DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 7 <-- 7 --> PDF |
S. Petreš: OŠTEĆIVANJE PONIKA I POMLATKA PRI PRIVITLAVANJU I PRIVLAČENJU OBLOVINE Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 87-100 (1999), Me n g (1978), P esta l (1970), P e t re š (1986, 1989, 1996, 2004), Poršinsky (2005), Sabo (2003), S e eling i B e cke r (1990), Se v e r i Hor v at (1990), Š t e fa n čić (1989), To m a n i ć i dr. (1989), Vr a n k o- v i ć i Pe rna r (1993), W ä st er l u n d (1989, 2002), itd. Potrebno je naglasiti da se velika većina objavljenih radova odnosi na oštećenja dubećih stabala, zagađenje otpadnim tekućinama i destrukciju tla višekratnim prolascima vozila prilikom pridobivanja drva. Oštećivanju pomlatka privlačenjem drva u razdoblju obnove sastojina u nas je do sada posvećivano nedovoljno pozornosti. U šumama Hrvatske, ovisno o načinu gospodarenja, provode se specifične vrste sječa, od kojih svaka zahtijeva ekološki prihvatljivu tehnologiju, odnosno metodu i način rada. U sječinama glavnoga prihoda, posebno dovršnih, pozornost treba dati zaštiti mlade sastojine koja ovdje ostaje do trenutka svoje obnove (slika 1). Jednako tako treba se zaštiti i šumsko tlo. Najznačajnija obilježja starih sastojina hrasta lužnjaka u dovršnoj sječi su manji broj stabala s velikim volumenima drva i prisutnost mlade sastojine s većom ili manjom gustoćom mladoga naraštaja po jedinici površine. Manji broj stabala u odnosu na proredne sastojine čini sječu jednostavnijom, jer se pri obaranju stabala rijetko javlja zapinjanje stabla. Sjekač nastoji oboriti stablo bez zaustavljanja i najčešće tome podređuje smjer obaranja stabla, pri čemu vrlo rijetko vodi računa i o smjeru privlačenja drva. U Hrvatskoj se privlačenje drva najčešće obavlja traktorima, zatim slijede forvarderi, a vrlo rijetko konji i žičare. Hrvatska šumarska praksa još uvijek daje prednost privlačenju drva traktorima, pa i tamo gdje je njihova primjena, posebice s gledišta zaštite šuma, izrazito nepovoljna. Od vlastitih je mehaniziranih sredstava u Upravi šuma Podružnica Zagreb (dalje u tekstu: UŠP Zagreb) 2002. godine na radovima pridobivanja drva bilo angažirano: 50,0 % srednjih zglobnih traktora LKT 81 T, 7,7 % teških zglobnih traktora Timberjack 240 C, 19,2 % malih zglobnih traktora Ecotrac V, a 15,4 % su prilagođeni poljoprivredni traktori Zetor 120 i Steyr 9078a. Dva forvardera, Timberjack 1210 B i 1710 sudjeluju sa 7,7 % u ukupnom broju sredstava za privlačenje. Na slici 2 prikazana je struktura svih mehaniziranih sredstava (vlastitih i privatnih) s kojima je u UŠP Zagreb 2002. godine a privučeno drvo. Dakle, u Podružnici Zagreb još uvijek je e, u Slika 2. Pregled sredstava s kojima je u UŠP Zagreb 2002. godini privučeno drvo Figure 2 Overview of the harvesting systems used by “UŠP Zagreb” for timber logging in 2002. dominantno privlačenje drva po tlu zglobnim traktorima, što uzrokuje veći trošak privlačenja po jedinici obujma (m3), u pravilu veće štete u sastojini i na vučenom oblom drvu u odnosu na izvršenje forvarderima. Privlačenje drva s tehnološkog i organizacijskog gledišta predstavlja jedan od najsloženijih radova eksploatacije šuma. Poslije prijevoza drva, privlačenje je najskuplja faza transporta drva. Težnja za izvršavanjem godišnjeg fizičkog obujma proizvodnje i manje razvijena svijest o značenju ekološke osnove iskorištavanja šuma negativno su utjecala i na kakvoću radova, što je rezultiralo povećanjem oštećivanja različitih dijelova šumskoga ekosustava. Kod privlačenja drvnih sortimenata zglobnikom, uzrok oštećenja može biti vitlom vučeni sortiment i/ili stablo (čelo i oplošje trupca, te krošnja), vučna užad, ovješeni teret, zapinjanje sredstva rada prednjom i odrivnom daskom i gumama (bočna vanjska strana gume) i oštećenja od naliježuće ploštine gume. Pri radovima pridobivanja drva iz dovršnih sječina ne smije se odstupati od nastojanja za što manjim oštećenjima, jer ona povećavaju trošak podizanja sastojine i u očekivani prirast. i umanjuj umanjujumanjuju 2. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA – Research area and methods 2.1. Mjesto istraživanja – Research area Istraživanja su provedena na tadašnjem području glavnog prihoda nizinskih lužnjakovih šuma Gornje PoUŠP Zagreb, Šumarije Jasenovac, u g.j. “Žabarski bok”, savine (slika 3). u odjelu 1a koji predstavlja uvjete pridobivanja drva iz |