DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Zelić: PRILOG IZRAČUNAVANJU VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU (ŠUMSKA TAKSA) JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 113-124 Od mnogih metoda računanja vrijednosti šumskih sastojina Sa b a d i obrađuje i “metodu određivanja sadašnje sječive vrijednosti”. Metoda sadašnje sječive vrijednosti sastojine polazi sa stajališta da utvrđuje vrijednost cjelokupne mase u sadašnjoj vrijednosti pretpostavljajući da bi ona bila posječena i izrađena u drvne sortimente. Od bruto-prihoda postignutom prodajom sortimenata odbiju se troškovi sječe, izrade, izvlačenja i utovara, dakle svi troškovi koji su nastali do pariteta pod kojim je prodaja izvršena. Sabadi preporučuje da se za sastojine do 30 godina starosti primjenjuje “troškovna, induktivna metoda”, za sastojine do polovice ohodnje “metoda očkivane vrijednosti satojine”, a za sastojine u dobi prko polovice ophodnje “metoda sadašnje sječive vrijednosti”. U svim slučajevima autor u obzir uzima ukupnu proizvodnju sastojine (glavna sastojina + međuprihod). U Metodologiji za “Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu, CILJ ISTRAŽIVANJA Cilj istraživanja je da se putem sadašnje sječive vrijednosti približno zrelih modelnih sastojina određenog ekološko-gospodarskog tipa hrasta kitnjaka utvrde funkcije za izračunavanja postotka prirasta vrijednosti Narodne novine broj 121/1997“, daje se naputak za računanje vrijednosti (naknade) sastojina osnovanih prirodnim putem prvog dobnog razreda, dozrijevajućih, približno zrelih i zrelih sastojina (glavna sastojina, bez međuprihoda). Izračunavanje vrijednosti jednodobnih sastojina prvog dobnog razreda obavlja se po formuli: Cn = C0 * 1,0pn, u kojoj se postotak prirasta vrijednosti (p) izračunava iz poznatih vrijednosti (Cn) i (C0), to jest vrijednosti svih drvnih sortimenata modelene zrele sastojine (Cn) i troškova osnivanja prirodne jednodbne sastojine (C0). Navedenim postupkom “dopušta” se izračunavanje postotaka prirasta vrijednosti ili šumskog kamatnjaka ovisno o konkretnom slučaju, te troškovi osnivanja mogu biti veliki a vrijednost mala, kada je postotak prirasta vrijednosti manji ili obratno, kada su troškovi osnivanja maleni a vrijednost velika te je postotak prirasta vrijednosti veći. – The research goal (p), troškova osnivanja sastojine uz primjenu zakonskog normativa za biološku reprodukciju (C0) i šumska taksa (Št), kada je poznata nezavisna varijabla, starost (n) konkretne sastojine. METODA RADA – The resarch method a) Predmet rada Kao ogledni primjeri za modeliranje normaliteta čistih kitnjakovih sastojine (EGT-II-E-10) odabrane su sastojine u gospodarskoj jedinici “Južna Krndija II”, odjeli 19b, 33a i 22a, starosti 80, 85 i 105 godina. Prema ocjeni šumarskih stručnjaka sastojinama se do starosti 80, 85 i 105 godina primjerno gospodarilo prorjeđivanjem, te je odabiranjem i sječom stabala održana “normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici površine. Odjel 19b je površine 26,50 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 80 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,88, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. Odjel 22a je površine 34,22 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 105 godina, fitocenoza Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. Odjel 33a je površine 16,08 ha, EGT-II-E-10, bonitet I-II, starost 85 godina, fitocenoza Epimedio-Carpi netum betuli Ht. 1938, Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Vukelić i Rauš, 1998), obrast 0,99, sklop potpun, na eutričnom smeđem tlu formiranom na eolskim sedimentima. b) Modeliranje normaliteta kitnjakovih sastojina Iako je “normalna šumska sastojina” teoretski pojam te joj se u gospodarenju treba približiti tako da konkretna sastojina proizvodi najveće moguće prihode po količini i kvaliteti, važno je odrediti neke bitne elemente “normalne” šume. U istraživanjima ekološko-gospodarskih tipova šuma područja Bilogore Cestar i dr., 1983, navode za šumske zajednice normale po dobnim razredima, te za predstavljanje razvoja strukture i sastojinskih oblika koriste dvije karakteristične vrijednosti Levakovićeve krivulje. Prva karakteristična vrijednost je aritmetička sredina prvog stupnja (a1), a druga kvadrat disperzije (s2). - Tako je, primjerice, za niz sastojina šumske zajednice Querco petraeae-Carpinetum illyricum, subas. typicum, izjednačena aritmetička sredina prsnih promjera prvog stupnja a-1 = 0,3210 za starost 70 godina, te 0,40641 za starost 80 godina. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom parabole, a izravnate disperzije iznose s2 = 0,04116 za starost 80 godina. |