DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
UDK 630* 442 (001)


ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) I BIJELA IMELA
(Viscum album L.) NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA
PODRUŽNICE BJELOVAR*


YELLOW MISTLETOE (Loranthus europaeus Jacq.) AND WHITE-BERRIED
MISTLETOE (Viscum album L.) ON THE AREA OF THE
FOREST ADMINISTRATION BJELOVAR


M. IDŽOJTIĆ1, M. GLAVAŠ1, M. ZEBEC1, R. PERNAR1, B. BRADIĆ2, D. HUSAK2
SAŽETAK: Na području Uprave šuma podružnice Bjelovar istražena je
zaraza hrastova kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) i lužnjaka (Q. robur
L.) žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.), te zaraza bijele topole (Populus
alba L.), običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i kitnjaka bijelom
imelom (Viscum album L.). Istraživanje je provedeno u izabranim odsjecima
starijima od 30 godina u kojima je dijagonalnim pregledom evidentiran broj
zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima.


Na kitnjaku žuta imela praćena je na području sedam šumarija: Bjelovar,
Garešnica, Sirač, Virovitica, Pakrac, Suhopolje i Vrbovec. Ukupno je pregledano
9 gospodarskih jedinica, 144 odjela i 13.971 stablo, od kojih je 3 % na
sebi imalo imelu. Prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma imele, a
najveći broj grmova ne jednom stablu bio je 17. Žuta imela praćena je na lužnjaku
na području osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno
Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec. Istraživanje je
provedeno u 19 gospodarskih jedinica i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala.
Od ukupnog broja pregledanih stabala 7 % bilo je zaraženo imelom. Na
zaraženim stablima prosječno je bilo 3 grma imele, a najveći broj na jednom
stablu bio je 22. Intenzitet zaraze bio je različit po šumarijama, odnosno gospodarskim
jedinicama.


Bijela imela zabilježena je na 36 % pregledanih stabala bijele topole (Šumarija
Virovitica), na 12 % pregledanih stabala običnog bagrema (Šumarija
Bjelovar) te na 2,4 % pregledanih stabala kitnjaka (Šumarija Garešnica).
Pridolazak bijele imele na autohtonim europskim hrastovima vrlo je rijedak i
to je do sada jedini zabilježeni lokalitet u Hrvatskoj.


Za hrastove kitnjak i lužnjak analizirana je povezanost pridolaska žute
imele sa stanišnim i sastojinskim parametrima: bonitetom, ekspozicijom,
tlom, starošću, sklopom i srednjom nadmorskom visinom. Utvrđena je pozitivna
korelacija starosti stabala i zaraze imelom, te negativna korelacija nadmorske
visine i zaraze žutom imelom. Na zarazu utječe i gustoća sklopa te su


Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike


Hrvatske pod naslovom “Imeleu
uu Hrvatskoj – biologija, ekologija, rasprostranjenost


vrste domaćini”


Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić; prof. dr. sc. Milan Glavaš; Marko Zebec, dipl. ing.;


doc. dr. sc. Renata Pernar; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;


marilena.idzojticŽpost.htnet.hr
2 Mr. sc. Branko Bradić; Dražen Husak, dipl. ing.; Uprava šuma podružnica Bjelovar




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
odsjeci s vrlo gustim i gustim sklopom značajno manje zaraženi od odsjeka s
nepotpunim i prekinutim sklopom.


Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka
žutom imelom u pojedinim gospodarskim jedinicama.


Ključne riječi: Loranthus europaeus Jacq., Viscum album L., Quercus
petraea (Matt.) Liebl., Q. robur L., Populus alba L., Robinia pseudoacacia
L., imela, zaraza, Hrvatske šume d.o.o, UŠP Bjelovar.


1. UVOD – Introduction
Istraživanje rasprostranjenosti i intenziteta zaraze
žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) u Hrvatskoj je
do sada provedeno za područje Uprave šuma podružnica
(UŠP) Požega (I d žo j t ić i dr. 2005a), a popis njenih
domaćina sastavljen je za cijelu Hrvatsku (I d ž o j t ić &
Kogelnik 2003; Zebec & Idžojtić 2005). Ova
vrsta imele zabilježena je na deset vrsta iz rodova Quercus
L., Castanea Mill., Fagus L. i Carpinus L., te jednom
kultivaru iz roda Quercus. Utvrđeno je da je na području
UŠP Požega žuta imela rasprostranjena u sastojinama
svih autohtonih hrastova (lužnjaka, kitnjaka, sladuna
i cera) i to s različitim intenzitetom u pojedinim
šumarijama, odnosno gospodarskim jedinicama. Istraživanja
žute imele s različitih aspekata u Europi proveli
su: E t ti n g er (1889), Eli ás (1983, 1985, 1988, 1989,
2002), K o g e l n ik (2002), Glatzel (1983, 1987), H a r-
v al a i dr. (1984), N o v a cek (1985) i dr.


Bjelogorična bijela imela (Viscum album L. ssp. album)
u Hrvatskoj parazitira na 52 taksona (Idž o jt i ć i
dr. 2006). Od toga je 48 vrsta (33 autohtone i 15 alohtonih),
dva kultivara i dva hibrida. Rasprostranjenost bijele
imele kod nas je mozaična: u prirodnim šumama,


šumskim kulturama, parkovima, vrtovima, neodržavanim
voćnjacima te na soliternim stablima uz rubove
šuma i n otvorenim površinama. Istraživanja raspros


a
aa otv
tranjenosti i
ii intenziteta zaraze bijele imele u Hrvatskoj


ti i


provedena su za podvrstu V. album L. ssp. abietis
(Wiesb.) Abrom., koja parazitira na jelama, i to za područje
kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., a gdje je
rasprostranjena obična jela (UŠP: Delnice, Gospić,
Senj, Ogulin, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Koprivnica i
Našice) te za područje Nacionalnog parka Plitvička jezera
(I d ž o j tić i dr. 2003, 2005b). Imela je prisutna na
cijelom području rasprostranjenosti jele, a u nekim je
šumarijama, odnosno gospodarskim jedinicama i značajno
prisutna, te kao sekundarni štetnik predstavlja
ozbiljan gospodarski problem. Također je utvrđena
čvrsta korelacija između sušenja jele 2004. godine i zaraze
imelom 2002/03. godine.


