru za poljoprivredu i šumarstvo
uputili mišljenje i primjedbe na Prijedlog Zakona o
šumama, aktivno smo sudjelovali i u 2005. god. na raspravama
s konstruktivnim primjedbama za njegovo
poboljšanje i konačno donošenje 17. studenoga 2005.
god. Isto tako aktivno smo sudjelovali i kod pripreme
Zakona o lovstvu i Zakona o šumskom reprodukcijskom
materijalu, donešenima također 17. studenoga
2005. god. Također je pred samim izglasavanjem u Hrvatskome
saboru Zakon o Hrvatskoj komori inženjera
šumarstva i drvne tehnologije, kojega je HŠD bilo inicijator
i u čijoj pripremi smo aktivno sudjelovali. Organizirali
smo Okrugli stol i dali svoje prijedloge i na Zakon
o zaštiti prirode.
Kao i svake godine 15-ak predstavnika HŠD-a sudjelovalo
je ove godine na 37. EFNS susretu europskih
šumara (predstavnici 22 europske države) u Bjelorusiji
(Raubiči 20–26. veljače 2005.), a domaćini smo bili i susreta
Allpe-Adria – Mrkopalj 11. i 12. veljače (predstavnici
Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske). Na oba susreta
uspješno smo zastupali hrvatsku šumarsku struku.
U lipnju, 2005. god (1–5. lipnja) bili smo organizatori
i domaćini sjednice Upravnog vijeća i ekskurzije
predstavnika 17 članica Pro Silva Europa (europska
udruga šumarskih stručnjaka iz preko 20 zemalja, čija
je sekcija HŠD “Pro Silva Croatia” članica). Cilj je bio
upoznati sudionike s hrvatskim šumama i šumarstvom,
uz obilazak najljepših hrvatskih hrastovo-jasenovih,
bukovih i jelovo-smrekovih šuma, posebno promovira




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 80     <-- 80 -->        PDF

jući “zagrebačku školu uzgajanja šuma” (detaljnije viHrvatskog
sabora gosp. Vladimiru Šeksu, predsjedniku
di Š. L. 5–6/2005.). Vlade RH gosp. dr. Ivi Sanaderu, Ministarstvu poljo


privrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministar


U okviru Dana hrvatskoga šumarstva (Karlovac
11–18 lipnja 2005) uz 109. redovitu skupštinu HŠD-a, stvu tehnologije, obrazovanja i športa. U odgovorima


predsjednika RH i predsjednika Vlade RH naznačena


natjecanje šumarskih radnika i ostale popratne manifesje
svesrdna podrška našim zaključcima i programima.


tacije (likovna kolonija “Petrova Gora 2005.”; izložba
lovačkih trofeja: izložba likovnih radova šumara “Šuma O svim ovim događanjima također imamo detaljno izkao
atelje”; otkrivanje spomen obilježja stradalnicima II vješće u Šumarskom listu 5–6/2005.
svj. rata – Babina Gora; promocija povijesno-turisti-Pristupilo se konstrukciji žive baze podataka i prečkog
vodiča “Petrova Gora” u sklopu koje su nagrađeni zentacije Šumarskog lista, kao i Imenika hrvatskih
učenici osnovnih škola za najbolje literarne i likovne rašumara,
o čemu detaljnije pod “Aktualno” u zapisnicidove
na temu šume; otkrivanje spomen-ploče Franji ma sa sjednica UO HŠD-a i članku B. Meštrića (Š. L.
Šporeru zaslužnom članu HŠD-a), održano je Savjeto5–
6/2005.).
vanj
vanjvanje
ee n
nna
aa tem
temtemu
uu “Srednjoškolska i visokoškolska nastava Na poziv Njemačkoga šumarskog društva u rujnu
u Hrvatskoj
HrvatskojHrvatskoj,
,, ss posebnim osvrtom na potrebe šumarske smo nazočili njihovoj 62. godišnjoj skupštini u Weimaprakse”
(uz 4 poticajna referata u svezi s primjenom Bo-ru i u okviru nje Savjetovanju na 6 od ponuđenih 9 telonjske
i Kopenhaške deklaracije te stanju i potrebama matskih programa uključivši i stručnu ekskurziju (desrednje
i visokostručnih kadrova u šumarstvu, lovstvu i taljnije Š. L. 11–12/2005).
preradi drva) uz raspravu koja je rezultirala zaključci-Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski


ma, koji su dostavljeni Predsjedniku RH, Vladi RH, Mičetvrtak)
održano je niz predavanja na različite teme, a
nistarstvu znanosti obrazovanja i športa i Ministarstvu ogranci su bili domaćinima u međusobnim posjetima,
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva”. zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami su organizira


HŠD je prošle godine posebno aktivno bilo i na proli
stručne posjete pojedinim krajevima Hrvatske i inomicanju
i izradi projekata korištenja biomase kao ener-zemstvu.
genta, osnovavši na 109. redovitoj skupštini i sekciju Zadaću tiskanja 129. godišta svog znanstveno“
Hrvatska udruga za biomasu” čiji su članovi zaslužni stručnog i staleškog glasila “Šumarki list”, HŠD je
da je dio tih programa ušao u program SAPARD za uredno obavilo, tiskanjem dvobroja 11–12/2005. uoči
2006. god., a isto tako pripremljeni su elementi za naBožića
2005. god. Na ukupno 668 str. u šest dvobroja
tjecanje za programe nekih lokalnih zajednica za potiobjavljeno
je 37 znanstveno-stručnih radova te razni
cajna sredstva iz Fonda za energetsku učinkovitost. tekstovi na teme: zaštite prirode, prikazi znanstvenih i
Zaključke 109. skupštine HŠD-a, kako u svezi s rasstručnih
skupova u zemlji i inozemstvu, prikazi knjiga
pravom o srednjoškolskoj i visokoškolskoj šumarskoj i časopisa, posebice iz inozemstva, magistarskih i doknastavi
u Hrvatskoj, tako i programima i mogućnosti-torskih radova, aktualne teme u i oko struke, uključivši
ma korišćenja biomase kao energenta te preporuku i Zapisnike sa sjednica Upravnog odbora uz sva finanDeklaraciju
sa 1. srednjoeuropske konferencije o biocijska
izvješća, godišnje Skupštine HŠD-a i Dana hrmasi
(Graz, 26. do 29. siječnja 2005.)., uputili smo vatskoga šumarstva, kojih je HŠD bilo suorganizator.
predsjedniku RH gosp. Stjepanu Mesiću, predsjedniku Detaljnije o tome iz izvješća glavnog urednika.


Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima
od 1. siječnja do 31 prosinca 2005. godine.
A Fond redovite djelatnosti


Tek. broj SADRŽAJ PLANIRANO OSTVARENO INDEK
A PRIHODI
1. Prihodi od prodaje i pretplate na Šum.
list, separata i oglasa 550.000,00 568.580,39 103,38
2. Prihodi od dotacija i subvencija 100.000,00 151.912,00 151,92
3. Prihodi od zakupnina 1.560.000,00 1.658.732,74 106.33
4. Ostali prihodi 300.000,00 667.119,04 222,38
5. Prihodi od članarina i naknada 653.000,00 1.007.985,39 154,37
UKUPNI PRIHODI 3.163.000,00 4.054.329,56 128,18
B TROŠKOVI
I MATERIJALNI TROŠKOVI
1. Potrošeni materijal za redovitu djelatnost 81.500,00 82.244,46 100,92
2. Potrošena energija 32.500,00 28.448,96 87,54




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 81     <-- 81 -->        PDF

