DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 59 <-- 59 --> PDF |
jedna od značajnih ličnosti velikih moralnih kvaliteta, stvaralac koji zauzima istaknuto mjesto u hrvatskom realizmu. Prema akademiku Frangešu (1987), šumar i književnik Josip Kozarac prvi je u novije doba progovorio o Slavoniji, opjevao lirskim rečenicama njezine beskrajne ravnice i hrastove prašume, lijepe žene i nehajne muškarce; pisao je naoko bešćutno i registratorski, a u biti toplo i duboko zainteresirano... Na vlastite oči on vidi kako iz bogate Slavonije bezdušno odvlače prirodna dobra, umjesto da se u njoj prerađuju, pa da mi od toga imamo koristi. To je zapravo značenje jedne od najljepših njegovih pripovijedaka Tene (1894). Poput Zoline Nane i Kozarčeva ljepotica prelazi iz ruku u ruke, čije neuništivo tijelo uživaju svi, osim nje same... koja kada je bolest unakazi, vraća se jadnom invalidu, svojoj prvoj ljubavi, da zajedno pokušaju vratiti ono što se vratiti neda. Među ostalim Kozarčevim djelima treba spomenuti romane Mrtvi kapitali (1890), Među svjetlom i tminom (1891), pripovijetke Tri ljubavi (1894), novelu Mira Kodolićeva (1895) i dr. Sam pisac bio je vrlo kritičan prema svom književnom stvaralaštvu. Ostalo je tako zapisano da je znao reći da njegovi romani imaju više mana nego vrlina, tješeći se pritom “da ne piše da ubere slavu, nego da ma najmanje potisnem k boljku naš narod”. Za hrvatske šumare Josip Kozarac je jedan od bardova hrvatskog šumarstva (Biškup 1997). Svaka njegova značajnija obljetnica na dostojan je način obilježena. Ovogodišnji svečar Hrvatsko šumarsko društvo, na svoj je Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; ono krasi i aulu našeg Šumarskog fakulteta, a u Vinkovcima vcia je 1958. postavljen spomenik velikanu pisane rij iieči i vrsnom šumaru. LITERATURA F r a n g e š , I., 1987: Povijest hrvatske književnosti. Š ta m p a r, E., 1964. Josip Kozarac. U: Pet stoljeća hr Nakladni zavod Matice Hrvatske i Cankarjeva založba Zagreb-Ljubljana, str. 564. Klepac, D., 1996: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i Vinkovačke okolice. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad Vinkovci, str. 40. Strpić, P., 2005: Poštanske marke. Hrvatska 2005. Lokas dizajn Zagreb, str. 196. KNJIGE I ČASOPISI vatske književnosti, knjiga 53: str.7–19. Matica Hrvatska i Zora Zagreb. x x x 1997: Hrvatski šumarski životopisni leksikon (urednik Josip Biškup), knjiga 2, G–K. TUTIZ LEKSIKA d.o.o. Zagreb, str. 464. Alojzije Frković ZNANSTVENA MONOGRAFIJA “POPLAVNE ŠUME U HRVATSKOJ” Floodplain Forests in Croatia Tiskanje monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” izuzetan je događaj u hrvatskim pa i svjetskim razmjerima, i to ne samo za šumarsku struku i znanost, već i za mnoga granična područja koja obrađuju: vodoprivredu, nastajanje i nestajanje kopnenog područja djelovanjem tokova rijeka, bogatstvo životinjskog svijeta poplavnog područja, gospodarenje zaštićenim prirodnim područjima, mogućnosti razvoja drugih djelatnosti na tim prostorima i drugo. To je knjiga koja sadašnjim i budućim generacijama govori o hrvatskom nacionalnom bogatstvu i na toj osnovi mogućnostima razvoja. Inicijativa za izradu monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” dana je na sastanku Hrvatskog nacionalnog povjerenstva za topolu, u lovačkoj kući “Spačva” – Uprava šuma Vinkovci, 10 lipnja 1999. godine. Zaključak pod rednim brojem sedam glasio je: “U cilju vrednovanja zaštite prirodnih šuma topola i vrba inicirati i organizirati izradu Monografije o ritskim šumama”. Prijedlog je podržan od tadašnjeg direktora “Hrvatskih šuma” Ivana Ta r n aj a i dalje u kontinuitetu direktora Željka Ledinskog i Darka Beuka. Od tada do veličanstvene promocije monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” u Novinarskom domu u Zagrebu 20. prosinca 2005. godine proteklo je pet i pol godina. Na sjednicama Povjerenstva, jedan do dva puta godišnje, obvezno se razmatrao tijek priprema i rad na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Slika 