DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 59 <-- 59 --> PDF |
jedna od značajnih ličnosti velikih moralnih kvaliteta, stvaralac koji zauzima istaknuto mjesto u hrvatskom realizmu. Prema akademiku Frangešu (1987), šumar i književnik Josip Kozarac prvi je u novije doba progovorio o Slavoniji, opjevao lirskim rečenicama njezine beskrajne ravnice i hrastove prašume, lijepe žene i nehajne muškarce; pisao je naoko bešćutno i registratorski, a u biti toplo i duboko zainteresirano... Na vlastite oči on vidi kako iz bogate Slavonije bezdušno odvlače prirodna dobra, umjesto da se u njoj prerađuju, pa da mi od toga imamo koristi. To je zapravo značenje jedne od najljepših njegovih pripovijedaka Tene (1894). Poput Zoline Nane i Kozarčeva ljepotica prelazi iz ruku u ruke, čije neuništivo tijelo uživaju svi, osim nje same... koja kada je bolest unakazi, vraća se jadnom invalidu, svojoj prvoj ljubavi, da zajedno pokušaju vratiti ono što se vratiti neda. Među ostalim Kozarčevim djelima treba spomenuti romane Mrtvi kapitali (1890), Među svjetlom i tminom (1891), pripovijetke Tri ljubavi (1894), novelu Mira Kodolićeva (1895) i dr. Sam pisac bio je vrlo kritičan prema svom književnom stvaralaštvu. Ostalo je tako zapisano da je znao reći da njegovi romani imaju više mana nego vrlina, tješeći se pritom “da ne piše da ubere slavu, nego da ma najmanje potisnem k boljku naš narod”. Za hrvatske šumare Josip Kozarac je jedan od bardova hrvatskog šumarstva (Biškup 1997). Svaka njegova značajnija obljetnica na dostojan je način obilježena. Ovogodišnji svečar Hrvatsko šumarsko društvo, na svoj je Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; ono krasi i aulu našeg Šumarskog fakulteta, a u Vinkovcima vcia je 1958. postavljen spomenik velikanu pisane rij iieči i vrsnom šumaru. LITERATURA F r a n g e š , I., 1987: Povijest hrvatske književnosti. Š ta m p a r, E., 1964. Josip Kozarac. U: Pet stoljeća hr Nakladni zavod Matice Hrvatske i Cankarjeva založba Zagreb-Ljubljana, str. 564. Klepac, D., 1996: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i Vinkovačke okolice. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Centar za znanstveni rad Vinkovci, str. 40. Strpić, P., 2005: Poštanske marke. Hrvatska 2005. Lokas dizajn Zagreb, str. 196. KNJIGE I ČASOPISI vatske književnosti, knjiga 53: str.7–19. Matica Hrvatska i Zora Zagreb. x x x 1997: Hrvatski šumarski životopisni leksikon (urednik Josip Biškup), knjiga 2, G–K. TUTIZ LEKSIKA d.o.o. Zagreb, str. 464. Alojzije Frković ZNANSTVENA MONOGRAFIJA “POPLAVNE ŠUME U HRVATSKOJ” Floodplain Forests in Croatia Tiskanje monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” izuzetan je događaj u hrvatskim pa i svjetskim razmjerima, i to ne samo za šumarsku struku i znanost, već i za mnoga granična područja koja obrađuju: vodoprivredu, nastajanje i nestajanje kopnenog područja djelovanjem tokova rijeka, bogatstvo životinjskog svijeta poplavnog područja, gospodarenje zaštićenim prirodnim područjima, mogućnosti razvoja drugih djelatnosti na tim prostorima i drugo. To je knjiga koja sadašnjim i budućim generacijama govori o hrvatskom nacionalnom bogatstvu i na toj osnovi mogućnostima razvoja. Inicijativa za izradu monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” dana je na sastanku Hrvatskog nacionalnog povjerenstva za topolu, u lovačkoj kući “Spačva” – Uprava šuma Vinkovci, 10 lipnja 1999. godine. Zaključak pod rednim brojem sedam glasio je: “U cilju vrednovanja zaštite prirodnih šuma topola i vrba inicirati i organizirati izradu Monografije o ritskim šumama”. Prijedlog je podržan od tadašnjeg direktora “Hrvatskih šuma” Ivana Ta r n aj a i dalje u kontinuitetu direktora Željka Ledinskog i Darka Beuka. Od tada do veličanstvene promocije monografije “Poplavne šume u Hrvatskoj” u Novinarskom domu u Zagrebu 20. prosinca 2005. godine proteklo je pet i pol godina. Na sjednicama Povjerenstva, jedan do dva puta godišnje, obvezno se razmatrao tijek priprema i rad na |