DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 68 <-- 68 --> PDF |
populacijskoj razini i na razini pojedine vrste. Od važnosti su mehanizmi na individualnoj razini (kao što su plastičnost, heterozigotnost, promjene u ekspresiji gena) i to kao reakcija šumskog drveća unutar samo jedne generacije. Na primjer, kod hrastova je utvrđeno da lokus za kvantitativna svojstva (QTL), otkriven za adaptabilna svojstva u uvjetima koji oponašaju klimatske promjene, s različitim genima može različito djelovati pri izmijenjenim uvjetima količine CO2. Stupanj diferencijacije populacija kao rezultat prirodne selekcije potkrepljen je sa tri različita primjera: sadašnja divergencija obične smreke u Skandinaviji (adaptacija na umjetni transfer populacija iz Njemačke u Norvešku), kao i diferencijacija rasa kod egzotične vrste kao što je crveni hrast u Europi. Takvi nam primjeri demonstriraju naglu evoluciju šumskih vrsta. Treći primjer odnosi se na potencijalni odgovor populacija šumskog drveća, a to su: njihov nestanak, lokalna adaptacija i migracija. Nestanak vrsta bio je prisutan već kod početka povezivanja zemljine orbite i klime (prvi Milankovičev ciklus), a broj vrsta nije se smanjio od tada, usprkos akumulaciji s više od 15 ciklusa međuledenih razdoblja tijekom kojih su vrste bile suprotstavljene drastičnim klimatskim promjenama. Lokalna adaptacija populacija čvrsto je prihvatljiva iz dosadašnjih rezultata dobivenih kroz testove provenijencija na različitim staništima, u kojima su one kroz reakcijsku normu pokazale, da iako ponekad ispod optimalnih temperaturnih uvjeta, još uvijek posjeduju kapacitet za adaptaciju na više temperature. Također migracija i kolonizacija mogu biti pojačane s klimatskim promjenama. Iskustva iz prošlih dinamika kolonizacija, tijekom zadnjeg ledenog doba, sugeriraju da migracija može biti izuzetno uspješni mehanizam odoljevanju klimatskim promjenama. Predviđanja dosadašnja dva modela o utjecaju temperature na šumske vrste, od kojih se kod jednog uzima u obzir ekolska niša kao osnovni model BIOMO D DD il ilili ii pak procesno baziran model PHENOFIT, slažu se u znantnom globalnom povećanju temperature od 4,5 do 5 °C do 2100. godine, a odgovor šumskih vrsta može se grubo klasificirati u tri kategorije. U prvu su kategoriju uvrštene vrste koje relativno ne bi bile značajno ugrožene klimatskim promjenama (npr. hrast lužnjak i kitnjak). U drugoj su kategoriji vrste čija će rasprostranjenost biti značajno smanjena pod utjecajem klimatskih čimbenika (bijeli bor i obična smreka u Europi, a Pinus contorta i Populus tremuloides u sjevernoj Americi), budući da će njihova migracija prema sjevernim krajevima biti limitirana granicom kopna prema moru. Treću kategoriju predstavljaju vrste koje će značajno biti ugrožene, a to su vrste mediteranskog područja i umjerenog pojasa, kao što su obična jela, europski ariš, crni bor, primorski bor, Acer saccharum, Pinus monticola. One bi mogle nestati s većeg dijela svoga sadašnjeg areala, kao i nabrojane vrste s diskontinuiranim arealom (crni i primorski bor). Modeli izrađeni s dvostruko povećanom količinom CO2, ukazuju da će se vrste postepeno seliti prema sjeveru. Sve će to zahtijevati da će se vjerojatno postojeće ekogeografske sjemenske zone u skoroj budućnosti morati zamijeniti sjemenskim zonama koje će biti definirane novonastalim klimatskim promjenama. Klimatske promjene i strategija adaptacije šumskog drveća morat će se sagledati i kao komponenta rizika u sljedećim planovima održivog gospodarenja šumskim sastojinama. Tijekom održavanja radnog sastanka objavljen je dobitnik nagrade Marcus Wallenberg za ovu godinu, a pripala je dr. Antoine Kremeru (INRA, Francuska), za njegov dugogodišnji rad i dobivene rezultate na istraživanjima varijabilnosti i evoluciji europskih hrastova. Fondaciju je osnovao eminentni švedski industrijalac Marcus Wallenberg (1899–1982), a dodjeljuje se godišnje za izuzetna znanstvena istraživanja u području šumarstva, te ga osobno uručuje njegovo veličanstvo kralj Švedske Carl Gustaf XVI na