DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Hamburg) na temu “Utjecaj trgovine emisijama na industrije bazirane na šumskom sektoru”. Izlaganje je dalo uvid u politiku zaštite klime s naglaskom na mehanizam trgovanja emisijama stakleničkih plinova te pripadajuće nacionalno i zakonodavstvo EU (Green Paper COM (2000) 87, Commission Decision 2004/156/EC, Commission Regulation (EC) No 2216/2004 i ostalo) posebno obrađujući direktivu 2003/87/EC, poznatiju pod imenom European Union Emission Trading Scheme (EU ETS), kojom je definiran sustav trgovanja emisijama. Protokol iz Kyota uveo je takozvane “fleksibilne mehanizme” dizajnirane sa svrhom minimizacije ukupnih troškova provedbe istoga.: mehanizam trgovine emisijama (eng. International Emission Trading, IET), mehanizam zajedničke provedbe (eng. Joint Implementation, JI) i mehanizam čistog razvoja (eng. Clean Development Mechanism, CDM). Program trgovine emisijama u EU službeno je započeo 1. siječnja 2005. godine i za sada obuhvaća samo emisiju ugljičnog dioksida kao najvažnijeg stakleničkog plina, iz četiri djelatnosti, uključujući papirnu industriju. Trgovanje emisijama omogućuje industrijaliziranoj zemlji (Uspostavljen mehanizam trgovanja emisijama u npr. Norveškoj, Japanu i Kanadi) da proda drugoj zemlji viškove prava stečenih putem smanjenja vlastitih emisija iznad praga na koji se obvezala. Od ukupno dozvoljene količine emisije stakleničkih plinova pojedina država određuje dio koji ulazi u EU ETS. Cjelokupni plan raspodjele emisija u okviru EU ETS programa za pojedinu zemlju naziva se Nacionalni alokacijski plan (eng. National Allocation Plan, NAP). Iz izlaganja prof. Hiibnera izdvojit ćemo i prikaz kretanja cijene na europskom tržištu emisija, na koju utječu i tvrtke sa značajnim tržišnim udjelom. Npr., u papirnoj industriji 45 % tržišnog udjela ima pet najvećih svjetskih proizvođača iz zemalja Finske i Švedske: SCA, UPM-Kymmene, Stora Enso, M-real i Norske Skog. Prve probne transakcije zabilježene su početkom 2004. godine i cijena je bila na razini 13-14 €/tC02. Tijekom godine cijena je varirala i u rujnu dolazi na razinu oko 9 €/tC02. Polovinom 2005. godine cijena se stabihzirala na 20 €/tC02. Nakon što Europska Komisija (U daljnjem tekstu: EK) odobri sve nacionalne planove u trgovini će sudjelovati oko 12 000 raznih industrijskih postrojenja i elektrana. U svrhu omogućavanja i poticanja transfera znanja i tehnologije između zemalja, znanstveni skup imao je i dio fokusiran na šire predstavljanje instituta, organizacija ili udruženja, članica InnovaWood-a. Unutar ovoga dijela Skupa sudionici su se upoznali s radom inih članica InnovaWood-a, kao što su npr., francuski Centar za transfer tehnologija, Centre Technique du Bois et de l’Ameublement (CTBA), Talijansko udruženje drvopreradivača, Federlegno - Arredo, španjolski Institut za drvo i namještaj, Instituto tecnológico del mueble, Madera, embalaje y afines (AIDIMA) i navedimo članicu zemlje domaćina, talijanski Nacionalni centar za znanstvena istraživanja. OKRUGLI STOL “Biti spreman za Sedmi okvirni program ŠFP7Ć 2006–2010” S obzirom na brzinu proizvodnje znanja i silinu razvoja novih tehnologija, težište Znanstvenog skupa stavljeno je na poticanje znanja i napredak tehnologija, gdje je nužno podržati i ojačati istraživanje radi društvenih, ekonomskih, ekoloških i industrijskih izazova koji su pred Europom, a sveukupni cilj je održivi razvoj. Upravo su Okvirni programi (eng. The EU’s Framework Programme for Research and Technological Development) temeljni instrumenti provedbe zajedničke politike zemalja EU, namijenjene poticanju istraživanja i tehničkog razvoja. Programi pomažu pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući mala i srednja poduzeća) te pružaju financijsku podršku za njihove zajedničke pro Slika 2. Okrugli stol “Biti spreman za Sedmi okvirni program” pružio je priliku nazočnima, nositeljima europskog znanstveno-tehnologijskog razvoja (jedan od ključnih čimbenika društvenog i gospodarskog razvoja svake zemlje) uvid u strukturu Sedmog okvirnog programa i mogućnosti pravovremenog kreiranja učinko jekte (Slika 2).Slika 2. Proračun Okvirnih programa EU (u mld. €) Izvor : Presentation, Dr Sean McCarthy, IV General Assembly, Roma |