1. Naslovnica monografiji. Konačnu odluku o tiskanju monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” donijela je Akademija šumarskih znanosti na sjednici Predsjedništva održanoj 29. travnja 2003. godine. Za predsjednika uredničkog vijeća izabran je akademik Slavko Matić, za glavnog urednika prof. dr. sc. Joso Vu kel i ć , za tehničkog urednika Hranislav J a k ov a c dipl. ing. šum., i uredništvo akademik Slavko M a t ić, te prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir Pr p i ć , dr. sc. Joso Gračan , doc. dr. sc. Igor A n i ć , doc. dr. sc. Davorin K a j b a , mr. sc. Pavle Vra t a r i ć i mr. sc. Josip Du n d o v i ć . Slika 2. Glavni urednik dr. Joso Vukelić, ;;i,Č monografiju Poplavne šume u Hrvatskoj Nositelj projekta monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj”, glavni urednik prof. dr. sc. Joso Vu k e l i ć redoviti je sveučilišni profesor u trajnom zvanju od 1997. godine, član Akademije šumarskih znanosti, urednik časopisa Glasnik za šumske pokuse; obnašao je dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske (1993–1996), dekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu (1998–2000) i druge. Izdavač monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavači su Hrvatske šume d.o.o. i Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. Monografiju je recenziralo jedanaest, najkompetentnijih za svoja područja, uglednih znanstvenika iz Hrvatske i svijeta. Monografija je tiskana na 455 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku. Naslovi u Monografiji su: Proslov; Uvod; Općenito o šumama poplavnih područja; Stanište, flora i vegetacija; Ekološka konstitucija glavnih vrsta drveća; Oplemenjivanje i očuvanje genetskih izvora vrsta poplavnih šuma; Poplavne šume i životinjski svijet; Štetni biotski čimbenici u poplavnim šumama i Bibliografija. Monografija sadrži 27 radova od 32 autora i suautora. Poplavna područja određena su kao “Niska, učestalo plavljena područja uz obalu, na riječnim otocima, sprudovima, obično u neposrednoj blizini rijeke”. Poplavne šume Republike Hrvatske pripadaju najočuvanijim |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 61 <-- 61 --> PDF |
7Č,L.,č:„Č poplavnim šumama u Europi. Detaljno je prikazana rasprostranjenost poplavnih šuma na sedam zemljovida u prilogu. U dijelu koji opisuje povijesna događanja, sa različitih motrišta (isušivanje za potrebe poljodjelstva, skraćivanje plovnih putova rijeka i drugo) u području poplavnih šuma, utvrđuje se da je vrijedno zapaziti, kako je šumarska struka dobro postupila u gospodarenju ovim šumama, održavši njihovu prirodnost i visoku gospodarsku vrijednost. Posebnost poplavnih šuma su vrlo intenzivne razvojne promjene. Monografija nas dinamički, takoreći kao u romanu, napeto vodi kroz životne promjene kopnenog dijela prikazom erozivnog djelovanja rijeke, tČ Snopovi trske za tvornicu tršćanih ploča u Zlatnoj gredi (1965) premiještanja materijala, stvaranja novih aluvijalnih površina, na kojima se prirodno pojavljuju malati i razvijaju sastojine, krajolik potpuno mijenja sliku, uz pedogenetske procese i sukcesiju vegetacijskog pokrova stvaraju se nova staništa, koja prihvaća i naseljava ostali, posebno opisani, živi svijet. Općenito, daleko su veće općekorisne od gospodarskih vrijednosti šuma. Kod poplavnih šuma, posebno je naglašeno korištenje šuma kao retencijskog prostora za zadržavanje visokih vodnih valova; značenje šume u opskrbi pitkom vodom; bioraznolikost poplavnog područja, s bogatstvom ukupne mase raslinja, radi prirodnog natapanja, omogućuje razvoj i bogatstvo životinjskog svijeta na tom području; i drugo. Izračunata je vrijednost općekorisnih funkcija poplavnih šuma u Republici Hrvatskoj u visini 5,43 milijarde € , a vrijednost drva na tom području 0,94 milijarde € . Šumari i svi ljubitelji prirode, koristit će monografiju kao snažno oružje u borbi za očuvanje prirodnosti hrvatskog poplavnog područja. Navedeni su brojni primjeri pogrešnih odluka, iz povijesti ovog područja, te negativnih posljedica nakon različitih vodotehničkih zahvata, kada se spušta razina dna korita rijeke, što izaziva pad razine podzemnih voda i sušenje šuma. Slika 4. Ambijent poplavnih šuma "LiiMm;p,.