prigodnoj ceremoniji u Stockholmu. Doc. dr. sc. Davorin Kajba IV GENERALNA SKUPŠTINA INNOVAWOOD-a Četvrta Generalna skupština InnovaWood-a održana je u Rimu, od 26. do 27. siječnja 2006. godine, u središtu talijanskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (eng. The National Research Council, CNR). Međunarodni znanstveni skup unutar redovite godišnje Generalne skupštine InnovaWood-a, koja se, sada već tradicionalno, održava svake godine u drugoj europskoj zemlji, najvažniji je europski znanstveni događaj u domeni transfera znanja s područj šumarstva, drvne industrija i njima relevantnih područja, ako se uzme u obzir aktualnost tema, multidisciplinarno okruženje i visoka razina znanstvenika, istraživača i savjetnika ka razin uključeni ih hh u isti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 69 <-- 69 --> PDF |
INNOVAWOOD InnovaWood je krovna organizacija koja integrira četiri europske asocijacije u području šumarstva, drvne industrije i industrije namještaja u više učinkovit mehanizam za podršku inovativnosti: Eurofortech – Europska mreža za edukaciju, trening i transfer tehnologije u drvnom sektoru i sektoru šumarstva; Eurifi – Europska mreža za istraživanje i razvoj na području industrije namještaja; Euroligna – Europska mreža za trening na području drvne industrije i industrije namještaja ; Eurowood – Europska mreža za istraživanje i razvoj na području drvne industrije. Aktivnosti InnovaWood-a usmjerene prema održivom razvoju sektora šumarstva i industrija baziranih na njemu, organizirane su unutar pet divizija, tematski iskazanih: 1. Integrirani lanac šumarskog sektora; 2. Istraživanje, tehnologija, razvoj i inovacije; Zemlje članice europske mreže InnovaWood-a 3. Transfer tehnologije, kvaliteta i standardizacija; Europe, Australije i Kanade koje se bave znanstvenim 4. Trening, edukacija i transfer znanja; istraživanjem, transferom znanja, edukacijom i prak 5. Razvoj i održivost. som u šumarstvu i drvnoj industriji. Republika HrvatOva vodeća europska asocijacija znanstvenih instiska (u daljnjem tekstu: RH) zastupljena je s jednim tucija broji osamdesetak najjačih institucija diljem članom, Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. ZNANSTVENI SEGMENT Generalne skupštine Znanstveni programski okvir Generalne skupštine obuhvatio je Znanstveni skup, fokusiran na tematska područja divizija i Okrugle stolove na temu “Biti spreman za Sedmi istraživački okvirni program” (eng. 7th Research Framework Programme, 7FP) i “Europska tehnološka platforma” (eng. Forest-Based Sector Tehnology Platform, FTP). Zavidnoj razini događaja pridonio je i velik odaziv mjerodavnih stručnjaka i znan stvenika iz raznih područja znanosti (približno 90) iz 20 europskih zemalja (Švedska, Irska, Norveška, Francuska, Njemačka, Belgija i ostale), uključujući i Republiku Hrvatsku, koji su predstavljali svoju instituciju ili organizaciju, članicu InnovaWooda-a (Nacionalni istraživački instituti, Nacionalni instituti za drvo i namještaj, Šumarski fakulteti, nacionalna Udruženja drvoprerađivača, FAO i ostali). ZNANSTVENI SKUP Republiku Hrvatsku zastupao je prof. dr. sc. Ivica G rba c , čije je aktivno sudjelovanje, u okviru tematskog područja druge i pete divizije, usmjereno na hrvatski doprinos europskom transferu znanja, kao i utvrđivanja mogućnosti, perspektive budućeg sudjelovanja i osiguranja potrebitih preduvjeta za uspješno sudjelovanje RH u Okvirnim istraživačkim programima Europske Unije (U daljnjem tekstu: EU). Prof. dr. sc. Ivica Grbac održao je dva izlaganja na temu: “Šumarstvo i industrijska prerada drva Republike Hrvatske u 21. stoljeću” i “Održivi razvoj industrijske prerade drva Republike Hrvatske”. Svojim prvim izlaganjem na temu “Šumarstvo i industrijska prerada drva Republike Hrvatske u 21. stoljeću” predočio je razvojni scenarij strateški važnih gospodarskih grana RH, šumarstva i industrijske prerade drva, koje su “ekološku prihvatljivost i ekoučinkovitost u ekosustavnom gospodarenju prihvatile kao koncepciju svog održivog razvoja”. Između ostaloga, prof. dr. sc. Ivica Grbac o sektoru šumarstva RH rekao je sljedeće: “Š . . Ć Šumarska tradicija u Republici Hrvatskoj postoji više od 240 godina i svoj razvoj je uvijek temeljila na svijesti i shvaćanju šuma kao važnog ekološkog |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 70 <-- 70 --> PDF |