II TROŠKOVI USLUGA
3. Prijevozne usluge 1.000,00 --
4. Usluge održavanja 450.000,00 1.144.636,32 -
5.
6.
7.
Intelektualne i osobne usluge
Komunalne usluge
Grafičke usluge (Šumarski list i dr.)
60.000,00
250.000,00
575.000,00
60.946,76
299.225,68
486.985,68
101,58
119,69
84,70
III TROŠKOVI ZAZAPOSLENE
8. Plaće, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 790.000,00 720.303,44 91,18
9. Ostali izdaci za zaposlene 20.000,00 39.337,00 196,69
IV TROŠKOVI POSLOVANJA–
NEMATERIJALNI
10. Dnevnice za služb. put. i put. troškovi 55.000,00 39.474,72 71,78
11. Troškovi vanjskih suradnika 25.000,00 18.552,04 74,21
12. Troškovi reprezentacije 250.000,00 412.905,45 165,17
13.
14.
Premije osiguranja
Bankovne usluge
20.000.00
10.000,00
16.803,08
10.739,37
84,02
107,40
V OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA
15. Troškovi za struč. obrazov. savjet.
i str. ekskurzije. 350.000,00 393.448,68 112,42
16.
17.
Troškovi za stručnu lit. i stručna glasila
Ostali nematerijalni troškovi
25.000,00
168.000,00
44.086,71
168.757,63
176,35
,00,45
PDV
UKUPNO TROŠKOVI 3.163.000,00
58.184,19
4.025.080,17 127,26
UKUPNO PRIHODI
UKUPNO TROŠKOVI
VIŠAK PRIHODA
3.163.000,00
3.163.000,00
4.054.329,56
4.025.080.17
+29.249,39
128,18
.27,26


Uz glavne navedene aktivnosti i one tekuće, poslote
preostalih 31.714,76 kn za 2005. god. također refunvalo
se racionalno i sukladno propisima. Kao i svih diranih većih zajedničkih troškova, koje nije moguće
prethodnih godina HŠD je sukladno Financijskom plarealno
unaprijed planirati. Stavka 5. odnosi se isključinu
prihodovalo i iz prihoda redovito podmirivalo sve vo na planirani prihod ogranaka, koji po logici radije
svoje financijske obveze. Ostatak prihoda u iznosu od planiraju skromnije, računajući što ostvarenje bude
29.249,39 kn odnosi se na neutrošene članarine ograveće,
tim bolje.


naka HŠD-a. Troškovi u odnosu na planirane ostvareni su s in


Nešto veći prihod HŠD-a s ograncima za 2005. god. deksom 127,25. Većina stavki je u granicama ili ispod
od onog iz 2004., god. rezultat je povećanih prihoda planiranih, što znači da je ostvarena ušteda, koja je kaogranaka
(što znači i njihove aktivnosti) te nekih neostda
je riječ o središnjici, preusmjerena ponajprije na
varenih programa ekskurzija iz prethodne godine. uređenje i održavanje zgrade, što znači na stavku II 4.


Uspoređujemo li planirane i ostvarene prihode vidiKao
što smo u prošlogodišnjem izvješću naveli da
mo da su oni ostvareni s indeksima 121,29 (bez ograsmo
započeli s uređenjem pročelja (fasade) na oko 1/3
naka), odnosno 128,17 (s ograncima). Analiziramo li zgrade, nastavak i dovršenje radova obavljeno je tipojedine
stavke prihoda, vidimo da je u stavci 1. nejekom
2005. god. Ovaj zahtjevni posao na ukupno
znatno povećan prihod u odnosu na planirani. U stavci 1.856 m2 površine pročelja (zidarski, limarski, liči


