DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 78 <-- 78 --> PDF |
suradnja svih strana kako bi se PRA održao jednim dinamičnim procesom. Također su prikazane tri analitičke metode procjene uspješnosti fitosanitarnih mjera za smanjenje rizika unošenja, udomaćenja i širenja štetnih organizama, te je predstavljena inicijativa o osnivanju 5 Centara fitosanitarne izvrsnosti (COPE) gdje bi se na jednome mjestu provodile aktivnosti provođenja mjera fitosanitarne zaštite za šira regionalna područja. Kao primjer uspješne komunikacije o riziku predstavljen nam je kanadski model, gdje smo upućeni u širinu auditorija s kojim je potrebno komunicirati o potencijalnom riziku, te o načinima komunikacije. Izvori informacija i edukacija novih procjenitelja rizika Obzirom da se PRA stručnjaci često susreću s problematikom nedostatka pouzdanih informacija o određenim štetnim organizmima, intencija je da se stvori jedna mreža podataka (GISIN) koja bi obuhvaćala sve poznate činjenice i informacije (biološke, ekološke, geografske, klimatske i dr.), te okolnosti širenja štetnih organizama. Predstavljena su nam i iskustva i teškoće iz obavljenih treninga PRA specijalista diljem nerazvijenih zemalja, kao i način na koji SAD obrazuju svoje nove kadrove specijalista (ustrojen novi smjer na Agronomskom fakultetu). Praktični dio skupa Tijekom praktičnog dijela skupa odrađeno je više zadataka na izradi procjena opasnosti od štetnih organizama, izvješća koja proizlaze iz istih, te su provedene rasprave o mogućim izvorima informacija, potencijalnim sudionicima u komuniciranju o riziku, te o načinima, metodama i tematici za obavljanje edukacije novih kadrova. U terenskom dijelu upoznati smo s provedenim mjerama eradikacije štetnog organizma Anoplophora glabripennis na području 2 gradske četvrti Toronta, gdje je na površini od 4 km2 utvrđena pojava karantenskog štetnog organizma, te uz visoko sudjelovanje javnosti i svih nadležnih službi izvršena eradikacija istog. Eradikacija je izvršena sječom oko 15 000 izabranih domaćinskih vrsta u razdoblju od 6 mjeseci, za što su utrošena izuzetna financijska sredstva (nekoliko milijuna USD). S druge strane predstavljen je način stavljanja pod kontrolu Plum Pox virusa na području St. Chatherine, gdje su velike plantaže različitih vrsta voća. Pri tome se koriste metode stalnog nadzora, odnosno uzimaju se uzorci (20 listova po stablu), a procjena budućih infekcija temelji se na uporabi laserske tehnologije. Istaknuto je da postoji izrazito malo metoda za suzbijanje navedenog virusa, te da je jedna od najuspješnijih stalan nadzor nad inficiranim stablima i postupno njihovo uklanjanje, kako bi se smanjili gospodarski gubici. Zaključak Na temelju stečenih iskustava, valja istaći da šumarstvo RH nije do sada pridavalo veliko značenje karantenskim šumskim štetnicima, s obzirom da je gospodarenje i nadzor nad istima bio u nadležnosti poljoprivrednog sektora. Novim Zakonom o biljnom zdravstvu gotovo u potpunosti je provođenje zaštite bilja u šumama od karantenskih štetnih organizama stavljeno u nadležnost šumarskog sektora. Nadam se da će i ovaj pregled međunarodnih aktivnosti ukazati našim stručnjacima, nadležnim institucijama i državnim tijelima, ali i operativi, na nužnost pojačanog nadzora i istraživanja, a sve u cilju zaštite naših šuma i očuvanja bioraznolikosti od štetnog utjecaja karantenskih štetnih organizama. Goran Videc, dipl. ing. šum. |