čimbenika u funkcionalnom smislu održivosti a ne samo sirovinske osnove, što je u Europi prava rijetkost. Danas na početku 21. stoljeća, ovom granom se gospodari na osnovi Zakona o šumama, na istim temeljima tradicije ali nadograđenim novim razvojnim prioritetima: intenziviranje znanstvenih istraživanja, tehničko- tehnološkog razvoja i znanja te stvaranje platforme za međunarodni transfer know-howa.” Izlaganjem na temu “Održivi razvoj industrijske prerade drva Republike Hrvatske” predočene su razvojne smjernice i strateške aktivnosti industrijske prerade drva RH danas u društvu znanja, inovacija i istraživanja te informacija i visoke tehnologije: “Š . . Ć strateške aktivnosti usmjerene su na prioritetna područja: Poslovna uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT); Promicanje održive okoline; Inovacije i razvoj novih proizvoda i Razvoj kadrova i sustava obrazovanja”. Sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene, čiji će se dinamizam dalje ubrzavati u idućim godinama, proširio je listu smjernica i prioriteta razvojne politike industrijske prerade drva RH, što i vidimo po sljedećim riječima prof. dr. sc. Ivice Grbca: “Š . . Ć usmjerenost prema sustavnom ulaganju u područja interdisciplinarnih istraživanja i razvoja znanja, ulaganje u nove tehnologije i tehnološke inovacije te dizajn i vizualne komunikacije.” Stručna izlaganja prof. dr. sc. Ivice Grbca u cijelosti su objavljena na službenoj stranici InnovaWood-a (www.innovawood.com). Unutar istog tematskog područja, odnosno druge divizije, posebno je interesantno izlaganje dr. Jos Evertsona (InnovaWood, Irska) na temu “Inovativne performanse u zemljama EU”, kojim je odgovorio na pitanja zašto i koliko je inovativnost važna u svim Slika 1. Indeks kretanja inovativnosti ukupne industrije zemalja EU25, EU15, Japana i SAD-a EU25 = indeks 0.00 Izvor : Presentation, Jos Evertson, IV General Assembly, Roma područjima znanosti i industrije, prikazao trenutnu poziciju zemalja EU (EU25) u globalnom okruženju inovativnosti, a time i njihove konkurentnosti te ukazao na važnost sudjelovanja zemalja u okvirnim istraživačkim programima. Gledajući inovativnost na razini ukupne industrije EU25, istraživanje irskog znanstvenika je pokazalo da se na vrhu europske ljestvice inovativnosti nalaze Finska, Švedska i Njemačka. U zadnje tri godine zemlje EU25 zaostaju za zemljama EU15 (stare zemlje članice EU) i svjetskim silama Japanom i SAD-om (Slika 1). Istraživanje inovativnosti po gospodarskim djelatnostima EU25 (Europska statistička klasifikacija gospodarskih djelatnosti = NACE, eng. Nomenclature of Economic Activities in the European Communitiy), na uzorku od 25 gospodarskih djelatnosti, pokazalo je najvišu razinu inovativnih performansi u sektoru ICT, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, dok recimo sektor DD20, Drvo i proizvodi od drva, zauzima nisko 20 mjesto. Na razini sektora DD20, vodeće zemlje po inovativnosti su Finska, Njemačka i Austrija. Španjolska, Poljska, Rumunjska bilježe trend opadanja, dok recimo Slovenija, Mađarska i Češka Republika nastavljaju s trendom rasta na području inovativnosti. Iz niza zanimljivih i kvalitetnih izlaganja unutar tematskog područja prve divizije, izdvajamo stručno izlaganje dr. Adriana Whiteman (FAO, Italija), zbog inovativne komponente, na temu “Globalno tržište šumskim proizvodima”, unutar kojega je uz osvrt na globalno i europsko tržište proizvodima od drva, analizirao višefunkcionalnu komponentu sektora šumarstva s naglaskom na sporedne šumske proizvode i širok spektar općekorisnih funkcija vezanih za šumarstvo (turizam, lovstvo, rekreativne aktivnosti i ostalo) a koje sve više dobivaju na važnosti. Izlaganje talijanskog stručnjaka potvrdilo je i ukazalo na neke