DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 70     <-- 70 -->        PDF

površini, može biti više zaduženih osoba čiji rad treba
biti koordiniran. Treba voditi računa da u svim slučajevima
svaki operator ima samo jednu osobu od koje prima
naloge i kojoj referira informacije. Tako postoje relacije
kada u jednom limitiranom požaru “upravitelj”
rukovodi izravno s ekipom za gašenje, do velikih požara
kada rukovodi gašenjem neizravno, preko operativnog
osoblja, posebice ako su u gašenju uključene specijalizirane
ekipe (mehanizacija, zrakoplovi, logistika,
pomoćne ekipe itd.). Nakon prihvaćanja dužnosti
“upravitelj” počinje s prvim fazama rada, a to su preliminarna
istraživanja situacije i priprema plana gašenja.


Glavni elementi preliminarnog istraživanja navedeni
su u tablici, a sastoje se od sljedećeg:



vegetacijski zapaljivi materijal (tip materijala, količina
i učešće suhog, lako zapaljivog materijala),

meteorološki uvjeti (smjer i jačina vjetra, ekstremni
uvjeti, temperatura, vlažnost, insolacija itd.),

orografske prilike (nagib, ekspozicija, uvale, sedla,
vodotoci, stijene, umjetne prepreke-ceste, kanali,
kultivirane zone itd.) i



aktualno stanje požara – podaci se zaključuju na početku
požara, a to su: dimenzije požara, karakteristike
fronte požara, najaktivnija žarišta, brzina napredovanja,
mogućnost obuhvaćanja krošnje i dr.
ja k
U početku gašenja požara potrebno je ustanoviti or


je


ganizacijsku situaciju:



broj raspoloživih gasitelja na mjestu požara, te njihov
položaj,

potrebna oprema i mogućnost njene primjene,

elementi koji utječu na proces gašenja, pristupni
putovi, staze, dostupnost vode, travnate površine i
sl., te otežavajući elementi – promet, zatečeno stanovništvo,
problem evakuacije i sl.
Od samog početka požara potrebno je zaštititi mjesto
izbijanja požara, ili zonu u kojoj se pretpostavlja da
je počeo požar. Na temelju tih elementa, to jest raspoloživosti
sredstvima i ljudskim resursima, te na temelju
iskustva, “upravitelj” može formulirati plan gašenja
požara. Taj “odlučujući proces”, kako ga nazivaju autori,
u šumskim je požarima dosta težak, jer se često
odvija u okolnostima visoke razine opasnosti. Odluke
se trebaju donositi u kratkom vremenu i s ograničenim
raspoloživim informacijama, a posljedice pogrešno vođenog
gašenja mogu utjecati na njegov uspjeh ili još
gore na sigurnost sudionika. Ako požar izmakne kontroli
“upravitelj” treba u kratkom vremenu primijeniti
novu strategiju, eventualno promijeniti mjesto i zauzeti
novu poziciju.


Postoje razni modeli u aktivnosti odlučivanja, a svima
treba biti obilježje brzina odlučivanja. Model FEMA,
2002. ima sljedeće faze:


1.
identifikacija problema
2.
elaboriranje inačica
3.
odabir jedne inačica
4.
primjena jednog rješenja
5.
procjena rezultata
Plan gašenja požara treba biti realan. Nema koristi
od planiranja optimalnog rješenja, ako se ono ne može
provesti. Također je važan izbor lokacije za kontrolnu
bazu, koja po mogućnosti treba biti u središnjem dijelu,
dostupna mehanizaciji, ambulantnim kolima i logistici
(pogotovo ako gašenje traje više dana).
Posebno je istaknuta važnost uporabe zračnih
sredstava, t.j. zrakoplova i helikoptera. Oni se primjenjuju
samo u slučaju kada zemljane snage nisu u mogućnosti
zaustaviti požar u sigurnosnim uvjetima. Njihova
primjena treba biti u potpunosti sinkronizirana s
gašenjem na terenu. “Upravitelj” gašenja požara ocjenjuje
potrebu pomoći zrakoplova, vodeći računa da njihova
primjena bude ograničena na strogo potrebno vrijeme,
što dogovara sa Stalnim središnjim stožerom.
Kada požar preuzme katastrofalne razmjere, ugrožavajući
naselja, stanovništvo ili objekte od posebne
važnosti, kompetenciju operacija gašenja preuzima
Nacionalni stožer vatrogastva, kojem pomaže šumarsko
osoblje i Civilna zaštita, te u izvjesnim okolnostima
i Javna sigurnost i vojska. “Upravitelj” gašenja treba
informirati predstavnike drugih sudionika o stanju na
gasilištu i uključiti se u zajedničku koordiniranu akciju.
U procesu gašenja od posebne važnosti je organizacija
komunikacije. Tu ponajprije spada komunikacija s
gasilačkim timovima na terenu radi informacije o stanju,
te eventualnom pojačanju tima ili premiještanju na
drugo mjesto. “Upravitelj” o stanju gašenja izvještava
Stalni središnji stožer, te je u izravnom kontaktu sa
zračnim sredstvima koji sudjeluju u gašenju.
Informacije predstavnicima sredstava informiranja
daju posebno ovlaštene osobe, kako ne bi ometali “upravitelja”
u koordiniranju gašenja. Nazočnost građana iz
znatiželje ili pak iz želje da pomognu, može prouzročiti
smetnje i dovesti u opasnost njihove živote te živote gasitelja,
pa je najbolje spriječiti njihov pristup.


Giovannni Bernetti: Zagrijavanje atmosfere i
vegetacijski pojas


Simptomi progresivnog globalnog zagrijavanja su
očiti. Povlačenje ledenjaka i smanjenje njihove debljine,
te sve manji prosječni broj dana pod snježnim pokrivačem,
samo je dio tih vidljivih simptoma. Polarna
ledena kapa se smanjuje, dok se australska proširuje,
ali to nije rezultat sniženja temperature već povećanja
količine oborina.


Općenito, ta promjena klime ne predstavlja čudo,
jer u povijesnim epohama bilježimo toplija i hladnija
razdoblja, ali je zabrinjavajuća brzina tih promjena.