Detaljni prikaz taksonomije, morfologije, ekologije,
populacijske biologije, genetike i fiziologije bijele imele
dala je Z u b e r (2004), a brojni su radovi u kojima je
istražen njen štetni gospodarski utjecaj s jedne strane
(Klepac 1955; Noetzli i dr. 2003; Domitrović
2003; Tsop el as i dr. 2004.) ili farmaceutska vrijednost,
odnosno medicinska primjena s druge strane.


U ovome radu prikazan je intenzitet zaraze žutom
i bijelom imelom na području UŠP Bjelovar. Ranije
je za isto područje napravljen popis domaćina bijele
imele u koji su uključene i površine izvan šume
(I d ž oj t i ć 2003).


2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Research Area and Methods
Istraživanje je provedeno tijekom zime 2002/03. godine
na području kojim gospodare Hrvatske šume
d.o.o., UŠP Bjelovar. Domaćini za koje je istraživanje
provedeno su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./
Liebl.), hrast lužnjak (Q. robur L.), bijela topola (Populus
alba L.) i obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.),
a vrste imela su žuta imela (L. europaeus) i bjelogorična
bijela imela (V. album ssp. album). U tablicama 1 i 2 prikazan
je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala
prema šumarijama i gospodarskim jedinicama za
žutu imelu na kitnjaku (tablica 1) i lužnjaku (tablica 2).
Za različite domaćine bijele imele u tablici 3 prikazan je
broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema
šumarijama i gospodarskim jedinicama. Terenski dio istraživanja
napravili su djelatnici 14 šumarija: Bjelovar,
Čazma, Daruvar, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje,


Lipik, Pakrac, Sirač, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki
Grđevac, Virovitica i Vrbovec. Izabrani su odsjeci stariji
od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani, u
formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih
stabala te o broju grmova imele na zaraženim
stablima. Prebrojavanje je rađeno okularnom metodom
(prostim okom i dalekozorom).


Za hrastove kitnjak i lužnjak iz gospodarskih osnova
izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara
u pregledanim odsjecima. Baza sadrži podatke o
bonitetu, ekspoziciji, tlu, starosti, sklopu i srednjoj nadmorskoj
visini. Podaci su obrađeni u StatSoft, Inc.
(2001), kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih
parametara i intenziteta zaraze žutom imelom.


Kartiranje je napravljeno na osnovi digitilaziranih
granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
U programu ArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je telužnjaka
žutom imelom u pojedinim gospodarskim jematski
sloj (karta) u kojemu je na razini odsjeka prikadinicama.
zana prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i


3. REZULTATI – Results
Rezultati istraživanja prikazani su posebno za žutu i
za bijelu imelu. Na području šumarija Daruvar i Lipik
imela nije primijećena, dok je u Šumariji Đulovac prisutna
samo bijela imela na običnoj jeli, što je prikazano


s


radu Id žo j t i ć i dr. (2005b).


u


3.1. Žuta imela
Za žutu imelu rezultati su radi preglednosti prikazani
prema domaćinima, posebno za kitnjak i za lužnjak.


3.1.1. Žuta imela na hrastu kitnjaku
Na hrastu kitnjaku žuta imela praćena je na području
sedam šumarija: Bjelovar, Garešnica, Sirač, Virovitica,
Pakrac, Suhopolje i Vrbovec. Ukupno je pregledano 9
gospodarskih jedinica, 144 odjela i 13.971 stablo, od
kojih je na 3 % zabilježena imela (tablica 1). Intenzitet
zaraze bio je različit po šumarijama, odnosno gospodar


skim jedinicama (slika 1). Najmanja zaraza bila je u
dvjema gospodarskim jedinicama Šumarije Garešnica:
GJ Garjevica 0,3 % i GJ Dišnica-Zobikovac-Petkovača
0,5 %. Zaraza manja od 2 % bila je i u GJ Pakračka gora-
Zapadni Papuk, Šumarije Pakrac (1,7 %). Zatim slijede
GJ Javornik, Šumarija Sirač 4,3 %, GJ Vrbovečke
prigorske šume, Šumarija Vrbovec 4,8 % i GJ KrnjačaGradina-
Sječa, Šumarija Garešnica 6,0 %. Na području
Bilogore zaraza je bila veća i iznosila je za GJ
Virovitička Bilogora, Šumarije Virovitica 7,4 %, za GJ
Suhopoljska Bilogora, Šumarije Suhopolje 10,0 %, te
za GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije Bjelovar 14,0 %,
što je ujedno i najveća zaraza na kitnjaku u nekoj gospodarskoj
jedinici. Prosječno su na zaraženim stablima


bila 2 grma imele, a najveći broj grmova na jednom
stablu bio je 17 (GJ Suhopoljska Bilogora Šumarije
Suhopolje). GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije


Šumarija – Gospodarska jedinica


Forest Office – Management Unit


Slika 1. Intenzitet zaraze kitnjaka žutom imelom, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.
Figure 1 Intensity of infestation of sessile oak with yellow mistletoe, according to forest offices and management units.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Tablica 1. Loranthus europaeus na Quercus petraea: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih
stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.
Table 1 Loranthus europaeus on Quercus petraea: the number of examined compartments, the number of examined trees
and percentage of infested trees according to forest offices and management units.


