DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Franjić, Ž. Škvorc, A. Čarni: RASPROSTRANJENOST PANONSKOGA CRNOG GLOGA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 3-8 Osim toga dolaze i vrste razreda Querco-Fagetea, kao što su Symphytum officinale, Stachys palustris i Cornus sanguinea. Od vrsta s visokim stabljikama i ruderalnih biljaka tu su vrste Urtica dioica, Solidago serotina, Calystegia sepium, Erigeron annuus i dr. Pojavljuju se i karakteristične vrste sveze šumskih rubova na humidnim staništima Filipendulion, kao što su Euphorbia palustris i Lysimachia vulgaris. S obzirom na floristički sastav zajednica je smještena unutar sveze Alno-Quercion roboris, gdje se nalaze i kontaktne šumske zajednice. S obzirom na floristički sastav i provedenu numeričku analizu (sl. 7.) asocijacija se dijeli u tri subasocijacije. Subasocijacija phalaridetosum arundinaceae dolazi na otvorenim, sunčanim staništima i karakterizirana je prisutnošću vrste Phalaris arundinacea. Subasocijacija leucojetosum aestivi dolazi na humidnijim i hranjivima bogatijim staništima i karakterizirana je prisutnošću vrsta Leucojum aestivum i Galium elongatum. Treća subasocijacija quercetosum roboris karakterizirana je prisutnošću mnogih drvenastih vrsta koje indiciraju razvoj budućih sukcesijskih stadija prema šumi. Karakteriziran je prisutnošću vrsta Quercus robur, Populus alba, Sambucus nigra i Frangula alnus (usp. Č a r n i i dr. 2004). Slika 7. Rezultati Canonical Correspondence analize Figure 7 Results of the Analysis. The species with minimum fit 30 are shown in the diagram ZAHVALA – Acknowledgement Zahvaljujemo se djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o. “Vegetacija šumskih rubova i njen značaj za biorazno- Uprave šuma podružnica Osijek, Šumarije Batina na likost šuma” koje je financiralo Ministarstavo znanospomoći i potpori tijekom terenskih istraživanja. Istraži-ti, obrazovanja i športa Republika Hrvatske i Slovenije vanja su financirana u okviru međunarodnoga projekta te Hrvatskuh šuma d.o.o. Zagreb. LITERATURA – References Amaral-Franco, J., 1968: Crataegus L. U: T. G. Tutin, V. H. Heywood (ur.) Flora Europaea 2: 73–77. Cambridge University Prees. Antić, M., B. Jovanović, N. Jović, V. Mun kačević, S. Nikolandić, 1969: Fitocenološko- pedološka istraživanja u plavnom području Baranje. Jelen 8: 99–119. Braakter, C. J. F., P. Šmilauer, 1998: CANOCO reference manual and user’s guide. Center for biometry, Wageningen, 351 str. B r au n - B l a n qu et , J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Auflage, Springer Verlag, Wien, 865 str. Brullo, S., G. Stampinato, 1999: Syntaxonomy of hygrophilous woods of the Alno-Quercion roboris. Annali di Botanica 57: 133–146. Č a rn i , A., J. F r a n j i ć , Ž. Š k v o rc , 2002: Vegetacija grmastih šumskih rubova u Slavoniji (Hrvatska). Šum. list 126(9–10): 459–468. Čarni, A., J. F r an j i ć , Ž. Š k v orc , 2004: Crataegus nigra Waldst. et Kit. dominanted community in the flooded Danube river area in Croatia. Hacquetia 3(2): 81–90. Eh r en d o r f e r, F., 1973: Liste der Gefässpflanzen Mitteleuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 318 str. Ellenberg, H., 1979: Zeigerwerte der Gefässpflanzen Mitteleuropas. Scripta Geobotanica 9, Göttingen, 121 str. Horvat, I., 1937: Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj. Šum. list 61: 337–344. Ho r v a t , I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 6: 127–279. Ho r v a t , I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Institut za šumarska istraživanja. Zagreb, 73 str. I l i ja ni ć , Lj., 1963: Typologisch-geographische Gliederung der Niederungswiesen Nordkroa |