2. on je za polovicu veći, jer kod opreznog planiranja lački, uključivši vanjsku stolariju, restauratorski i drugi
nismo mogli predvidjeti koliko će u 2005. god. Minisradovi)
uspješno je obavljen. Uz financijskim planom
tarstvo znanosti, obrazovanja i športa dotirati Šumarski za 2005. god. predviđena sredstva za pokriće ovih trošlist.
Kod stavke 3. povećanje je ostvareno jednom kova, upotrijebljena su i u prošlom izvješću spomenuta
promptnom, prema dosadašnjim iskustvima neočeki-na kontima 131 i 219 ostavljena strogo namjenska
vanom uplatom troškova zakupa poslovnog prostora. sredstva prikupljena upravo za uređenje pročelja i daljPovećanje
prihoda u stavci 4. odnosi se 239.147,82 kn nje radove na održavanju, jer iz jednogodišnjeg finannamjenski
rezerviranih sredstava u prošloj godini za cijskog plana potrebne iznose nije moguće osigurati.
uređenje pročelja zgrade, 94.131,79 kn od korisnika Ovim sredstvima pridodana su i ona preostala iz naveposlovnog
prostora naplaćenih (refundiranih) zajed-denog povećanja prihoda u stavci 4. te značajnije ušteničkih
troškova održavanja zgrade iz prethodne godine de po nekim stavkama troškova (II 7., III 8., IV 10., IV


ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 82     <-- 82 -->        PDF

12. i V 15.). Tako je za uređenje pročelja u 2005. god.
plaćeno 938.822,73 kn, pa je uz 239.963,11 kn plaćenih
u 2004. god., prema ugovoru i povećanju radova
utvrđenih primopredajnim zapisnikom, u 2006. god.
ostalo za platiti 151.540,60 kn plus PDV iz sredstava
preostalih na žiro-računu. Od većih stavki održavanja
navodimo posebno troškove vodovodnih i kanalizacijskih
radova u iznosu od 24.083,50 kn, ličilačkih radova
u iznosu od 27.764,54 kn, radova na održavanju grijanja
i plinskih instalacija u iznosu od 4.104,00 kn te
troškove nadzornog inženjera kod radova na pročelju i
ostalih radova koji prema zakonu zahtijevaju nadzor
ovlaštenog inženjera, u iznosu od 26.800,00 kn.
Uz tekuće održavanje od većih radova u prošloj godini
prišlo se daljnjem uređenju i saniranju dotrajalih
elektrovodova i razvodne ploče u zapadnom neuređenom
dijelu podrumskog prostora zgrade, sve sukladno
Zakonom o zaštiti od požara, podržano atestima ovlaštenika,
uz troškove u iznosu od 65.665,00 kn za te poslove.
Također je sukladno odnosnom Zakonu provedeno
kontrolno mjerenje i atestiranje svih ostalih elektroinstalacija
i uređenja te plinskih instalacija i uređaja (svake
dvije godine), koje je HŠD teretilo s troškovima u iznosu
od 8.606,00 kn (svaki korisnik poslovnog prostora
platio je za ove poslove pripadajući dio troškova, ovisno


o veličini instalacija i broju uređaja koje je trebalo ispitati).
Ostatak troškova iz ove stavke, u iznosu od
48.790,60 kn odnosi se na niz manjih povremenih troškova
održavanja i funkcioniranja poslovnog objekta.
Nužno je komentirati još stavku IV 12. iz izvršenja
financijskog plana s ograncima, koja sadrži troškove
prihvata stručnih ekskurzija, i koju ogranci početkom
godine, kao i uvijek, mogu teško točno planirati. Kada
analiziramo prihode i troškove središnjice po mjestima
nastanka, onda i dalje ostaje Šumarski list u minusu od
106.942,51 kn, što pokrivamo iz drugih prihoda.


c) Šumarski list i ostale publikacije


129. godište “Šumarskoga lista” tiskano u 6 dvobroja
2005. godine sadrži 145 različitih naslova na 668 stranica.
Kao i do sada, sadržaj časopisa sastojao se od
znanstvenih i stručnih članaka, zatim stručno izvještajnoga
sadržaja i vijesti iz Hrvatskoga šumarskog društva.
Znanstveni članci objavljeni su kao izvorni (15),
prethodna priopćenja (4) i pregledni (9) što je ukupno
28, dok je stručnih objavljeno 9.