Šumarija
Forest Office


Bjelovar


Gareštiica


Sirač


Virovitica
Pakrac


Suhopolje


Vrbovec


Č


Gospodarska jedinica
Management Unit


Bjelovarska Bilogora


Dištiica-ZobikovacPetkovača
Kmjača-Gradina-Sječa
Garjevica
Javomik


Virovitička Bilogora
Pakračka gora-
Zapadni Papuk
Suhopoljska Bilogora
Vrbovečke prigorske
šume


Broj pregledanih odjela
Number of Examined
Compartments


35
21
26


39
1
1


3
10
3


144


Broj pregledanih stabala
Number of
Examined Trees
1277
3735
1540
5902
186
54
115
849
313


13.971


Postotak zaraženih stabala
Infested Trees %


14,0


0,5


6,0


0,3


4,3


7,4


1,7
10,0


4,8


3,0


Garešnica odsjek 16c znatno je zaraženiji od svih ostalih
istraživanih odsjeka (na 81,3 % pregledanih stabala


Slika 2. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka
kitnjaka i lužnjaka za GJ Bjelovarska Bilogora,
Šumarije Bjelovar.


Figure 2 Intensity of infestation and the spatial arrangement of
examined subcompartments of sessile and pedunculate
oaks in the Management Unit Bjelovarska Bilogora,
Forest Office Bjelovar.


bila je imela). Prema podacima iz gospodarske osnove,
taj se odsjek nalazi na zapadnoj ekspoziciji, srednja
nadmorska visina je 170 m, tlo je luvisol-eutrično smeđe
tlo, bonitet sastojine je I, fitocenoza nije navedena,
nagib je 6 o, obrast 1, sklop potpun.


Na slikama 2–4 prikazan je intenzitet zaraze i prostorni
raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za gospodarske
jedinice u kojima je pregledano 10 ili više odjela
i u kojima je zaraženo više od 5 % pregledanih stabala.
To su GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije Bjelovar
(slika 2), GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije Garešnica
(slika 3) i GJ Suhopoljska Bilogora, Šumarije
Suhopolje ( slika 4). Pregledani odsjeci u kojima imela
nije zabilježena prikazani su sivom bojom, dok su nepregledani
odsjeci prikazani bijelom bojom.


3.1.2. Žuta imela na hrastu lužnjaku
Žuta imela praćena je na hrastu lužnjaku na području
osam šumarija: Bjelovar, Čazma, Garešnica, Grubišno
Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Vrbovec.
Istraživanje je provedeno u 19 gospodarskih jedinica
i 173 odjela, na uzorku od 12.711 stabala. Od
ukupnog broja pregledanih stabala 7,1 % bilo je zaraženo
imelom (tablica 2). U GJ Česma, Šumarije Vrbovec
imela nije zabilježena. Do 5 % zaraženih, od pregledanih
stabala (slika 5) bilo je u GJ Dišnica-ZobikovacPetkovača
(0,5 %) i GJ Međuvode-Ilovski lug (1,8 %),
Šumarije Garešnica, zatim GJ Česma Šumarije Bjelovar
(3,0 %), GJ Zdenački gaj-Prespinjača, Šumarije
Grubišno Polje (4,2 %), GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije
Veliki Grđevac (4,7 %) i dvije gospodarske jedinice
Šumarije Vrbovec, GJ Bolčansko-žabljački lug
(3,0 %) i GJ Novakuša-Šikava (2,2 %). Između 5 i 10 %
zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Bolčan




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Tablica 2. Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih
stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.


Table 2 Loranthus europaeus on Quercus robur: the number of examined compartments, the number of examined trees and
percentage of infested trees according to forest offices and management units.


Šumarija
Forest
Office
Gospodarska jedinica
Management Unit
Broj pregledanih odjela
Number of Examined
Compartments
Broj pregledanih stabala
Number of Examined
Trees
Postotak zaraženih stabala
Infested Trees %
Bjelovarska Bilogora 6 205 15,1
Bjelovar Bedetiik
Bolčansko-žabljački lug
4
28
602
1232
24,6
5,6
Česma 35 1258 3,0
Međuvode-Ilovski lug 12 1594 1,8
Gareštiica
Dištiica-ZobikovacPetkovača
8 977 0,5
Trupinski-Pašijanski gaj 8 544 21,5
Krnj ača-Gradina-Sječa 1 57 7,0
Velika
Pisanica
Dugački gajJasenova-
Drljež
Pisanička Bilogora
10
1
1114
118
9,.
24,6
Čazma Cazmanske
nizinske šume 20 1469 s,o
Grubišno
Polje
Zdenački gajPrespinjača
5 379 4,2
S,a,opo,Je Suhopoljske virovitičke
niz. šume 1 155 9,7
Veliki Trupinski- Pašijanski gaj 12 902 12,3
Grdevac Krnj ač a-Gradina- Sj eč a 8 685 4,7
Bolčansko-žabljački lug 3 132 3,0
Vrbovec Varoški lug
Novakuša-Sikava
3
5
59
855
30,5
2,2
Česma 4 374 0
Č 173 12.711 7,1


sko-žabljački lug Šumarije Bjelovar
(5,6 %), GJ Krnjača-Gradina-Sječa
Šumarije Garešnica (7,0 %), GJ Dugački
gaj-Jasenova-Drljež Šumarije
Velika Pisanica (9,6 %), GJ Čazmanske
nizinske šume Šumarije
Čazma (8 %) i GJ Suhopoljske virovitičke
nizinske šume Šumarije Suhopolje
(9,7 %). Između 10 i 20 %
pregledanih stabala bilo je zaraženo
imelom u GJ Bjelovarska Bilogora
Šumarije Bjelovar (15,1 %) i GJ
Trupinski-Pašijanski gaj Šumarije
Veliki Grđevac (12,3 %). Na više od
20 % pregledanih stabala zabilježena
je imela u GJ Trupinski-Pašijanski
gaj Šumarije Garešnica
(21,5 %), GJ Bedenik Šumarije Bje


lovar (24,6 %) i GJ Pisanička BiSlika
3. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za
logora Šumarije Velika Pisanica GJ Krnjača-Gradina-Sječa, Šumarije Garešnica.


