DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Č 1. Pogled s Malačke. Kozjak i njegove južne padine prema Kaštelima S,..3.0..K.«.....„™.,..M.«. njima se povećavaju površine vegetacija gariga, šikara i šume. Uz vapnenačke kamenjare, velik dio prostora danas zauzima šikara brnistre (Spartium junceum), drače (Paliurus spina christi), smrdljike (Pistacia terebinthus), mjestimice i zrakaste žutilovke (Genista radiata), tetivike, kupine, gloga, borovice, hrasta medunca i drugih vrsta sredozemnih kamenjara, gariga i makija. Zbog toga su ova staništa teško prohodna, ponegdje i skoro neprohodna, te je uzdužni obilazak spor i težak pa potraje po 5–7 sati. U posljednje vrijeme u višem području pod stijenama i strmim odsjecima kamenjara i gariga probijena je uzdužna cesta u duljini od nekoliko kilometara, kojom je olakšan pristup nekim dijelovima staništa koja su do tada bila teško dostupna i unutar kojih također postoje male oaze slabije obraslog tla naseljene zanimljivom florom. Na opće uvjete podneblja u ovom prostoru znatno djeluje i stjenoviti zid planine Kozjaka u sjevernom zaleđu, koji se uzdiže od 580 do 779 m iznad razine mora i koji uvelike djeluje kao modifikator drugih ekoloških čimbenika, sprječavajući jači prodor strujanja hladnijih zračnih masa sa sjevera. Unatoč svemu, taj snažan antropozoogeni utjecaj na vegetaciju i floru u ovom prostoru ipak je omogućio na :Č 2. Sv. Mihovil i dio stjenovitih TČzu višoj zoni pod Kozjakom Slika 4. Č.„..».s«„.p.,.„.K.»e,......p„..,. seljavanje i opstanak te uspješnu prilagodbu do danas osebujnoga kompleksa orhidejskih svojti, čiji broj prelazi trideset. Ovdje teče intenzivan proces specijacije, u koji je uključena i pojava višestruke hibridizacije. Dovoljna je i najmanja prikladna i ne suviše obraštena površinama tla, dovoljno je, primjerice, tek nekoliko četvornih metara neke prastare terase za naseljavanje barem jednog primjerka ili male populacije orhideja. Bogat svijet orhidejskih svojti zato je i pretpostavka i temelj za nastanak osebujnih i brojnih hibridnih kombinacija u ovom dijelu istočnojadranskog obalnog pojasa srednje Dalmacije. Posljedica svega toga su ne samo brojne svojte orhideja, među njima i neki hrvatski endemi, nego i takvi hibridni oblici koje je, za sada, teško ili gotovo nemoguće pobliže odrediti. Staništa Kaštelanskog primorja pokazuju na najbolji mogući način koliko su orhideje u mogućnosti naseliti i najmanje slobodne površine i oduprijeti se mnogostrukim i dugotrajnim negativnim utjecajima i konkurenciji čitavog niza vrsta. Dokle? Zbog ovakve insularne razmrvljenosti i dulje vremenske nepostojanosti biotopa pod Kozjakom, ovaj prostor u botaničkom pogledu teško je istražiti, jer za sustavna i cjelovita istraživanja samo orhidejske flore |