nove trendove u području šumarskog sektora: strateška partnerstva i kooperacija, globalni trend recikliranja, komercijalizacija i porast važnosti nedrvne komponente šuma, oživljavanje konkurentnosti zemlje stavljanjem težišta na istraživanje i trening te povećanje važnosti marketinga i inovativnosti. Zemlja najviše orijentirana prema iskorištenju nedrvne komponente šuma je Kanada te istu koristi u području farmacije, prirodne kozmetike ili proizvodnje esencijalnih ulja. Kako je pitanje klimatskih promjena nesumnjivo jedan od najznačajnijih problema globalnog okoliša, a sve pojave posljedica istih, utjecat će na poljoprivredu, šumarstvo, biološku raznolikost i tehničke sustave, iz tematskog područja pete divizije izdvajamo izlaganje prof. Jan-Henrik Hübnera (Šumarski fakultet, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Hamburg) na temu “Utjecaj trgovine emisijama na industrije bazirane na šumskom sektoru”. Izlaganje je dalo uvid u politiku zaštite klime s naglaskom na mehanizam trgovanja emisijama stakleničkih plinova te pripadajuće nacionalno i zakonodavstvo EU (Green Paper COM (2000) 87, Commission Decision 2004/156/EC, Commission Regulation (EC) No 2216/2004 i ostalo) posebno obrađujući direktivu 2003/87/EC, poznatiju pod imenom European Union Emission Trading Scheme (EU ETS), kojom je definiran sustav trgovanja emisijama. Protokol iz Kyota uveo je takozvane “fleksibilne mehanizme” dizajnirane sa svrhom minimizacije ukupnih troškova provedbe istoga.: mehanizam trgovine emisijama (eng. International Emission Trading, IET), mehanizam zajedničke provedbe (eng. Joint Implementation, JI) i mehanizam čistog razvoja (eng. Clean Development Mechanism, CDM). Program trgovine emisijama u EU službeno je započeo 1. siječnja 2005. godine i za sada obuhvaća samo emisiju ugljičnog dioksida kao najvažnijeg stakleničkog plina, iz četiri djelatnosti, uključujući papirnu industriju. Trgovanje emisijama omogućuje industrijaliziranoj zemlji (Uspostavljen mehanizam trgovanja emisijama u npr. Norveškoj, Japanu i Kanadi) da proda drugoj zemlji viškove prava stečenih putem smanjenja vlastitih emisija iznad praga na koji se obvezala. Od ukupno dozvoljene količine emisije stakleničkih plinova pojedina država određuje dio koji ulazi u EU ETS. Cjelokupni plan raspodjele emisija u okviru EU ETS programa za pojedinu zemlju naziva se Nacionalni alokacijski plan (eng. National Allocation Plan, NAP). Iz izlaganja prof. Hiibnera izdvojit ćemo i prikaz kretanja cijene na europskom tržištu emisija, na koju utječu i tvrtke sa značajnim tržišnim udjelom. Npr., u papirnoj industriji 45 % tržišnog udjela ima pet najvećih svjetskih proizvođača iz zemalja Finske i Švedske: SCA, UPM-Kymmene, Stora Enso, M-real i Norske Skog. Prve probne transakcije zabilježene su početkom 2004. godine i cijena je bila na razini 13-14 €/tC02. Tijekom godine cijena je varirala i u rujnu dolazi na razinu oko 9 €/tC02. Polovinom 2005. godine cijena se stabihzirala na 20 €/tC02. Nakon što Europska Komisija (U daljnjem tekstu: EK) odobri sve nacionalne planove u trgovini će sudjelovati oko 12 000 raznih industrijskih postrojenja i elektrana. U svrhu omogućavanja i poticanja transfera znanja i tehnologije između zemalja, znanstveni skup imao je i dio fokusiran na šire predstavljanje instituta, organizacija ili udruženja, članica InnovaWood-a. Unutar ovoga dijela Skupa sudionici su se upoznali s radom inih članica InnovaWood-a, kao što su npr., francuski Centar za transfer tehnologija, Centre Technique du Bois et de l’Ameublement (CTBA), Talijansko udruženje drvopreradivača, Federlegno - Arredo, španjolski Institut za drvo i namještaj, Instituto tecnológico del mueble, Madera, embalaje y afines (AIDIMA) i navedimo članicu zemlje domaćina, talijanski Nacionalni centar za znanstvena istraživanja. OKRUGLI STOL “Biti spreman za Sedmi okvirni program ŠFP7Ć 2006–2010” S obzirom na brzinu proizvodnje znanja i silinu razvoja novih tehnologija, težište Znanstvenog skupa stavljeno je na poticanje znanja i napredak tehnologija, gdje je