DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111 Tablica 1. Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 1 Loranthus europaeus on Quercus petraea: the number of examined compartments, the number of examined trees and percentage of infested trees according to forest offices and management units. Šumarija Forest Office Bjelovar Gareštiica Sirač Virovitica Pakrac Suhopolje Vrbovec Č Gospodarska jedinica Management Unit Bjelovarska Bilogora Dištiica-ZobikovacPetkovača Kmjača-Gradina-Sječa Garjevica Javomik Virovitička Bilogora Pakračka gora- Zapadni Papuk Suhopoljska Bilogora Vrbovečke prigorske šume Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments 35 21 26 39 1 1 3 10 3 144 Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees 1277 3735 1540 5902 186 54 115 849 313 13.971 Postotak zaraženih stabala Infested Trees % 14,0 0,5 6,0 0,3 4,3 7,4 1,7 10,0 4,8 3,0 Garešnica odsjek 16c znatno je zaraženiji od svih ostalih istraživanih odsjeka (na 81,3 % pregledanih stabala Slika 2. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka i lužnjaka za GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije Bjelovar. Figure 2 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompartments of sessile and pedunculate oaks in the Management Unit Bjelovarska Bilogora, Forest Office Bjelovar. bila je imela). Prema podacima iz gospodarske osnove, taj se odsjek nalazi na zapadnoj ekspoziciji, srednja nadmorska visina je 170 m, tlo je luvisol-eutrično smeđe tlo, bonitet sastojine je I, fitocenoza nije navedena, nagib je 6 o, obrast 1, sklop potpun. Na slikama 2–4 prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za gospodarske jedinice u kojima je pregledano 10 ili više odjela i u kojima je zaraženo više od 5 % pregledanih stabala. To su GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije Bjelovar (slika 2), GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije Garešnica (slika 3) i GJ Suhopoljska Bilogora, Šumarije Suhopolje ( slika 4). Pregledani odsjeci u kojima imela nije zabilježena prikazani su sivom bojom, dok su nepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom. 3.1.2. Žuta imela na hrastu lužnjaku Žuta imela praćena je na hrastu lužnjaku na području osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec. Istraživanje je provedeno u 19 gospodarskih jedinica i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala. Od ukupnog broja pregledanih stabala 7,1 % bilo je zaraženo imelom (tablica 2). U GJ Česma, Šumarije Vrbovec imela nije zabilježena. Do 5 % zaraženih, od pregledanih stabala (slika 5) bilo je u GJ Dišnica-ZobikovacPetkovača (0,5 %) i GJ Međuvode-Ilovski lug (1,8 %), Šumarije Garešnica, zatim GJ Česma Šumarije Bjelovar (3,0 %), GJ Zdenački gaj-Prespinjača, Šumarije Grubišno Polje (4,2 %), GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije Veliki Grđevac (4,7 %) i dvije gospodarske jedinice Šumarije Vrbovec, GJ Bolčansko-žabljački lug (3,0 %) i GJ Novakuša-Šikava (2,2 %). Između 5 i 10 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Bolčan |