DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Franjić, Ž. Škvorc, A. Čarni: RASPROSTRANJENOST PANONSKOGA CRNOG GLOGA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 3-8 Ta vegetacija dijeli se u dvije skupine zajednica: šume mekih listača koje dolaze na više poplavnim položajima i šume tvrdih listača koje dolaze na mjestima gdje poplave traju kraće razdoblje. Prva skupina sastoji se od zajednica Salicetum triandrae, Salicetum albae i Salici-Populetum. Na višim staništima gdje je niža razina vode rastu topole s vrbama. Topole rastu brže od vrba, pa su na ovakvim staništima dominantne. Na nižim staništima, gdje je razina vode viša, topole ne mogu podnijeti poplavnu vodu i ostaju samo vrbe. S obzirom na sintaksonomski status tih šuma mekih listača postoje različita stajališta, pa bi ih svakako trebalo sveobuhvatno obraditi i odrediti pripadnost višim sintaksonomskim kategorijama. Većina autora ta staništa klasificira unutar sveze Salicion albae Soó 1930 (razred Saliceteapurpureae Moor 1958; Vukelić i Rauš 1998; Jovanović 985). Zajednica Populetum nigro-alhae je prijelazna u odnosu na ove dvije skupine i smještena je unutar sveze Salicion albae (Vukelić i Rauš 1998) ili sveze Alno-Quercion roboris (Populetalia albae; Parabućski i dr. 1986) ili sveze Populion albae Br.-BI. 1931 (Populetalia albae; ĆoĐanoĐić i dr 1986). Druga skupina sastoji se od šuma tvrdih listača koje dolaze unutar zajednice Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952 i u najvećoj mjeri zajednice Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938. To su poznate slavonske šume hrasta lužnjaka koje dolaze na velikim površinama. Staništa te asocijacije periodično su plavljena. Međutim, poplave traju kratko vrijeme ili čak ni ne dođe do poplave, ali staništa ostaju svježa. Zajednica je u ekološkom smislu slična zajednici Querco-Ulmetum koja dolazi na području srednje Europe (Vuk e 1 i ć i Rauš 1998). Asocijacija je klasificirana unutar sveze Alno-Quercion roboris Horvat 1950 (Vukelić i Rauš 1998). Ime asocijacije je prvi puta upotrijebio Horvat (1937), koji je vjerovao da se takve šume održavaju zahvaljujući periodičnim poplavama. On je 1938. godine asocijaciju Genisto elatae-Quercetum roboris smjestio unutar sveze Č/nzon zncanae Pawl. 1928 (Horvat 1938). Poslije je Horvat (1950) opisao svezu Alno-Quercion roboris, što je prihvaćeno u recentnoj literaturi (Rodwell i dr. 2002). v D Slika 4. Trajanje i učestalost poplave ee Dunava kod Vukovara. (1) Učestalos UčestalosUčestalost tt tijeko tijekotijekom mm god t godine, ,, (2 (2(2) )) trajanje pojedine poplave u danima (Rauš 1976) Figure 4 Duration and frequency of flooding of the river Danube at Vukovar. (1) Frequency per year, (2) Duration of indi vidual flood in days (Rauš 1976) Pri sintaksonomskoj klasifikaciji koristili smo klasifikaciju koju su predložili B r u l l o i S t a m p in a t o (1999). Oni su također utvrdili da u tim sastojinama prevladavaju tvrde listače kao što su Quercus robur i Fraxinus angustifolia, te da se one bitno razlikuju od sastojina mekih listača gdje dominiraju vrste rodova Salix i Populus. Kako sveza Alno-Quercion roboris pokazuje određene sličnosti s razredom Alnetea glutinosae od kojega se razlikuje ekološki i floristički, ona mora biti smještena u poseban red Populetalia albae (Brullo i Stampinato 1999). MATERIJAL I METODE RADA – Materal and methods Floristička i vegetacijska istraživanja provedena su na području nizinskih poplavnih šuma Baranje uz rijeku Dunav. Sintaksonomska istraživanja provedena su uz pomoć standardne srednje-europske metode (Bra- un-Blanquet 1964). Numerička analiza utjecaja ekoloških čimbenika na vegetaciju provedena je uz pomoć programskoga paketa CANOCO 4.02 koristeći Canonical Correspondence analizu (ter Braak i Šmi l a uer 1989). Ekološki čimbenici procijenjeni su uz pomoć Ellenbergovih vrijednosti (Ellenberg 1979). Pokrovne vrijednosti transformirane su u ordinalnu skalu prema van der Maarel (1979). Nomenklatura biljnih vrsta je navedena prema E hr e n d or f e r u (1973) osim vrste Fraxinus pensilvanica Kremer. |