Figure 3 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompart


(24,6 %). Najveća zaraza zabilježe


ments of sessile oak in the Management Unit Krnjača-Gradina-Sječa,


na je u GJ Varoški lug Šumarije


Forest Office Garešnica.


105




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Vrbovec (30,5 % pregledanih stabala),
no uzorak je u toj GJ bio razmjerno
malen (tablica 2). Na zaraženim
stablima prosječno su bila 3 grma
imele, a najveći broj na jednom
stablu bio je 22 (GJ Bolčansko-žabljački
lug Šumarije Bjelovar).


Na slici 2 i slikama 6–8 prikazan
je intenzitet zaraze i prostorni
raspored pregledanih odsjeka lužnjaka
za gospodarske jedinice u
kojima je pregledano 6 ili više
odjela i u kojima je zaraženo više
od 8 % pregledanih stabala. To su
GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije


Bjelovar (slika 2), GJ Čazmanske Slika 4. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjaka za
nizinske šume, Šumarije Čazma GJ Suhopoljska Bilogora, Šumarije Suhopolje.
(slika 6), GJ Dugački gaj-Jaseno-Figure 4 Intensity of infestation and the spatial arrangement of examined subcompart


ments of sessile oak in the Management Unit Suhopoljska Bilogora,


va-Drljež, Šumarije Velika Pisani


Forest Office Suhopolje.


ca (slika 7) i GJ Trupinski-Pašijan


Šumarija – Gospodarska jedinica


Forest Office – Management Unit


Slika 5. Intenzitet zaraze lužnjaka žutom imelom, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.
Figure 5 Intensity of infestation of pedunculate oak with yellow mistletoe, according to forest offices and management units.


ski gaj, Šumarija Garešnica i Veliki Grđevac (slika 8). 3.2. Bijela imela
Pregledani odsjeci u kojima imela nije zabilježena priU
dva pregledana odjela GJ Virovitička Bilogora
kazani su sivom bojom, dok su nepregledani odsjeci Šumarije Virovitica bijela imela zabilježena je na
prikazani bijelom bojom. 35,9 % pregledanih stabala bijele topole (tablica 3).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Tablica 3. Viscum album ssp. album na tri domaćina: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih
stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama.
Table 3 Viscum album ssp. album on three hosts: the number of examined compartments, the number of examined trees
and percentage of infested trees according to forest offices and management units.


Domaćin
Host
Šumarija
Forest Office
Gospodarska
jedinica
Management Unit
Broj pregledanih
odjela
Number of Examined
Compartments
Broj pregledanih
stabala
Number of
Examined Trees
Postotak zaraženih
stabala
Infested Trees %
Populus alba Virovitica Virovitička
Bilogora 2 53 35,9
Quercus
petraea Gareštiica Garjevica 3 450 2,4
Robinia
pseudoacacia Bjelovar Bjelovarska
Bilogora 3 171 12,3


Prosječno je na zaraženim stablima bilo 3 grma imele,
a najviše je zabilježeno 6 grmova na jednom stablu. Na
pojedinačnim stablima bijele topole imela je zabilježena
i u GJ Bolčansko-žabljački lug Šumarije Bjelovar.
Na području Šumarije Garešnica, u tri pregledana odjela
GJ Garjevica V. album ssp. album dolazi na 2,4 %
pregledanih stabala hrasta kitnjaka. Zaražena stabla
prosječno su nosila 2 grma imele. Ista vrsta imele zabilježena
je na 12,3 % pregledanih stabala običnog
bagrema u tri pregledana odjela GJ Bjelovarska Bilogora
Šumarije Bjelovar. Prosječno su na zaraženim
Slika 6. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka
lužnjaka za GJ Čazmanske nizinske šume,
Šumarije Čazma.
Figure 6 Intensity of infestation and the spatial arrangement of
examined subcompartments of the pedunculate oak in the
Management Unit Čazmanske nizinske šume,
Forest Office Čazma.
stablima bila 3 grma imele, a najveći
broj grmova na jednom stablu
bio je 12.
3.3. Analiza stanišnih i sastojinskih
parametara
Analizirani stanišni parametri
za hrastove kitnjak i lužnjak bili su
ekspozicija, tlo i srednja nadmorska
visina, a analizirani sastojinski
parametri bili su bonitet, starost i
Slika 7. Intenzitet zaraze i prostorni raspored
pregledanih odsjeka lužnjaka
za GJ Dugački gaj-Jasenova-Drljež,
Šumarije Velika Pisanica.
Figure 7 Intensity of infestation and the
spatial arrangement of examined
subcompartments of the pedunculate
oak in the Management Unit
Dugački gaj-Jasenova-Drljež, Forest
Office Velika Pisanica.
107




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Slika 8. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka
lužnjaka za GJ Trupinski-Pašijanski gaj, Šumarija
Garešnica i Veliki Grđevac.


Figure 8 Intensity of infestation and the spatial arrangement of
examined subcompartments of the pedunculate oak in the
Management Unit Trupinski- Pašijanski gaj, Forest
Offices Garešnica and Veliki Grđevac.


sklop. U analizu su bili uključeni odsjeci za koje su
postojali podaci za navedene parametre u gospodarskim
osnovama.


