DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Slika 1. Naslovnica


monografiji. Konačnu odluku o tiskanju monografije
“Poplavne šume u Hrvatskoj” donijela je Akademija
šumarskih znanosti na sjednici Predsjedništva održanoj


29. travnja 2003. godine. Za predsjednika uredničkog
vijeća izabran je akademik Slavko Matić, za glavnog
urednika prof. dr. sc. Joso Vu kel i ć , za tehničkog
urednika Hranislav J a k ov a c dipl. ing. šum., i uredništvo
akademik Slavko M a t ić, te prof. dr. sc. dr. h. c.
Branimir Pr p i ć , dr. sc. Joso Gračan , doc. dr. sc. Igor
A n i ć , doc. dr. sc. Davorin K a j b a , mr. sc. Pavle Vra t
a r i ć i mr. sc. Josip Du n d o v i ć .
Slika 2. Glavni urednik dr. Joso Vukelić, ;;i,Č monografiju
Poplavne šume u Hrvatskoj


Nositelj projekta monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj”,
glavni urednik prof. dr. sc. Joso Vu k e l i ć redoviti
je sveučilišni profesor u trajnom zvanju od 1997.
godine, član Akademije šumarskih znanosti, urednik
časopisa Glasnik za šumske pokuse; obnašao je dužnosti
pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva Republike Hrvatske (1993–1996), dekana
Šumarskog fakulteta u Zagrebu (1998–2000) i druge.


Izdavač monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj”
je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavači su Hrvatske
šume d.o.o. i Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu
i šumarstvo. Monografiju je recenziralo jedanaest,
najkompetentnijih za svoja područja, uglednih
znanstvenika iz Hrvatske i svijeta.


Monografija je tiskana na 455 stranica na hrvatskom
i engleskom jeziku. Naslovi u Monografiji su:
Proslov; Uvod; Općenito o šumama poplavnih područja;
Stanište, flora i vegetacija; Ekološka konstitucija
glavnih vrsta drveća; Oplemenjivanje i očuvanje genetskih
izvora vrsta poplavnih šuma; Poplavne šume i
životinjski svijet; Štetni biotski čimbenici u poplavnim
šumama i Bibliografija. Monografija sadrži 27 radova
od 32 autora i suautora.


Poplavna područja određena su kao “Niska, učestalo
plavljena područja uz obalu, na riječnim otocima, sprudovima,
obično u neposrednoj blizini rijeke”. Poplavne
šume Republike Hrvatske pripadaju najočuvanijim