„, j šumi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Monografija najavljuje jasniju perspektivu očuvanja prirodnosti hrvatskog poplavnog područja, očekuju se najavljeni dogovori svih koji odlučuju o prostoru, očito da šumare ovako znanstveno naoružane više nitko neće moći preskakati. Očuvanje genetske raznolikosti šumskih vrsta osnova je potrajnog gospodarenja. Promjene hidroloških uvjeta, uzrokom su teškoćama u obnovi poplavnih šuma. Europska crna topola u nas i u Europi smatra se vrstom u nestajanju. Očuvanje genofonda crne topole javlja se kao prvorazredan zadatak. U Hrvatskoj se s radovima na očuvanju genofonda europske crne topole metodom ex situ započelo još 1993. godine. Procjenjuje se da bi kolekcija od 400–500 klonova europske crne topole iz Hrvatske zadovoljila zahtjeve očuvanja genofonda ove vrste. Radovi u monografiji imaju značajnu praktičnu vrijednost, posebno u poglavlju koje razmatra problematiku uzgajanja poplavnih šuma. Obrađeno je područje pomlađivanja i njege šuma poplavnog područja, s opisom šumskouzgojnih zahvata, zatim sjemenarstvo i rasadničarstvo te osnivanje šumskih kultura i plantaža topola, vrba, poljskog jasena i crne johe. Poplavne šume bogate su životom, tu je zastupljena brojna i raznolika flora i fauna, uz ta bogatstva ide i ČIT=Č topole mnogobrojna, opisana, štetna entomofauna (na topolama i vrbama dolaze 183 vrste štetnika različitih značenja). Prikazane su gljivične bolesti šumskih vrsta drveća ovog područja, kao i štete koje mogu činiti sitni glodavci i divljač. Bibliografija sadrži popis 580 domaćih i stranih izvora koji su korišteni u istraživanjima, pripremi i pisanju tekstova za monografiju. Ovaj popis zasigurno će olakšati rad budućim istraživačima fenomena poplavnih šuma. Bogatstvo monografije, uz potvrđene znanstvene tekstove, su izvanredne ilustracije, u obliku: fotografija, karti, crteža i grafikona, koji zorno u dubinu problematike uvode čitatelja i često su nezamjenjivi tumači terenskih zbivanja. Ukupno su objavljene 282 ilustracije, od toga 206 fotografija, 32 karte, 17 crteža i 27 grafikona. Svako poglavlje otvara posebna fotografija, koja uvodi čitatelja u područje koje se obrađuje u poglavlju. Tako kompozicijski uređen tekst i ilustracije privlače čitatelja, omogućuju mu lako razumijevanje područja za koja ne treba nužno biti specijalist, i upućuju ga na korištenje Slika 8. Iskorištavanje pijeska na Dravi s,...o.Č,«„.:p,;:„.;:;p,.:.::„..r |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 63 <-- 63 --> PDF |
obrađivane materije za vlastita istraživanja ili druge potrebe, što je i cilj izdavanja monografije. U uvodu glavni urednik naglasio je namjenu monografija “Poplavne šume u Hrvatskoj”. Namijenjena je ponajprije šumarskim stručnjacima i studentima, ali i drugima koji se u bilo kojem dijelu svoga rada dotiču poplavnih područja. Tu mislimo uglavnom na stručnjake iz vodoprivrede, elektroprivrede, poljoprivrede, ribarstva, a posebno na ekologe i biologe u širem smislu, odnosno djelatnike u zaštićenim prirodnim područjima u nizinskom dijelu Hrvatske. Sigurni smo da će monografija pobuditi njihovo zanimanje i olakšati im shvaćanje postanka, razvoja i poglavito gospodarenja poplavnim, ali i drugim šumama”. Kao potvrda tako široke namjene slobodni smo objaviti da je Tihomir Flori j a n čić dr. vet. u doktorskoj disertaciji “Epizootiološka istraživanja fasciloidoze jelena običnog u istočnoj Hrvatskoj” koju uskoro brani na veterinarskom fakultetu u Zagrebu, već, vjerojatno prvi, koristio monografiju. Sam čin promocije monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” događaj je koji će se dugo pamtiti. Oko 250 sudionika okupilo se u Novinarskom domu u Zagrebu. Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Milan Moguš komentirao je da se ne sjeća da je na nekom sličnom skupu sudjelovalo pet akademika, “najviše dva”, a ovdje je uz predsjednika bio glavni tajnik akademik Slavko C v j e t n ić , zatim tajnik Razreda prirodnih znanosti akademik Branko Sokač i akademici Jakša Barbić i Slavko Matić. U ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na promociji je sudjelovao državni tajnik Herman Sušnik. U ime izdavača promociju monografije otvorio je Predsjednik uredničkog vijeća akademik Slavko Matić. Posebno je istaknuo “Ponosimo se, što smo tijekom 240 godina postojanja organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, uspjeli gospodarenjem unaprijediti i održati šume u prirodnoj strukturi i na prirodnim staništima”. U ime suizdavača skup su pozdravili Zamjenik direktora “Hrvatskih šuma” Božidar Longin i Pročelnik gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba Darko Vuletić. Glavni urednik dr. Joso Vuke l i ć nadahnuto je uz 56 projiciranih ilustracija prikazao monografiju po poglavljima i upoznao skup sa 32 autora svih 27 radova. Izlaganje je često prekidano burnim aplauzom u znak odobravanja i čestitanja na učinjenom. U ime recenzenata o visokoj znanstvenoj razini monografije govorio je dr. Vladimir Beus, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Poslije promocije u neformalnim razgovorima izrečeno je puno pohvala, na primjer: “Ova monografija je znanstveni prikaz čarolije prirode” i druge. Važnost tiskanja monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” osim neposredno za šumarsku struku, mo žemo procijeniti i prema pisanju nekih časopisa neposredno nakon promocije. Tako Verica Sikora, predsjednica Pres-centra za okoliš Hrvatske u Glasu lova i ribolova (32, 2006) piše: “ Tko nije barem jedno jutro dočekao u baranjskim šumama ne zna što je čarolija... Tako je opisao baranjske ritske šume glavni urednik monografije prof. dr. Joso Vukelić na promociji “knjige nad knjigama”. Kažu sudionici promocije da toliko emocija i šumarskog nadahnuća davno nije bilo, jer osim znanstvenog prikaza naše su poplavne šume, predstavljene kao najveći fenomen i blago koje moramo sačuvati za budućnost”. Marijan Lekić, glavni urednik, u Lovačkom vjesniku (1–2, 2006) piše “Glavni urednik dr. Joso Vu ke l i ć podsjetio je kako se rijetko koji grad, kao Zagreb, može pohvaliti da se na njegovu području, u Novom Zagrebu, na obalama Save i jezera Bundek nalazi izuzetno lijepa, sačuvana i njegovana poplavna šuma bijele topole, koju bi zasigurno poželjele sve svjetske metropole. On je upozorio gradonačelnika Zagreba da se o tome treba voditi računa kod uređenja Bundeka, što je popraćeno burnim pljeskom”. Monografija je s oduševljenjem primljena u svijetu. Glavni urednik dr. Joso Vukelić primio je pisma od uvaženih znanstvenika dr. Emila D ist er a profesora fakulteta za hidrotehniku iz Karlsrue; dr. Kurta Z u h ri g el a profesora šumarskog fakulteta iz Beča; dr. Emila Klimo sa šumarskog fakulteta iz Brna; dr. Martina S c h n e i d e ra iz Organizacije za zaštitu prirodne baštine Njemačke i drugih, u kojima izražavaju svoje divljenje i naglašavaju da se rijetko koja zemlja može pohvaliti znanstvenim i u isto vrijeme visoko stručnim praktičnim radom u šumarstvu, tiskanjem znanstvene monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” to je učinjeno dostupnim širokoj svjetskoj javnosti. Na kraju skupa povodom promocije monografije u Novinarskom domu, rečeno je da je šumarska struka – “Hrvatske šume”, Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, znanstveni centar Vinkovci, Šumarski institut Jastrebarsko i Akademija šumarskih znanosti u Zagrebu do sada izdala sedam monografija: “Šume u Hrvatskoj” (1992), “Silvae nostrae Croatiae” (1994), “Slavonski hrastici” (1996), “Hrast lužnjak u Hrvatskoj” (1996), “Obična jela u Hrvatskoj (2001), “Obična bukva u Hrvatskoj” (2003) i “Poplavne šume u Hrvatskoj” (2005), te je preporučena sljedeća zadaća – izdanje monografije o priobalnim šumama u Hrvatskoj. Svima koji preuzimaju novi projekt želimo puno uspjeha u radu, s veseljem očekujemo istu. Mr. sc. Pavle Vratarić |