3.3.1. Analiza stanišnih i sastojinskih parametara
za hrast kitnjak
Odsjeci na sjevernoj, sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj
ekspoziciji (0–14 % zaraženih od pregledanih stabala)
te na južnoj, jugoistočnoj i jugozapadnoj ekspoziciji
(0–16 %) bili su manje zaraženi od odsjeka na istočnoj
(0–22 %) i odsjeka na zapadnoj ekspoziciji (0–29 %).


Najzastupljeniji tip tla na istraživanom području je
luvisol (zaraza odsjeka 0–33 %), zatim slijede luvisoleutrično
smeđe tlo (0–22 %), luvisol, površinski oglejeni-
pseudoglej (0–12 %), luvisol na lesu i lesolikim
supstratima, tipični i pseudoglejni-eutrično smeđe tlo,
lesivirano (2–11 %), distrično smeđe tlo, lesivirano-luvisol-
eutrično smeđe tlo-koluvij (0–11 %), te distrično
smeđe tlo-luvisol-koluvij (0–6 % zaraze odsjeka).


Većina, odnosno 84 % analiziranih odsjeka nalazi se
na nadmorskoj visini od 130 do 230 m, a na istoj visini
nalaze se i svi osim jednog zaraženog odsjeka. Na nadmorskoj
visini od 230 do 670 m nalazi se 16 % analiziranih
odsjeka. U samo jednom od njih imela je bila prisutna
(GJ Javornik Šumarije Sirač, n.v. 500 m, zaraza
4 %), dok u ostalim odsjecima imela nije zabilježena.


Istraživani odsjeci imali su bonitet I (zaraza odsjeka
0–33 %), I/II (0–22 %) i II (0–27 %), a dva su odsjeka
boniteta III bila zaražena 0, odnosno 8 %.


Starost kitnjaka u analiziranim odsjecima bila je od
30 do 122 godine. S povećanjem starosti postoji trend
povećanja intenziteta zaraze imelom, ali međuovisnost
nije signifikantna, a koeficijent korelacije je nizak.


Odsjeci s vrlo gustim i gustim sklopom manje su zaraženi
(0–5 %, odnosno 0–11 %) nego odsjeci s potpunim
i nepotpunim sklopom (0–33 %, odnosno 0–27 %).


3.3.2. Analiza stanišnih i sastojinskih parametara
za hrast lužnjak
Većina, odnosno 82 % analiziranih odsjeka lužnjaka
nalazi se na ravnom terenu, a zaraženi su 0–45 %.
Odsjeci na sjevernoj, sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj
ekspoziciji zaraženi su 0–26 %, na južnoj, jugoistočnoj
i jugozapadnoj ekspoziciji 6–25 %, a jedan odsjek
na zapadnoj ekspoziciji zaražen je 10 %.


Najzastupljenije tlo bilo je pseudoglej ravničarskieuglej
epiglejni i hipoglejni (30 % analiziranih odsjeka,
zaraza 0–32 %). Na luvisolu se nalazi 19 % analiziranih
odsjeka u kojima je bilo 0–24 % zaraženih stabala.
Podjednako, po 13 % odsjeka, nalazi se na pseudogleju
(0–31 % zaraženih stabala) i pseudogleju-gleju
(0–20 %). Zatim slijede euglej, epiglejni (9 % analiziranih
odsjeka, 11–33 % zaraženih stabala) i luvisolpseudoglej
(6 % analiziranih odsjeka, 4–7 % zaraženih
stabala). Na eutričnom smeđem tlu, lesiviranom-pseudogleju
ravničarskom nalazi se 4 % analiziranih odsjeka,
koji su zaraženi 1–8 %.


Analizirani odsjeci hrasta lužnjaka nalaze se na
nadmorskoj visini 100–160 m. Glede razmjerno malih
razlika odsjeka u nadmorskoj visini, nema značajne
međuovisnosti nadmorske visine i intenziteta zaraze
lužnjaka žutom imelom.


Odsjeci boniteta I bili su zaraženi 0–34 %, a zaraza
odsjeka boniteta II bila je 0–45 %. U jednom odsjeku
boniteta III bilo je 19 % zaraženih stabala.


Starost analiziranih odsjeka bila je između 40 i 150
godina. S povećanjem starosti odsjeka veća je njihova
zaraza imelom, ali međuovisnost nije signifikantana.
Koeficijent korelacije bio je 0,5.


Sklop je u analiziranim odsjecima bio u rasponu od
vrlo gustog do trajno prekinutog. U odsjecima s vrlo
gustim sklopom bilo je 0–12 % zaraženih, od ukupno
pregledanih stabala. Odsjeci s potpunim sklopom bili
su zaraženi 0–32 %, s nepotpunim sklopom 0–40 %, s
rijetkim sklopom 8–26 %, s mjestimično prekinutim
sklopom 0–20 %, s prekinutim sklopom 0–45 %. U
dva odsjeka s trajno prekinutim sklopom bilo je zaraženo
18 %, odnosno 29 % pregledanih stabala.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 27     <-- 27 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
4. RASPRAVA i ZAKLJUČAK - Discussion and Conclusion
Na području UŠP Bjelovar intenzitet zaraze hrasta za njih povoljniji uvjeti. Isti trend uočen je i za bijelu
lužnjaka žutom imelom značajno je veći nego intenzitet imelu na grčkoj jeli (Ts ope las i dr. 2004).


