DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 69 <-- 69 --> PDF |
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 5. srpanj – kolovoz izdvajamo: Fiorenzo Mancini : Talijanska Akademija šumarskih znanosti 54. godina rada 20. travnja u dvorani Santa Croce, održana je svečanost inauguracije 54. godine rada talijanske Akademije šumarskih znanosti. U nazočnosti mnogih znanstvenika i važnih osoba iz društvenog života, svečanost je otvorio predsjednik Akademije prof. Fiorenzo Mancini. Uputio je srdačne pozdrave svima, te posebne čestitke novim članovima ing. Cesaru Patroneu, šefu uprave državnih šuma i prof. Giovanniu Cannati, rektoru sveučilišta Molise, koji su primljeni za redovite članove Akademije na osnovi čl. 5. Statuta Akademije, a zbog znanstvenih i tehničkih zasluga. Nakon svečanog otvorenja, predsjednik je naveo najvažnije manifestacije u proteklom razdoblju, od kojih navodimo: – 5. veljače 2004. godine u sjedištu Akademije održana je komemoracija profesoru Umbertu Bagnaresiu, poznatom uzgajivaču i znanstveniku, – 2. travnja, također u sjedištu Akademije, Društvo diplomiranih šumara Italije u suradnji s Akademijom organiziralo je Seminar o primjeni geomatike i daljinskog snimanja u šumarstvu, – 5. svibnja u palači Medici Riccardi proslavljena je inauguracija 53. Akademske godine, – 14. rujna održana je prezentacija knjige Šume panjače – uzgoj i uređivanje autora Orazia Ciancia i Susanne Nocentini, – 12. studenoga u Vallombrosi, uprava državnih šuma i šumarski ambijentalni odjel sveučilišta u Firen zi organizirali su kongres pod nazivom Vallombrosa u povijesti i kulturi talijanskog šumarstva, – 18. studenoga u vili Favorita Gian Pietro Cellerino – član Akademije održao je predavanje pod naslovom “Patološki problemi koji su radikalno utjecali na topoline kulture u posljednjih 50 godina”, – 2. i 3. prosinca, također u vili Favorita, održan je međunarodni skup pod naslovom “Harmonization of National Forest Inventories in Europe: Technique for Common Reporting”. Ovom susretu nazočilo je više od 60 znanstvenika iz raznih europskih zemalja te – 15. veljače 2005. godine u vili Favorita održan je međunarodni skup “Modeli održivog gospodarenja šumskim sustavima za očuvanje kompleksnosti i biološke raznolikosti”, kao rezultat projekta MIUR PRIN COFIN 2003 “FOR BIO”. Uz ove redovite aktivnosti, Akademija je sudjelovala i bila pokretač mnogih manifestacija, znanstvenih istraživanja i konkretnih projekata. Predsjednik je posebno naglasio nakladničku aktivnost i to ponajprije izlaženje ovog časopisa, 53. sveska Anala, već prije spomenute knjige o panjačama, zatim monografije “Endophytism in forest trees” te sudjelovanje Akademije u izdavanju velikog Atlasa talijanskih zemljopisnih zona. Biblioteka Akademije otvorena je za javnost s mogućnošću posuđivanja knjiga. Popisi knjiga ažurirani su, a strane revije dolaze redovito, nabavljene kupnjom ili razmjenom. Na kraju svog izlaganja predsjednik prof. Mancini naglasio je važnost šume u smanjenju ugljičnog dioksida i to sljedećim riječima: “Panjače proizvode ogrjevno drvo, koje izgaranjem proizvodi ugljični dioksid, ali ga one svojim rastom ponovno apsorbiraju, građevno drvo ugrađeno u konstrukcije trajno veže ugljik, a stabla koja rastu tu funkciju obavljaju neprekidno”. Ovu važnu ulogu šume trebali bi znati svi te to priznati šumovlasnicima, koji za to zaslužuju kompenzaciju. Nakon svog izlaganja predsjednik je proglasio 54. Akademsku godinu otvorenom. Ing. Cesare Patrone, šef Uprave državnih šuma u svom izlaganju pozdravio je nazočne i zahvalio Predsjedniku u ime Uprave državnih šuma i svoje osobno, naglasivši čvrstu vezu s Akademijom šumarskih znanosti i Šumarskim fakultetom-Sveučilišta u Firenzi. Siguran je da svi talijanski šumari, a posebice šumari državnih šuma, vide u Akademiji zajedničku kuću iz koje izvire šumarska kultura, koja je u prošlosti bila, a bit će i u budućnosti, protagonist održivog gospodarenja talijanskim šumama. Annalisa Bogo, Raffaelle Cavalli, Giancarlo Cesti: Zadaci, uloga i okvirni zahtjevi upravitelja operacijama gašenja požara (prvi dio) Ovaj članak obrađuje problematiku vezanu za rukovođenje procesom gašenja požara, kao i radnjama koje se preventivno organiziraju na određenom području. Kontinuirana, periodična opasnost od požara u Italiji, koja je mediteranska zemlja, zahtijeva raspoloživost s kompetentnim, profesionalno specijaliziranim osobama, koje trebaju organizirati preventivne mjere, ali isto tako u slučaju pojave požara organizirati i rukovoditi njegovim gašenjem. Ta osoba, koju autori nazivaju “upraviteljem operacija gašenja”, skuplja sve relevantne podatke za određeno područje u kojemu se može očekivati pojava požara. U slučaju da se radi o posebno velikoj i zahtjevnoj |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 70 <-- 70 --> PDF |
