DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 67 <-- 67 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI KLIMATSKE PROMJENE I GENETSKA RAZNOLIKOST ŠUMSKOG DRVEĆA: UTJECAJ NA ODRŽIVO GOSPODARENJE EUROPSKIH ŠUMA Pariz, Francuska 15. – 16. ožujak 2006. god. Radni sastanak s ovom naslovnom temom bio je jedan od pan-europskih akcija vezanih za primjenu Rezolucije 5 s posljednje Ministarske konferencije o zaštiti šuma održane 2003. godine u Beču. Pokrovitelji sastanka bili su IPGRI/EUFORGEN, IUFRO, francusko Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva, a domaćin je bio ENGREF (Institut za šumarstvo, poljoprivredu i inženjerstvo okoliša). Klimatske promjene znatno će izmijeniti postojeće okolišne prilike na koje je šumsko drveće u Europi prilagođeno, a također će ih izložiti novim štetnicima i bolestima. Predviđanja ukazuju da bi klimatske promjene u Europi mogle povećati prosječnu temperaturu za 2 do 4 °C u sljedećih 50 godina i uzrokovati značajne promjene u regionalnim i godišnjim vrijednostima količina padalina. Novi uvjeti stvoriti će dodatne izazove u gospodarenju šumama s posljedicama utjecaja na ekonomsku i socijalnu korist, koje izravno proističu iz šume, kao i iz biološke raznolikosti šumskih ekosustava. Iz tih je razloga iniciran ovaj radni sastanak, a uključio je znanstvenike iz 35 zemalja i veći broj međunarodnih organizacija. Nije uobičajeno da se europske vrste šumskog drveća suočavaju sa svojim nestajanjem na razini vrsta, no svakako neke lokalne populacije na putu su nestanka zbog utjecaja klimatskih promjena, ponajprije one populacije na rubovima sušljih područja raspro- Slika 1. Tijekom radnog sastanka objavljen je dobitnik nagrade Marcus Wallenberg koja je pripala dr. Antoine Kremeru (INRA, Francuska, na slici) stranjenja vrste. Šumsko drveće predstavlja vrlo divergentne organizme, kojima je do današnjeg dana predstojao prolazak kroz nekoliko klimatskih promjena tijekom njihove evolucije, dok dosadašnji rezultati ukazuju da bi se većina vrsta mogla prilagoditi novim klimatskim promjenama. Populacije šumskog drveća mogu migrirati prirodno putem širenja sjemenom u više povoljnije klimate u trenucima stresa, ali to je vrlo spor proces. Pažljivim i dobro planiranim prijenosom šumskog reprodukcijskog materijala, većinom sjemena, može se pripomoći migraciji šumskog drveća, ali zato je potrebno razviti pan-europsku strategiju i detaljne upute za njegovu primjenu. Za vlasnike šuma povećanje korištenja genetske raznolikosti kod šumskog drveća osiguravat će prihvatljiv rizik kod strategije povećanja fleksibilnosti u gospodarenju šumama, te im ujedno osiguravati buduću socijalnu ulogu potreba za dobrima pridobivenima od šuma. Europske zemlje moraju ojačati napore u očuvanju šumskih genetskih resursa kao dijela održivog gospodarenja šumama, a EUFORGEN kao pan-europska organizacija osigurava platformu za njegovu regionalnu suradnju. U znanstvenim krugovima već dulje se vodi rasprava i pitanje kako će dugovječni organizmi kao što je šumsko drveće odoljeti rapidnom utjecaju klimatskih promjena. Na primjer, ekološka niša kao osnovni model koji se koristi u predviđanju buduće rasprostranjenosti vrste, baziran je na očuvanje klimatskog okruženja vrste, ignorirajući kapacitet same populacije da modificira svoju ekološku nišu. Suprotstavljaju se rezultati dobiveni populacijskom genetikom s rezultatima provedenih istraživanja iz testova provenijencija. Mogu se navesti tri sabrane grupe rezultata iz tri izvora podataka koji argumentirano predviđaju da bi se šumsko drveće moglo nositi s klimatskim promjenama. Prvi izvor podataka ukazuje da je transfer provenijencija na velike udaljenosti rezultirao, u dosta slučajeva, u vrlo rapidnoj diferencijaciji populacija (pa čak i kod egzotičnih vrsta). Drugu grupu čine rezultati dobiveni kroz 50 godina istraživanja testova provenijencija koji ukazuju da su populacije pretrpjele temeljitu genetsku diferencijaciju kao rezultat prirodne selekcije. Treća grupa podataka okrenuta je predviđanjima i na teoretske simulacije. Ekološki i genetički mehanizmi potiču evolucijske promjene, a opisani su na individualnoj, |