zaraze hrasta kitnjaka. Imela je prisutna na 7 % pregledanih
stabala lužnjaka i na 3 % pregledanih stabala kitnjaka.
Najzaraženija gospodarska jedinica lužnjaka
imala je 31 % zaraženih stabala, dok je za kitnjak to bilo
14 %. Prosječno su na zaraženim stablima lužnjaka bila
3 grma imele, a na kitnjaku 2 grma. Najveći zabilježeni
broj grmova imele na jednom stablu lužnjaka bio je 22,
a na kitnjaku 17. Budući da je žuta imela sekundarni
štetnik, može se zaključiti da je lužnjak na istraživanom
području ugroženiji od kitnjaka. Ipak, zaraza žutom
imelom ovih hrastova značajno je manja nego na području
UŠP Požega (I d ž o j tić i dr. 2005a), gdje je imelom
zaraženo 14 % pregledanih stabala lužnjaka s pros-
ječno 3,5 grma imele i 13 % pregledanih stabala kitnjaka
s prosječno 2,5 grma imele na zaraženim stablima.
Za obje UŠP postoje pravilnosti, odnosno pozitivna korelacija
starosti stabala i zaraze imelom, te negativna
korelacija nadmorske visine i zaraze hrasta kitnjaka žu-
tom imelom. Također se iz rezultata istraživanja na području
obje UŠP može zaključiti da na zarazu utječe i
gustoća sklopa, jer su odsjeci s vrlo gustim i gustim
sklopom značajno manje zaraženi od odsjeka s nepotpunim
i prekinutim sklopom. To je i logično budući da su
imele heliofilne vrste i da se otvaranjem sklopa stvaraju


Bjelogorična bijela imela u Europi je vrlo rijetka na
autohtonim hrastovima (Hegi 1981). U Hrvatskoj je od
autohtonih hrastova zabilježena samo na hrastu kitnjaku
i to upravo na području UŠP Bjelovar, Šumarija Garešnica,
GJ Garjevica, u kojoj je 2,4 % pregledanih stabala
kitnjaka na sebi imalo bijelu imelu. Osim već navedenih
domaćina bijele topole, hrasta kitnjaka i običnog bagrema,
bijela imela prisutna je na istraživanom području,
uglavnom izvan šume, na slijedećim vrstama: Acer tataricum
L., Aesculus hippocastanum L., Alnus glutinosa
(L.) Gaertn., Betula pendula Roth, Carpinus betulus L.,
Crataegus monogyna Jacq. emend. Lindm., Malus domestica
Borkh., Populus nigra L. ‘Italica’, P. ×canadensis
Moench, Prunus avium (L.) L., P. domestica L., Pyrus
communis L., Salix alba L., S. caprea L., Tilia cordata
Mill. i T. platyphyllos Scop (Idžojtić 2003).


Možemo pretpostaviti da imela neekonomičnom potrošnjom
vode negativno utječe na biljku domaćina,
posebice ako je intenzitet zaraze velik. U budućim istraživanjima
trebalo bi utvrditi postoji li međuovisnost intenziteta
zaraze hrastova kitnjaka i lužnjaka žutom imelom
i stupnja oštećenosti stabala, kao što je to utvrđeno za
bijelu imelu na običnoj jeli (Idžojtić i dr. 2005b).


5. ZAHVALA – Acknowledgement
Zahvaljujemo Službi za ekologiju šuma, Hrvatskih
šuma d.o.o. i rukovoditelju Službe mr. sc. Petru J u r je
v i ć u , kao i prijašnjem upravitelju UŠP Bjelovar
Antunu Pehačeku, dipl. ing., na podršci i odobrenju
ovog istraživanja. Upravitelju UŠP Bjelovar Stjepanu


7. LITERATURA
ArcView GIS, 2002: Environmental Systems Research
Institute, Inc., version 3.3.


Do m i t r o vi ć , D., 2003: Istraživanje utjecaja bijele
imele (Viscum album ssp. abietis) na prirast stabala
obične jele (Abies alba) u Gorskom kotaru.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski
rad, 26 pp.


Eliás, P., 1983: Biomass estimation of Loranthus europaeus
coenopopulation in an Oak-Hornbeam
forest. Mesures des biomasses et des accroissements
forestiers. Orléans, 3–7 octobre 1983 Ed.
INRA Publ.


Eliás, P., 1985: K výskytu imelovcovitých (Loranthaceae)
na Slovensku. Zpr. Čs. Bot. Společ.,
Praha 20: 128–132.


E l i á s , P., 1988: Quantitative ecological analysis of a
mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.) popula


Iveziću, dipl. ing. zahvaljujemo na odobrenju korištenja
kartografskih podloga. Također zahvaljujemo
djelatnicima svih šumarija koji su na terenu bilježili
podatake o domaćinima i zarazi imelom te ustupili potrebne
podatke iz gospodarskih osnova.


References


tion in an oak-hornbeam forest: discrete unit approach.
Ecology (CSSR) 7(1): 3–17.


El i á s, P., 1989: Size structure and sex ratio of a host-
tree population of Loranthus europaeus mistletoe.
Biologia (Bratislava) 44(9): 855–861.


El i á s, P., 1997: A male-based sex ratio in mistletoes.
Biologia (Bratislava) 52(1): 49–51.


El i á s, P., 2002: Hostitel’ske dreviny imelovcovitych
(Loranthaceae) na Slovensku. Bull. Slov. Bot.
Spolocn., Bratislava, 24: 175–180.


E t ting er, J., 1889: Upliv imele (liepak, Loranthus europeus)
na prirast drva. Šum. list XIII: 169–172.