površini, može biti više zaduženih osoba čiji rad treba biti koordiniran. Treba voditi računa da u svim slučajevima svaki operator ima samo jednu osobu od koje prima naloge i kojoj referira informacije. Tako postoje relacije kada u jednom limitiranom požaru “upravitelj” rukovodi izravno s ekipom za gašenje, do velikih požara kada rukovodi gašenjem neizravno, preko operativnog osoblja, posebice ako su u gašenju uključene specijalizirane ekipe (mehanizacija, zrakoplovi, logistika, pomoćne ekipe itd.). Nakon prihvaćanja dužnosti “upravitelj” počinje s prvim fazama rada, a to su preliminarna istraživanja situacije i priprema plana gašenja. Glavni elementi preliminarnog istraživanja navedeni su u tablici, a sastoje se od sljedećeg: – vegetacijski zapaljivi materijal (tip materijala, količina i učešće suhog, lako zapaljivog materijala), – meteorološki uvjeti (smjer i jačina vjetra, ekstremni uvjeti, temperatura, vlažnost, insolacija itd.), – orografske prilike (nagib, ekspozicija, uvale, sedla, vodotoci, stijene, umjetne prepreke-ceste, kanali, kultivirane zone itd.) i – aktualno stanje požara – podaci se zaključuju na početku požara, a to su: dimenzije požara, karakteristike fronte požara, najaktivnija žarišta, brzina napredovanja, mogućnost obuhvaćanja krošnje i dr. ja k U početku gašenja požara potrebno je ustanoviti or je ganizacijsku situaciju: – broj raspoloživih gasitelja na mjestu požara, te njihov položaj, – potrebna oprema i mogućnost njene primjene, – elementi koji utječu na proces gašenja, pristupni putovi, staze, dostupnost vode, travnate površine i sl., te otežavajući elementi – promet, zatečeno stanovništvo, problem evakuacije i sl. Od samog početka požara potrebno je zaštititi mjesto izbijanja požara, ili zonu u kojoj se pretpostavlja da je počeo požar. Na temelju tih elementa, to jest raspoloživosti sredstvima i ljudskim resursima, te na temelju iskustva, “upravitelj” može formulirati plan gašenja požara. Taj “odlučujući proces”, kako ga nazivaju autori, u šumskim je požarima dosta težak, jer se često odvija u okolnostima visoke razine opasnosti. Odluke se trebaju donositi u kratkom vremenu i s ograničenim raspoloživim informacijama, a posljedice pogrešno vođenog gašenja mogu utjecati na njegov uspjeh ili još gore na sigurnost sudionika. Ako požar izmakne kontroli “upravitelj” treba u kratkom vremenu primijeniti novu strategiju, eventualno promijeniti mjesto i zauzeti novu poziciju. Postoje razni modeli u aktivnosti odlučivanja, a svima treba biti obilježje brzina odlučivanja. Model FEMA, 2002. ima sljedeće faze: 1. identifikacija problema 2. elaboriranje inačica 3. odabir jedne inačica 4. primjena jednog rješenja 5. procjena rezultata Plan gašenja požara treba biti realan. Nema koristi od planiranja optimalnog rješenja, ako se ono ne može provesti. Također je važan izbor lokacije za kontrolnu bazu, koja po mogućnosti treba biti u središnjem dijelu, dostupna mehanizaciji, ambulantnim kolima i logistici (pogotovo ako gašenje traje više dana). Posebno je istaknuta važnost uporabe zračnih sredstava, t.j. zrakoplova i helikoptera. Oni se primjenjuju samo u slučaju kada zemljane snage nisu u mogućnosti zaustaviti požar u sigurnosnim uvjetima. Njihova primjena treba biti u potpunosti sinkronizirana s gašenjem na terenu. “Upravitelj” gašenja požara ocjenjuje potrebu pomoći zrakoplova, vodeći računa da njihova primjena bude ograničena na strogo potrebno vrijeme, što dogovara sa Stalnim središnjim stožerom. Kada požar preuzme katastrofalne razmjere, ugrožavajući naselja, stanovništvo ili objekte od posebne važnosti, kompetenciju operacija gašenja preuzima Nacionalni stožer vatrogastva, kojem pomaže šumarsko osoblje i Civilna zaštita, te u izvjesnim okolnostima i Javna sigurnost i vojska. “Upravitelj” gašenja treba informirati predstavnike drugih sudionika o stanju na