DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Pristupi procjeni opasnosti od štetnih organizama Tijekom izlaganja na ovu tematiku prikazani su pristupi Novog Zelanda procjeni opasnosti od štetnih organizama, i to kao jedan od najboljih pristupa i modela u Svijetu, te pristupi i teškoće u primjeni procjena opasnosti od štetnih organizama kod zemalja Afrike. Pristup Novog Zelanda temelji se na strogoj i razrađenoj primjeni IPPC konvencije i standarda koji su proizašli iz nje. Program procjene opasnosti od štetnih organizama zamišljen je da neovisno informira donositelja odluke o prirodi pretpostavki ili nesigurnosti koje proizlaze iz upravljanja rizikom, te o rezidualnom riziku koji ostaje nakon primijenjenih preporučenih fitosanitarnih mjera. Afričke zemlje izrazile su zabrinutost u provođenju procjena opasnosti od štetnih organizama poradi nedostatka financijskih sredstava, neusklađenosti nacionalnih zakonskih i provedbenih propisa, nedostatka educiranih ljudskih resursa za dijagnosticiranje i identificiranje štetnih organizama, te nepostojanje, odnosno nerazvijenosti izvoznih certifikacijskih sustava. Iznesen je i pozitivan primjer regionalne suradnje ti od štetnih organizama, gdje se ponajprije misli na koordinaciju i uniformnost procjena opasnosti od štetnih organizama na području Europe. Osobito je naglašen pozitivan stav o logičkoj matrici sastavljenoj od pitanja vezanih uz provedbu procesa procjena opasnosti od štetnih organizama, koji se pokazao kao izuzetno jednostavan i razumljiv. S druge strane, upoznati smo s novim aktivnostima koje su pripremi, a tu se ponajprije misli na ustrojavanje jednog tijela na razini EPPO-a koje bi se bavilo pitanjima procjena opasnosti od štetnih organizama (obuhvatilo bi sve procjene opasnosti od štetnih organizama na području Europe, financiralo bi se dijeljenjem troškova na sve članice, ustrojilo bi EPPO Panel za procjene opasnosti od štetnih organizama i sl.). Također smo informirani i o izradi novog formata za PRA izvješća, te o izradi nove sheme za odlučivanje koja će se svake godine revidirati, a također i o dostupnosti PRA izvješća na web site-u EPPO. Modeli procjene opasnosti od štetnih organizama Demonstriran nam je širokoopsežan proces procjene rizika (Broad pest risk analysis) koji slijedeći međunarodne standarde (ISPM) uzima u obzir više od jedne pošiljke, više od jedne države ili više od jednog upravljačkog rizika. Kategorije koje širokoopsežan proces procjene rizika obuhvaća su: taksonomska općenitost, geografska općenitost, općenitost proizvodnih uvjeta, općenitost upravljanja (suzbijanja) štetnim organizmima te općenitost izvršnih prioriteta ili administrativnih struktura. Drugi primjer nam je prikazao elektronsku verziju EPPO-ove PRA sheme koja je još uvijek u izradi, a koja bi trebala poboljšati kvalitetu izrade PRA. Tu se ponajprije misli na prevođenje “papirnatih” verzija procjena opasnosti od štetnih organizama u zasebne elektronske jedinice, kako bi se dozvolio pristup istima na različitim razinama, te da iste mogu poslužiti kao šab- lone za buduće procjene opasnosti od štetnih organizama. Time bi se poboljšala transparentnost procjena opasnosti od štetnih organizama, omogućio lakši pristup PRA informacijama, što bi olakšalo i buduću edukaciju, a svakako i međunarodnu suradnju na polju procjene opasnosti od štetnih organizama. Također je predstavljena i mogućnost potpune kompjuterizirane provedbe PRA procesa (CABI CPC PRA), koja je uspoređena s tradicionalnim načinom provedbe PRA procesa, iz čega je proizašlo da unatoč visoko sofisticiranoj opremi i bazama podataka još uvijek nije u potpunosti moguće izbaciti objektivnu ljudsku prosudbu, jer čovjek ipak može uzeti u obzir više gledišta i nepredvidivih čimbenika, nego je to moguće učiniti kompjuterskim softwareom. Procjenjivanje ulaska štetnog organizma i njegova udomaćenja Od australske Uprave za poljoprivredu predstavljen je polukvantitativan model determinacije putem frekvencije unošenja štetnih organizama, gdje se putem različitih vremenskih intervala procjenjuje mogućnost unošenja štetnih organizama, uzimajući u obzir različite vektore prijenosa istog štetnika, te količine pošiljaka. S druge strane upoznati smo i s načinima identifikacije i kartiranja ugroženih područja, odnosno s mogućnostima GIS-a i drugih programskih aplikacija (CLIMEX, CABI SPS i dr.), da se usporedbom okolišnih uvjeta na izvoru i odredištu pošiljke, s biološkim zahtjevima pojedinih organizama, predvide mikroklimatske zone pogodne za naseljavanje, udomaćenje i širenje štetnih organizama. |