Gl a t z el , G., 1983. Mineral nutrition and water relations
of hemiparasitic mistletoes: a question of
partitioning. Experiments with Loranthus europaeus
on Quercus petraea and Quercus robur.
Oecologia 56: 193–201.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) . Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
Gl at z el , G., 1987. Haustorial resistance, foliage development
and mineral nutrition in the mistletoe
Loranthus europaeus Jacq. (Loranthaceae). In


(H. C. Weber and W. Forstreuter, eds.): Parasitic
Flowering Plants, Marburg F.R.G., 253–262 pp.
Harvala, E., J. Exner & H. Becker, 1984. Flavonoids
of Loranthus europaeus. J. Natural Products
47: 1054.


H e g i , G., 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa,
Band III, Teil 1. Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg,
504 pp.


Idž ojt i ć , M., 2003: Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične
bijele imele (Viscum album L. ssp. album)
u Hrvatskoj. Šum. list 127 (9–10): 439–447.


Idžojtić, M., M. Kogelnik, 2003: Hosts of mistletoes in
Croatia and Slovenia. In: Abstract book of the International
Symposium on Vegetation in SE Europe,
Otočec, Slovenia, May 29–31, 2003, 26 p.


I dž oj t i ć, M., M. K o g e l n i k , J. F r a n ji ć, Ž.
Š k v o r c, 2006: Hosts and distribution of Vis-
cum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia.
Plant Biosystems 140 (1): 50–55.


I dž oj t i ć, M., R. P ern ar, Z. Li sj ak , H. Z de la r,


M. Ančić, 2005a: Domaćini žute imele (Loranthus
europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na
području Uprave šuma podružnice Požega.
Šum. list 129 (1–2): 3–17.
Idž ojt i ć , M., R. P er n a r, Ž. Kauz la r i ć , M.
Abramović, D. Janković, M. Pleše, 2003:
Intenzitet zaraze obične jele (Abies alba Mill.)
imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.)
Abrom.) na području Uprave šuma podružnice
Delnice. Šum. list 127 (11–12): 545–559.


Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar,


M. Dasović, N. Pavlus, 2005b: Zaraza obične
jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum
album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) u
Hrvatskoj. Šum. list 129 (11–12): 559–573.


K l ep a c , D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih
šuma. Šum. list 79: 231–243.


Kogelnik, M., 2002: Ohmeljevke (Loranthaceae) in
omelovke (Viscaceae) v Sloveniji. Diplomsko
delo. Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta,
Oddelek za biologijo, 65 pp.


No et zl i , K. P., B. Mü l le r, T. N. S i e b e r, 2003:
Impact of population dynamics of white mistletoe
(Viscum album ssp. abietis) on European silver
fir (Abies alba). Ann. For. Sci.60: 773–779.


Novacek, F., 1985: Mineral deficiency in forest
woody plants caused by giant mistletoes (Loranthus
europaeus Jacq.) and European mistletoe
(Viscum album Boiss. et Reut.). Lesnictvi,
Cesk. Akad. Zemed. Ustav. Vedeckotech. Inf.
Zemed 31: 145–154.


StatSoft, Inc., 2001: STATISTICA (data analysis software
system), version 6.0.


Tsopelas, P., A. Angelopoulos, A. Economou,
N. Soulioti, 2004: Mistletoe (Viscum
album) in the fir forest of Mount Parnis, Greece.
Forest Ecology and Management 202: 59–65.


Zebec, M., M. Idžojtić, 2005: Hosts and distribution
of yellow mistletoe (Loranthus europaeus
Jacq.) in Croatia. In: Abstract book of Symposium
Flora and Vegetation of Slovenia and
neighbouring countries 2005., Ljubljana, September
16–18, 2005. 37–38 pp.


Z u b e r, D., 2004: Biological flora of Central Europe:
Viscum album L. Flora 199: 181–203.


SUMMARY: In the area managed by Croatian Forests Co. Ltd., Forest Administration
Bjelovar, the infestation of sessile oak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) and pedunculate
oak (Q. robur L.) with yellow mistletoe (Loranthus europaeus Jacq.)was investigated, as
well as the infestation of the white poplar (Populus alba L.), common locust (Robinia pseudoacacia
L.) and sessile oak with white mistletoe (Viscum album L.). The research was
carried out in selected subcompartments of more than 30 years of age, in which the number
of infected and non-infected trees, as well as the number of mistletoe shrubs on infected
trees, was recorded through a diagonal survey.


On the sessile oak yellow mistletoe was found in the area of 7 forest offices: Bjelovar,
Garešnica, Sirač, Virovitica, Pakrac, Suhopolje and Vrbovec. In total 9 management
units, 144 compartments and 13,971 trees, of which 3 % were infected with mistletoe, were
surveyed. On the average there were 2 mistletoe shrubs on the infected trees, and the
highest number of shrubs on one tree was 17.


In the area of the forest office Daruvar and Lipik no mistletoe was observed, whereas
in the area of the forest office Đulovac only white mistletoe was observed on common fir




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, B. Bradić, D. Husak: ŽUTA IMELA (Loranthus europaeus Jacq.) ... Šumarski list br. 3–4, CXXX (2006), 101-111
trees. The least infestation was noted in two management units (MU) of the Forest Office
Garešnica: MU Garjevica 0.3 % and MU Dišnica-Zobikovac-Petkovača 0.5 %.


An infestation of less than 2 % was also found in the MU Pakračka gora-Zapadni Papuk,
Forest Office Pakrac (1.7 %). Then the MU Javornik, Forest Office Sirač with 4.3 %,
follows, and the MU Vrbovečke prigorske šume, Forest Office Vrbovec with 4.8 % and the
MU Krnjača-Gradina-Sječa, Forest Office Garešnica with 6.0 % of infestation. In the
area of Bilogora the infestation was higher and it amounted to 7.4 % for the MU Virovitička
Bilogora of the Forest Office Virovitica, 10.0 % for the MU Suhopoljska Bilogora of
the Forest Office Suhopolje, and 14.0 % for the MU Bjelovarska Bilogora of the Forest
Office Bjelovar, which is at the same time the highest infestation on the sessile oak in a given
management unit.