nužno podržati i ojačati istraživanje radi društvenih, ekonomskih, ekoloških i industrijskih izazova koji su pred Europom, a sveukupni cilj je održivi razvoj. Upravo su Okvirni programi (eng. The EU’s Framework Programme for Research and Technological Development) temeljni instrumenti provedbe zajedničke politike zemalja EU, namijenjene poticanju istraživanja i tehničkog razvoja. Programi pomažu pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujući mala i srednja poduzeća) te pružaju financijsku podršku za njihove zajedničke pro Slika 2. Okrugli stol “Biti spreman za Sedmi okvirni program” pružio je priliku nazočnima, nositeljima europskog znanstveno-tehnologijskog razvoja (jedan od ključnih čimbenika društvenog i gospodarskog razvoja svake zemlje) uvid u strukturu Sedmog okvirnog programa i mogućnosti pravovremenog kreiranja učinko jekte (Slika 2).Slika 2. Proračun Okvirnih programa EU (u mld. €) Izvor : Presentation, Dr Sean McCarthy, IV General Assembly, Roma |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 72 <-- 72 --> PDF |
vitog financijskog i strukturnog okruženja s ciljem poboljšanja kvalitete učešća vlastite zemlje u FP7. Sedmi Istraživački okvirni program za razdoblje od 2007. do 2013. godine pod naslovom “Izgradnja europskog područja znanja za rast”, bit će potpuno operativan od 1. siječnja 2007. godine. Oblikovan je tako da nadograđuje dostignuća svog prethodnika (FP6) u pogledu Europskog istraživačkog područja, usmjerujući ih dalje prema razvoju gospodarstva i društva znanja u Europi. Program pruža novu snagu koja bi trebala povećati europski rast i kompetitivnost, oslanjajući se na znanje kao najveći europski resurs. Također naglašava istraživanje, smatrajući da je takav temelj bitan za potrebe europske industrije kako bi joj se pomoglo da postane međunarodno konkurentna, a u nekim segmentima i svjetski predvodnik. Kako su izlaganja na temu Okruglog stola “Biti spreman za FP7” dala opći prikaz Sedmog okvirnog programa, sadržaj ovoga segmenta članka ponudio je opći osvrt. Prethodno navedeno vrijedi i za sadržaj sljedećeg segmenta članka. OKRUGLI STOL “Europska tehnološka platforma” Glavne teme (devet) predložen za aktivnosti Sedmog okvirnog programa oslanjaju se, među ostalim izvorima, na rad različitih “Europskih tehnoloških platformi” te iniciraju uspostavljanje “tehnoloških platformi” svih sektora, uključujući šumarski sektor i industrije bazirane na njemu, u cilju razvoja i promocije europske industrije. Izlaganja na temu Okruglog stola predstavila su Europsku tehnološku platformu šumarskog sektora (FTP), prikazala trenutni status, kao i razvojni program (Slika 3). FTP predstavlja sveobuhvatnu procjenu kojom će se nastojati kodirati ključ čimbenika izazova i mogućnosti za pokretanje šumar skog sektora Vizija temeljena na uviđanju da će europska ekonomija, društvo i razvoj biti neprekidno izloženi glavnim izazovima kao što su npr., porast zanimanja za klimatske promjene, više održivi menadžment i uporaba šumskih resursa i održivost energetskih resursa, definirala je pet strateških ciljeva s pripadajućim područjima istraživanja u svrhu njihova ostvarenja: – razvoj inovativnih proizvoda za promjenjivo tržište i potrebe kupaca; – razvoj inteligentnih i učinkovitih proizvodnih procesa uključujući reduciranu energetsku potrošnju; – povećanje raspoloživost raspoloživostraspoloživosti ii i ii uporab uporabuporabe ee šumsk šumskšumske ee bioma biomabiomase; – upoznavanje multifunkcionalnosti šumskih resursa i održivog gospodarenja; – poboljšanje komunikacije s javnošću i tvorcima politike. Slika 3. Razvojni plan Europske tehnološke platforme šumarskog sektora Konkretni zaključci Znanstvenog skupa i zajednički zaključak Okruglih stolova bit će naknadno usvojeni i objavljeni na službenoj Internet stranici Inno- vaWood-a. Nakon analize pristiglih mišljenja i sugestija aktivnih sudionika Znanstvenog skupa, zaključci će tijekom mjeseca ožujka biti određeni i dani na razmatranje članicama organizacije. Prof. dr. sc. Ivica Grbac Renata Ojurović dipl. ing. |