Po broju i po sadržaju članci obrađuju uzgajanje šuma
(3), šumsku vegetaciju (3), šumarsku pedologiju (2),
šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskoga drveća
(3), dendrologiju sa zaštitom šuma i ekologijom (2), iskorištavanje
šuma sa zaštitom staništa (1) iskorištavanje
šuma (2), mehanizaciju sa zaštitom staništa(1) izmjeru
šuma (1), zaštitu šuma (2), zaštitu voda (1), obnovu parkova
(1), zaštitu prirode (posebna rubrika, 16), lovstvo
(4), uređivanje šuma (1), ekonomiku šuma (1) organiza


ciju rada s ekonomikom (1), povijest šumarstva jedan
članak i posebna rubrika (6) te sociologija (1).


Osim spomenutih, stručne i dijelom znanstvene napise
koje nismo mogli svrstati u kategoriju članka zbog
njihove strukture, objavljujemo u rubrikama Zaštita prirode,
Aktualno, Rijetke vrste drveća naših šuma, Iz ekologije,
Iz povijesti šumarstva, Iz lovstva. To su nerijetko
napisi koji su kao obavijest struci zanimljivi i značajni.
Tako se u rubrici Aktualno piše o Danima šumarstva, o
predpristupnim programima za ulazak u EU, o Web stranicama
Hrvatskoga šumarskoga društva, a u rubrici Rijetke
vrste šumskoga drveća o oskoruši.


Već duže vrijeme zamijećuje se u našem časopisu
nedostatak napisa o hortikulturi.


U zanimljivoj rubrici Izazovi i suprotstavljanja javljaju
se Starčević i Vukelić s prilozima koji govore o
današnjim problemima šumarske struke i šumskoga
gospodarstva.


Značajan prilog u tijeku 2005. godine je parcijalna
digitalizacija “Šumarskoga lista” i drugih tekstova Hrvatskoga
šumarskog društva. Svaki informatički obrazovan
šumar može saznati o člancima i autorima našega
časopisa za proteklih 129 godina njegova neprekidnoga
izlaženja te o šumarima pojedincima kroz opise
života i javljanje na stranicama “Šumarskoga lista”.


Web stranice osmislio je i postavio urednik za informatiku
u šumarstvu Branko Meštrić, dipl. ing. šum.


Ostale rubrike “Šumarskoga lista” su Obljetnice,
Znanstveni i stručni skupovi, Knjige i časopisi, Priznanja,
Međunarodna suradnja, Iz Hrvatskoga šumarskog
društva i In memoriam. U rubrici Međunarodna suradnja
Dundović izvješćuje o srednjoeuropskoj konferenciji
o biomasi, dok Anić piše o Pro Silva Europa u Hrvatskoj.
Ističemo vrlo uspješnu provedbu korištenja
biomase drva za proizvodnju energije u Hrvatskoj koju
vodi mr. Dundović.


Godina 2006. obilježena je godišnjicama naše struke.
To su tri jubileja: 160. godišnjica Hrvatskoga šumarskog
društva, 130. godišnjica neprekidnoga izlaženja
“Šumarskoga lista” i 10. godina od službenoga
utemeljenja Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu.


d) Izvješće Nadzornog odbora


Nadzorni odbor u sastavu:


Ivan Tarnaj, dipl. ing. predsjednik


Josip Knepr, dipl. ing. član


Đurđica List, dipl. ing. članica


sastao se dana 21. ožujka 2006. godine kako bi pregledao
materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a
s devetnaest ogranaka, nakon čega podnosi svoje Izvješće
Upravnom odboru. Temeljem Zakona o računovodstvu,
Vlada RH je donijela Uredbu o računovodstvu
neprofitnih organizcija (NN. br. 112/3) Obveznici
primjene te Uredbe su i udruge građana koje djeluju
kao neprofitne organizacije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Hrvatsko šumarsko društvo je pravna osoba upisana
15. siječnja 1998. god. u Registar udruga Republike
Hrvatske pod brojem 00000083 kao jedinstvena udruga
sa svojim ustrojstvenim oblikom – ograncima (19) i
osnovana je bez namjere stjecanje dobitka. Računovodstvo
vodi na načelu fondovskog računovodstva.
Primjenjuje računski plan kao neprofitan, za praćenje
redovite djelatnosti putem Fonda redovite djelatnosti
(FOND A), a za praćanje nabave dugotrajne imovine
putem fonda kapitalnih projekata (FOND B).


Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi po
prosječnim godišnjim stopama utvrđenim člankom 43.
Pravilnika o knjigovodstvu. Za iznos ispravka umanjuje
(odobrava) se imovina i terete izvori financiranja.


Primijenjuje modificirano načelo novčanog iskazivanja
te se prihodima i troškovima priznaju svote koje
su naplaćene i plaćene do 20. siječnja 2006. godine, a
odnose se na 2005. godinu. Vode se pomoćne knjige
blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih računa.
Na temelju ispostavljenih uplatnica i isplatnica vodi se
blagajnički dnevnik. HŠD je u sustavu poreza na dodanu
vrijednost koji se uredno obračunava i uplaćuje.


Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću
elektroničkog računala i takav unos podataka u


glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu


unosa podataka.


Povjerenstvo za popis imovine u sustavu:


predsjednik mr. sc. Mladen Stojković i


članice Đurđica Belić i Ana Žnidarec,


obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na žiro
računima i u blagajnama, potraživanje i obveza. Sitan
inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka
trajanja i popisuje se kao sitan inventar u uporabi. Popisne
liste kao i popis dugovanja za 2005. godinu nalaze
se u privitku Izvješća povjerenstva, kojega je prihvatio
Nadzorni odbor.


Obveze neplaćenog PDV-a od strane kupaca-zakupaca
poslovnog prostora (Institut za međunarodne odnose
i Fakultet kemijskog inženjerstva) podmirene su
iz redovitog poslovanja. Pozitivni saldo – višak prihoda
proizlazi iz ostatka nepotrošene članarine ogranaka.


Glede dugovanja zakupaca poslovnog prostora Institut
za međunarodne odnose i Fakulteta kemijskog
inženjerstva i tehnologije, koji su utuženi i očekuje se
naplata putem Suda. U privitku je popis dugovanja po
godinama uz obrazloženje trenutnog stanja poslovnih
odnosa.


Prihodi i troškovi za 2005. godinu


PRIHODI
Prihodi od redovite djelatnosti
Ostali prihodi
Prihodi od dotacija
Prihodi od članarine i naknada
UKUPNO PRIHODI


TROŠKOVI


Materijalni troškovi
Troškovi usluga
Troškovi za zaposlene
Nematerijalni troškovi
UKUPNO TROŠKOVI
UKUPNO PRIHODI
UKUPNO TROŠKOVI
VIŠAK PRIHODA (od članarina)


Na temelju uvida u materijalno-financijsku dokumentaciju,
Izvješće Povjerenstva za popis imovine i
potraživanja, Izvješće o izvršenju financijskog plana
za 2005. godinu, te Izvješće o radu i financijskom poslovanju
u kojemu su obrazložene stavke prihoda i
troškova, Nadzorni odbor prihvaća odnosna Izvješća te
predlaže Upravnom odboru da u cijelosti prihvati ovo
Izvješće o poslovanju HŠD-a za 2005. godinu.


Nadzorni odbor:
Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum., predsjednik, v.r.
Josip Knepr, dipl. ing. šum., član, v.r.
Đurđica List, dipl. ing. šum., članica, v.r.


2.227.313,13
667.119,04
151.912,00


1.007.985,39


4.054.329,56


110.693,42
1.991.794,44
759.640,44


1.162.951,87


4.025.080,17
4.054.329,56
4.025.080,17
29.249,39


e) Na podnesena izviješća nije bilo primjedbi i jednoglasno
su prihvaćena.
Ad 5.


