DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Slika 2. Kako ne pravi sam duplju u trulom drvetu, redovito za
gniježđenje koristi tuđe duplje, čiji otvor obzidava blatom,
podešavajući ga svojoj veličini i sigurnosti.


Izvor: Durrel 1990.


OBLJETNICE


VITEZ PRIRODE – JOSIP
U godini kada šumarska struka proslavlja 160 godina
postojanja Hrvatskog šumarskog društva i 130 godina
kontinuiranog izlaženja znanstveno-stručnog i
staleškog glasila Šumarski list, čini mi zadovoljstvo da
ovim značajnim obljetnicama možemo dodati još jednu:
100-godišnjicu smrti velikana pisane riječi i
šumarskog neimara Vinkovčanina Josipa Kozarca,
koji je prije jednog stoljeća, 22. kolovoza 1906. zaklopio
svoje oči u 48-oj godini života. Neposredan povod
za ovo pisanje dale su mi Hrvatske pošte, koje su 21.
ožujka 2006. pustile u opticaj prigodnu poštansku marku
nominalne vrijednosti 1,00 kuna, obilježavajući


100. obljetnicu smrti Josipa Kozarca. Riječ je o tradi-
Slika 3. Ubrani lješnjak uglavljuje u pukotinu kore hrasta, kako bi


ga mogao otvoriti udarcima oštrog kljuna i domoći se


ukusne jezgre.


Izvor: Buch der Vogelwelt 1973.


kamenjaru u degradiranim primorskim šumama (garigi).
Nešto je svjetlije boje perja, smeđih bokova i repom
bez bijeloga.


Od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih za Hrvatsku,
na popisu Crvene knjige našlo ih se u različitim
kategorijama ugroženosti gotovo polovica, točnije 180
(Radović i sur. 2003). Na sreću među njima nema
našeg brgljeza – ptice godine 2006.


Alojzije Frković


KOZARAC (1858–1906)
cionalnim nizovima ili pojedinačnim markama, koji se
pod zajedničkim nazivom ZNAMENITI HRVATI pojavljuju
od 17. listopada 1997.1 U ovom potonjem,
osmom po redu nizu, uz Josipa Kozarca, predstavljeni
su: poduzetnik i patricij Riječanin Andrija Ljudevit
Adamić (1766–1828), povjesničar umjetnosti i konzervator
Splićanin Ljubo Karaman (1886–1971) te
još jedan Vinkovčanin, kipar i grafičar Vanja Radauš


Na temelju zaključka Vlade RH od 17. srpnja 1991. o izdavanju
redovitih poštanskih maraka, HPT-e je taj zaključak ostvario 9.
rujna iste godine (redovno izdanje za zračnu poštu Zagreb-Dubrovnik),
pa je na taj način mjesec dana prije proglašenja nezavisnosti
stavljena u opticaj prva poštanska marka RH (Strpić 2005)