DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Usporedbom mjerenja u posljednja dva desetljeća u jednoj stanici proizlazi da se prosječna godišnja temperatura povećala za 1,5 oC. To povećanje podudara se sa najpesimističnijim prognozama, pa se može opravdano sumnjati da će to djelovati na teritorijalnu rasprostranjenost vegetacije. To je bio povod za objavu ovog članka. Međutim, autor upozorava da vrijeme od dvadeset godina, mjereno u samo jednoj stanici, ne mora biti signifikantno, jer samo jedna ili dvije ekstremne godine mogu pridonijeti takvom izračunu. U postglacijalnom razdoblju (prije oko 5000 godina) temperature su porasle za dva stupnja više nego što je to bilo polovicom prošloga stoljeća. To nije puno, ali je ipak uzrokovalo da su listopadni hrastovi dosegli nadmorske visine i do 1400 m. Povećanje temperature od 1 do 2 oC dosta je značajno. Po postojećim podacima prosječna temperatura Kalabrije, Sicilije i Sardinije je 18 do 19 oC, a u visokim alpskim zonama gdje raste Pinus cembra je oko 1 do 2 oC. To znači da se pojasevi talijanske vegetacije nalaze u rasponu od oko 18 stupnjeva. U tom intervalu nalazi se 6 pojaseva vegetacije: 1. termomediteranska makija divlje masline i trišlje, 2. mediteranska vegetacija sa česminom i ostalim zimzelenim, sklerofilnim listačama, 3. listopadni hrastovi, 4. planinski pojas – pretežito bukva, 5. subalpski pojas smreke i 6. pojas s arišem i limbom. To orijentacijski znači da se fizionomija vegetacije mijenja svakih 3 stupnja prosječne temperature, što nije strogi uvjet, ali je red veličina. Ako uzmemo za točnu računicu da se svakih 100 m visine prosječna temperatura smanji za 0,5 oC, može se zaključiti da svaki vegetacijski pojas odgovara intervalu od 600 m, što nije daleko od realnosti, pa povećanje temperature od 1,5 oC (kako je navedeno u početku članka) uzrokovalo bi premještaj vegetacijskog pojasa za 300 m prema gore. No, da li je to baš tako, pita se autor? Svaki vegetacijski pojas je mjesto gdje su u zajednici sa signifikantnim vrstama prisutne vrste koje su zas tupljene u više pojaseva, a i ekološka širina svake pojedine vrste je veća od “famoznih” 3 oC prosječne temperature ( kao npr. česmina, ostali hrastovi, bukva i jela). Svaka vrsta ima svoju temperaturu preferencije, ali i temperaturu tolerancije. Tako je promjena od dva stupnja na više “popela” hrastove na 1400 m, ali istovremeno nije dovela do uginuća jele koja je ostala na toj visini (Passo dell’Abetone). Premiještanje vrsta po procesu stablo-sjeme-stablo nije brza, a osim toga potreban je slobodan prostor da niži pojas ide prema gore, što se sigurno događalo u postglacijalnom razdoblju. Između tendencija pomicanja vegetacije u postglacijalnom razdoblju i eventualnog premiještanja vegetacije zbog aktualnih klimatskih promjena postoji fundamentalna razlika. Povlačenje ledenjaka ostavilo je prostor gdje dolazeće vrste nisu imale konkurenciju koju bi danas neizbježno imale s gornjim pojasom. Također ne treba zanemariti da u procesu sukcesije bitnu ulogu igraju pionirske vrste (borovi, breze, trepetljika i dr.). Teško je odgovoriti sa sigurnošću na pitanje da li će unatoč sporih klimatskih promjena ipak doći do značajnih pomaka u rasporedu vegetacijskih pojaseva. Svakako je opasnija od toga situacija u godinama visokih temperatura i oskudnih oborina (2003. g.), koje ostavljaju drastične posljedice (sušenje stabala, napad parazita i dr.). Povećanje temperature uzrokuje i prijevremeni početak vegetacije i povećanu opasnost od proljetnog mraza. U toskanskim Apeninima u sušnim godinama bukove šume trpe od žućenja krošnje već krajem ljeta, ali ipak to nije dovelo do sušenja stabala 2003. g. Ako se sve uzme u obzir, moguće je da od dva susjedna pojasa gornji pretrpi negativne posljedice u korist donjega, što znači da će na primjer hrast napredovati u zonu bukve, ali će ona ipak ostati bar u udolinama. Razdoblje od 20 godina svakako je prekratko da bi se donosili čvrsti zaključci, ali je dovoljno da opravda potrebu za daljnjim praćenjem promjena koje ne treba zanemariti. Frane Grospić PRETPLATAZAŠUMARSKI LIST U 2006. GODINI: – za zaposlene članove 120 kn – za studente, đake i umirovljenike 30 kn – za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000 -1101232768 PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKABANKAZagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX) Uredništvo |