DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Procjenjivanje ekonomskih i okolišnih učinaka Na navedenu tematiku izneseni su okolišni problemi sa kojima se države susreću prilikom unošenja određenih organizama u nova staništa, te ekonomske posljedice istih. Kao primjer nam je prikazano unošenje šumske vrste Prosopis juliflora u Sudanu, pri čemu je ista imala pozitivan učinak na smanjivanje pustinjskih područja i poboljšanje života ruralnih područja, a s druge strane je zbog svoje agresivnosti imala negativan utjecaj na poljoprivredu. Također je prikazana problematika i bojazan od unošenja štetnih organizama u Brazil putem različitog ukrasnog bilja i njegovih proizvoda, odnosno provođenje procjena opasnosti od štetnih organizama. U ovome dijelu prikazani su nam i neki cost – benefit modeli gdje se na praktičnim primjerima (Thrips palmi, Ralstonia solanacearum, Diabrotica virgifera) pokaza lo koliko je optimalno razdoblje za provođenje mjera eradikacije, odnosno kada vrijednost mjera eradikacije prelazi vrijednost samih proizvoda, drugim riječima, do kada je isplativo provoditi fitosanitarne mjere. Kao zaseban dio ove tematike obrađena je problematika unošenja štetnih organizama u šumske ekosustave, glede kompleksnosti tih ekosustava i nedovoljnog znanstvenog poznavanja šumskih štetnih organizama. Prema dosadašnjim spoznajama gotovo 95 % gljivičnih organizama nije u potpunosti opisano, a i oni koji su poznati ponašaju se nepredvidivo u novim staništima i na novim domaćinima. Najnoviji primjer takvog štetnog organizma je Phytophtora ramorum za koju još uvijek nije poznato izvorište i njezine biološkoekološke karakteristike. Rizik vezan uz GMO GMO mogu imati različite utjecaje na okoliš, ali ipak je najčešći pozitivan utjecaj poradi kojega su i modificirane. Malo je primjera negativnog utjecaja GMO koji su ispušteni u okoliš. Do sada su najviše ispuštani u okoliš modificirani kukuruz, soja i pamuk, pri čemu su im promijenjene osobine da imaju veće prinose, te da su otporni na određene herbicide. SAD, Kanada, Argentina i Filipini imaju najviše iskustava u procjeni opasnosti od štetnih GMO organizama, a njihovo unošenje i stavljanje u okoliš određeno je i odred nicama Cartagena protokola. Nadopunjen ISPM No. 11 predviđa upravljanje rizikom unošenja i širenja GMO, a zajedno s Cartagena protokolom obvezuje na provođenje procjena opasnosti od štetnih organizama prije njegova unošenja u državu. U cilju pojašnjenja upravljanja rizikom od unošenja i širenja GMO prikazani su nam modeli Filipina i Velike Britanije, koji sukladno međunarodnom i nacionalnom zakonodavstvu (VB sukladno smjernicama Europske komisije) provode procjenu opasnosti od GMO. Procjena opasnosti od stranih agresivnih (invazivnih) i korovskih vrsta Detaljno je predstavljen članak 8. Konvencije o biološkoj raznolikosti pri čemu je naglašeno da je održano više sastanaka na tematiku stranih agresivnih (invazivnih) vrsta, te da je tematika invazivnih vrsta na području šumarstva obrađena na sastanku COP-6. Trenutačno je u vni izradi globalna mreža informacija o stranim invazivnim mm kim i vrstama (GISIN), te je u pripremi radionica o morskim i obalnim invazivnim vrstama. Također je naglašeno postojanje određenih područja (balastne vode, vojne operacije u drugim zemljama, znanstvena istraživanja i sl.) gdje još uvijek nisu precizirani načini procjene opasnosti od unošenja štetnih organizama putem istih, te je dogovorena zajednička suradnja Sekretarijata IPPC-a i CBD-a na tom polju. Kao pomoć procjeni opasnosti od stranih invazivnih vrsta prikazana nam je i uporaba NAPPFAST elektronskog modela koji je razvijen u SAD-u, a sastoji se u bazi podataka korovskih vrsta koje još uvijek nisu prisutne na području SAD-a, te u bazama podataka o geografskoj rasprostranjenosti i klimatskim zahtjevima tih isti vrsta diljem svijeta. Radi na načelu usporedbe bioloških zahtjeva određene vrste organizma s postojećim geografskim, klimatskim i drugim podacima, te rezultira kartom potencijalnih staništa. Pomoću ovog modela skupina stručnjaka u SAD-u je revidirala postojeći popis stranih invazivnih vrsta, kako bi utvrdila koje je potrebno izbaciti iz nadzora. Upravljanje rizikom i komunikacija o riziku Predstavljen je način rada Stalnog odbora EU za biljno zdravstvo, odnosno aktivnosti koji se provode kako bi se od prijedloga došlo do određenog zakonskog okvira. Prikazane su teškoće koje se javljaju na tom putu (poglavito u donošenju odluka vezanim uz procjenu opasnosti od štetnih organizama od višeg rukovodstva), te način na koji se povratne informacije preko EPPO-a prosljeđuju natrag. Naglašena je nužna |