DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 70 <-- 70 --> PDF |
čimbenika u funkcionalnom smislu održivosti a ne samo sirovinske osnove, što je u Europi prava rijetkost. Danas na početku 21. stoljeća, ovom granom se gospodari na osnovi Zakona o šumama, na istim temeljima tradicije ali nadograđenim novim razvojnim prioritetima: intenziviranje znanstvenih istraživanja, tehničko- tehnološkog razvoja i znanja te stvaranje platforme za međunarodni transfer know-howa.” Izlaganjem na temu “Održivi razvoj industrijske prerade drva Republike Hrvatske” predočene su razvojne smjernice i strateške aktivnosti industrijske prerade drva RH danas u društvu znanja, inovacija i istraživanja te informacija i visoke tehnologije: “Š . . Ć strateške aktivnosti usmjerene su na prioritetna područja: Poslovna uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT); Promicanje održive okoline; Inovacije i razvoj novih proizvoda i Razvoj kadrova i sustava obrazovanja”. Sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene, čiji će se dinamizam dalje ubrzavati u idućim godinama, proširio je listu smjernica i prioriteta razvojne politike industrijske prerade drva RH, što i vidimo po sljedećim riječima prof. dr. sc. Ivice Grbca: “Š . . Ć usmjerenost prema sustavnom ulaganju u područja interdisciplinarnih istraživanja i razvoja znanja, ulaganje u nove tehnologije i tehnološke inovacije te dizajn i vizualne komunikacije.” Stručna izlaganja prof. dr. sc. Ivice Grbca u cijelosti su objavljena na službenoj stranici InnovaWood-a (www.innovawood.com). Unutar istog tematskog područja, odnosno druge divizije, posebno je interesantno izlaganje dr. Jos Evertsona (InnovaWood, Irska) na temu “Inovativne performanse u zemljama EU”, kojim je odgovorio na pitanja zašto i koliko je inovativnost važna u svim Slika 1. Indeks kretanja inovativnosti ukupne industrije zemalja EU25, EU15, Japana i SAD-a EU25 = indeks 0.00 Izvor : Presentation, Jos Evertson, IV General Assembly, Roma područjima znanosti i industrije, prikazao trenutnu poziciju zemalja EU (EU25) u globalnom okruženju inovativnosti, a time i njihove konkurentnosti te ukazao na važnost sudjelovanja zemalja u okvirnim istraživačkim programima. Gledajući inovativnost na razini ukupne industrije EU25, istraživanje irskog znanstvenika je pokazalo da se na vrhu europske ljestvice inovativnosti nalaze Finska, Švedska i Njemačka. U zadnje tri godine zemlje EU25 zaostaju za zemljama EU15 (stare zemlje članice EU) i svjetskim silama Japanom i SAD-om (Slika 1). Istraživanje inovativnosti po gospodarskim djelatnostima EU25 (Europska statistička klasifikacija gospodarskih djelatnosti = NACE, eng. Nomenclature of Economic Activities in the European Communitiy), na uzorku od 25 gospodarskih djelatnosti, pokazalo je najvišu razinu inovativnih performansi u sektoru ICT, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, dok recimo sektor DD20, Drvo i proizvodi od drva, zauzima nisko 20 mjesto. Na razini sektora DD20, vodeće zemlje po inovativnosti su Finska, Njemačka i Austrija. Španjolska, Poljska, Rumunjska bilježe trend opadanja, dok recimo Slovenija, Mađarska i Češka Republika nastavljaju s trendom rasta na području inovativnosti. Iz niza zanimljivih i kvalitetnih izlaganja unutar tematskog područja prve divizije, izdvajamo stručno izlaganje dr. Adriana Whiteman (FAO, Italija), zbog inovativne komponente, na temu “Globalno tržište šumskim proizvodima”, unutar kojega je uz osvrt na globalno i europsko tržište proizvodima od drva, analizirao višefunkcionalnu komponentu sektora šumarstva s naglaskom na sporedne šumske proizvode i širok spektar općekorisnih funkcija vezanih za šumarstvo (turizam, lovstvo, rekreativne aktivnosti i ostalo) a koje sve više dobivaju na važnosti. Izlaganje talijanskog stručnjaka potvrdilo je i ukazalo na neke nove trendove u području šumarskog sektora: strateška partnerstva i kooperacija, globalni trend recikliranja, komercijalizacija i porast važnosti nedrvne komponente šuma, oživljavanje konkurentnosti zemlje stavljanjem težišta na istraživanje i trening te povećanje važnosti marketinga i inovativnosti. Zemlja najviše orijentirana prema iskorištenju nedrvne komponente šuma je Kanada te istu koristi u području farmacije, prirodne kozmetike ili proizvodnje esencijalnih ulja. Kako je pitanje klimatskih promjena nesumnjivo jedan od najznačajnijih problema globalnog okoliša, a sve pojave posljedica istih, utjecat će na poljoprivredu, šumarstvo, biološku raznolikost i tehničke sustave, iz tematskog područja pete divizije izdvajamo izlaganje prof. Jan-Henrik Hübnera (Šumarski fakultet, |