1. Prema planiranim aktivnostima za 2006. godinu
ekipa hrvatskih šumara je od 27. veljače do 4. ožujka
po 9. puta nastupila na prvenstvu Europskih šumara u
nordijskom skijanju. Ovogodišnje, 38. EFNS natjecanje
po redu, održalo se od 27. veljače do 4. ožujka
2006. god. u BiH, Sarajevo – Igman.
2. Izvješteno je da su u tijeku pripreme za održavanje
3. bjelovarskog salona fotografije “Šuma okom
šumara”, koji će se održati od 17. lipnja do 8. srpnja


ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 84     <-- 84 -->        PDF

2006. god. u galeriji “Nasta Rojc”, reprezentativnom
izložbenom prostoru Gradskog muzeja u Bjelovaru.
Ova tradicionalna šumarska izložba, kojoj je glavni cilj
predstavljanje i popularizacija šumarske struke, prerasla
je od dugogodišnje amaterske aktivnosti bjelovarskog
Ogranka u priznati Salon fotografije. Odazivanjem
kolega iz Slovenije, BiH, Slovačke, Češke, Mađarske,
Njemačke i Italije poprimit će i međunarodni
karakter.


3. Izrađene su i podijeljene po Ograncima zastave
HŠD-a. Svaki Ogranak dobio je po jednu veliku zastavu
za vanjske prostore i četiri stolne male zastavice. U
tijeku je izrada velikih svečanih zastava.
4. Kao što je navješteno u Programu rada HŠD-a za
2006. godinu ovih dana stigao je poziv iz Italije za organiziranje
štanda koji bi predstavio šumarstvo Istre,
Hrvatskog primorja i Gorskog kotara na regionalnom
sajmu poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova u svibnju
u Trstu. Ogranci Buzet, Senj i Delnice preuzet će
obvezu organizacije nastupa.
5. Kao aktivnost Sekcije HŠD Hrvatske udruge za
biomasu najavljujemo stručnu ekskurziju 19–21 svibnja
u Gradišće u Štajerskoj, kraju gdje žive porijeklom
naši sunarodnjaci Hrvati i gdje se najdalje otišlo u korištenju
prirodnih obnovljivih resursa: biomase za proizvodnju
topline i električne energije, uljane repice za
proizvodnju biodizela, kao i korištenja vjetra za proizvodnju
električne energije. Kako je taj kraj poznat i po
vrsnim vinogradarima i podrumarima, mislimo da će
ekskurzija biti vrlo sadržajna.
Zapisnik sastavio: tajnik HŠD-a
Delač, dipl. ing. šum.





6. Dan Hrvatskoga šumarstva 20. lipanj 2006.
određen je za održavanje 110. izborne skupštine HŠD-a.
n je
Ad


6.
Istog dana svečanom akademijom obilježit će se


160. obljetnica HŠD-a i 130. obljetnica izlaženja Šumarskog
lista. U cilju pripreme svečane Akademije
formirano je organizacijsko povjerenstvo koje čine
predsjednik, dva dopredsjednika i tajnik HŠD-a te
predsjednik NO HŠD-a.
Ad 7.


1. Prof. dr. Branimir Prpić predložio je formiranje
Centralne šumarske biblioteke u prostorijama HŠD-a.
To je obiman, ali izuzetno vrijedan projekt, koji će zahtijevati
digitalizaciju bibliografije i popunu postojeće
knjižnice te adekvatno opremanje prostora.
2. Pročitano je pismo Đure Kauzlarića, dipl. ing.
šum., upravitelja šumarije Vrbovec, u kojem ukazuje
na neugodne postupke kojima su djelatnici Hrvatskih
šuma izloženi pri obavljanju svojih poslova. U ovom
slučaju naš kolega fizički i verbalno je napadnut od
vlasnika pilane gosp. Z. Pašalića i članova njegove uže
obitelji. Otvara se problem i postavlja pitanje tko je zadužen
za zaštitu naših kolega u sličnim situacijama. Da
li treba stvari prepustiti isključivo policiji i pravnoj
državi ili i struka treba u opravdanim situacijama stati
iza naših kolega. Novoosnovana strukovna Komora
svakako će pomoći u sličnim situacijama.
Predsjednik HŠD-a
Akademik Slavko Matić v. r.