Yellow mistletoe was found on the pedunculate oak in the area of 8 forest offices: Bjelovar,
Čazma, Garešnica, Grubišno Polje, Suhopolje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac
and Vrbovec. The research was carried out in 19 management units and 173 compartments
on a specimen of 12.711 trees. Out of the total number of investigated trees, 7 %
were infested with mistletoe. On the infested trees there were 3 mistletoe shrubs on the
average, and the highest number of shrubs on one tree was 22. In the MU Česma of the
Forest Office Vrbovec no mistletoe was observed.


Up to 5 % of the infested were found in the MU Dišnica-Zobikovac-Petkovača (0.5 %)
and the MU Međuvode-Ilovski lug (1.8 %) of the Forest Office Garešnica, then the MU
Česma of the Forest Office Bjelovar (3.0 %), the MU Zdenački gaj-Prespinjača of the Forest
Office Grubišno Polje (4.2 %), the MU Krnjača-Gradina-Sječa of the Forest Office
Veliki Grđevac (4.7 %) and two management units of the Forest Office Vrbovec, MU
Bolčansko-žabljački lug (3.0 %) and MU Novakuša-Šikava (2.2 %). Between 5 and 10 %
of the infested trees were found in the MU Bolčansko-žabljački lug of the Forest Office
Bjelovar (5.6 %), MU Krnjača-Gradina-Sječa of the Forest Office Garešnica (7.0 %),
MU Dugački gaj-Jasenova-Drljež of the Forest Office Velika Pisanica (9.6 %), MU Čazmanske
nizinske šume of the Forest Office Čazma (8 %) and MU Suhopoljske virovitičke
nizinske šume of the Forest Office Suhopolje (9.7 %). Between 10 and 20 % of the investigated
trees were infested with mistletoe in the MU Bjelovarska Bilogora of the Forest Office
Bjelovar (15.1 %) and the MU Trupinski-Pašijanski gaj of the Forest Office Veliki
Grđevac (12.3 %). On more than 20 % of the investigated trees mistletoe was found in the
MU Trupinski-Pašijanski gaj of the Forest Office Garešnica (21.5 %), MU Bedenik of the
Forest Office Bjelovar (24.6 %) and the MU Pisanička Bilogora of the Forest Office Velika
Pisanica (24.6 %). The highest infestation was noted in the MU Varoški lug of the Forest
Office Vrbovec (30.5 % of the investigated trees).


White mistletoe was found on 36 % of investigated white poplar trees (Forest Office Virovitica),
on 12 % of investigated common locust trees (Forest Office Bjelovar), as well as
on 2.4 % of investigated sessile oak trees (Forest Office Garešnica). The occurrence of
white mistletoe on autochthonous European oaks is very rare, and the MU Garjevica of
the Forest Office Garešnica is the only locality in Croatia in which it has been found so far.


For the sessile and pedunculate oak the correlation between the occurence of yellow
mistletoe and the site and stand parameters: site quality, expositionure, soil type, age,
crown closure and elevation was analyzed. A positive correlation between the tree age
and mistletoe infestation could be established, as well as a negative correlation between
the elevation and the infestation with yellow mistletoe. The infestation is also influenced
by the crown closure, and subcompartments with a very dense and dense crown closure
are considerably less infested than subcompartments with an incomplete or discontinued
crown closure.


The spacial arrangement of the infestation intensity of the sessile and pedunculate oak
with yellow mistletoe in particular management units is shown.


Key words: Loranthus europaeus Jacq., Viscum album L., Quercus petraea (Matt.)
Liebl., Q. robur L., Populus alba L., Robinia pseudoacacia L., mistletoe, infestation, Croatian
Forests Co. Ltd., Forest Administration Bjelovar.


Ill




ŠUMARSKI LIST 3-4/2006 str. 30     <-- 30 -->        PDF

UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA DAJE NA ZNANJE AUTORIMA I ČITATELJIMA
NAJNOVIJE PODATKE O ZASTUPLJENOSTI (INDEKSIRANOSTI) OVOGA ČASOPISA U
RELEVANTNIM BAZAMAPODATAKA.


Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Zavod za knjižničarstvo
Dijana Machala
Tel.: 6164-037


Zastupljenost časopisa u relevantnim bazama podataka


Naslov časopisa: Šumarski list
ISSN: 0373-1332


Časopis Šumarski list zastupljen je u sljedećim izvorima:
CAB Abstracts (2005)


Prijašnja godišta časopisa indeksirana su u GEOBASE, Agricola, Pascal
Pojedini radovi časopisa Šumarski list posredno su citirani u ISI Web of Science (SCI-Expanded).


Usage is subject to the terms and conditions of the subscription and Licence Agreement and applicable
Copyright and intellectual property protection as dictated by the appropriate laws of your country and/or
International Convection.


The search: (0373-1332) in IS in the database (s) Biological Abstracts 2004, Biological Abstracts 2003,
Biological Abstracts 2002, Biological Abstracts 2001, Biological Abstracts 2000, Biological Abstracts 1998,
CAB Abstracts 2006/02 CAB Abstracts 2005-2006/01 CAB Abstracts 2004, CAB Abstracts 2003, CAB Abstracts
2002, CAB Abstracts 2001, CAB Abstracts 2000, CAB Abstracts 1999, CAB Abstracts 1998, CAB Abstracts
1997, CAB Abstracts 1996, CAB Abstracts 1995, CAB Abstracts 1993-1994, CAB Abstracts 1991-1992, CAB
Abstracts 1990 returned 428 records.


Record 1 of 428 in CAB Abstracts 2006/02