gasilištu i uključiti se u zajedničku koordiniranu akciju. U procesu gašenja od posebne važnosti je organizacija komunikacije. Tu ponajprije spada komunikacija s gasilačkim timovima na terenu radi informacije o stanju, te eventualnom pojačanju tima ili premiještanju na drugo mjesto. “Upravitelj” o stanju gašenja izvještava Stalni središnji stožer, te je u izravnom kontaktu sa zračnim sredstvima koji sudjeluju u gašenju. Informacije predstavnicima sredstava informiranja daju posebno ovlaštene osobe, kako ne bi ometali “upravitelja” u koordiniranju gašenja. Nazočnost građana iz znatiželje ili pak iz želje da pomognu, može prouzročiti smetnje i dovesti u opasnost njihove živote te živote gasitelja, pa je najbolje spriječiti njihov pristup. Giovannni Bernetti: Zagrijavanje atmosfere i vegetacijski pojas Simptomi progresivnog globalnog zagrijavanja su očiti. Povlačenje ledenjaka i smanjenje njihove debljine, te sve manji prosječni broj dana pod snježnim pokrivačem, samo je dio tih vidljivih simptoma. Polarna ledena kapa se smanjuje, dok se australska proširuje, ali to nije rezultat sniženja temperature već povećanja količine oborina. Općenito, ta promjena klime ne predstavlja čudo, jer u povijesnim epohama bilježimo toplija i hladnija razdoblja, ali je zabrinjavajuća brzina tih promjena. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Usporedbom mjerenja u posljednja dva desetljeća u jednoj stanici proizlazi da se prosječna godišnja temperatura povećala za 1,5 oC. To povećanje podudara se sa najpesimističnijim prognozama, pa se može opravdano sumnjati da će to djelovati na teritorijalnu rasprostranjenost vegetacije. To je bio povod za objavu ovog članka. Međutim, autor upozorava da vrijeme od dvadeset godina, mjereno u samo jednoj stanici, ne mora biti signifikantno, jer samo jedna ili dvije ekstremne godine mogu pridonijeti takvom izračunu. U postglacijalnom razdoblju (prije oko 5000 godina) temperature su porasle za dva stupnja više nego što je to bilo polovicom prošloga stoljeća. To nije puno, ali je ipak uzrokovalo da su listopadni hrastovi dosegli nadmorske visine i do 1400 m. Povećanje temperature od 1 do 2 oC dosta je značajno. Po postojećim podacima prosječna temperatura Kalabrije, Sicilije i Sardinije je 18 do 19 oC, a u visokim alpskim zonama gdje raste Pinus cembra je oko 1 do 2 oC. To znači da se pojasevi talijanske vegetacije nalaze u rasponu od oko 18 stupnjeva. U tom intervalu nalazi se 6 pojaseva vegetacije: 1. termomediteranska makija divlje masline i trišlje, 2. mediteranska vegetacija sa česminom i ostalim zimzelenim, sklerofilnim listačama, 3. listopadni hrastovi, 4. planinski pojas – pretežito bukva, 5. subalpski pojas smreke i 6. pojas s arišem i limbom. To orijentacijski znači da se fizionomija vegetacije mijenja svakih 3 stupnja prosječne temperature, što nije strogi uvjet, ali je red veličina. Ako uzmemo za točnu računicu da se svakih 100 m visine prosječna temperatura smanji za 0,5 oC, može se zaključiti da svaki vegetacijski pojas odgovara intervalu od 600 m, što nije daleko od realnosti, pa povećanje temperature od 1,5 oC (kako je navedeno u početku članka) uzrokovalo bi premještaj vegetacijskog pojasa za 300 m prema gore. No, da li je to baš tako, pita se autor? Svaki vegetacijski pojas je mjesto gdje su u zajednici sa signifikantnim vrstama prisutne vrste koje su zas tupljene u više pojaseva, a i ekološka širina svake pojedine vrste je veća od “famoznih” 3 oC prosječne temperature ( kao npr. česmina, ostali hrastovi, bukva i jela). Svaka vrsta ima svoju temperaturu preferencije, ali i temperaturu tolerancije. Tako je promjena od dva stupnja na više “popela” hrastove na 1400 m, ali istovremeno nije dovela do uginuća jele koja je ostala na toj visini (Passo dell’Abetone). Premiještanje vrsta po procesu stablo-sjeme-stablo nije brza, a osim toga potreban je slobodan prostor da niži pojas ide prema gore, što se sigurno događalo u postglacijalnom razdoblju. Između tendencija pomicanja vegetacije u postglacijalnom razdoblju i eventualnog premiještanja vegetacije zbog aktualnih klimatskih promjena postoji fundamentalna razlika. Povlačenje ledenjaka ostavilo je prostor gdje dolazeće vrste nisu imale konkurenciju koju bi danas neizbježno imale s gornjim pojasom. Također ne treba zanemariti da u procesu sukcesije bitnu ulogu igraju pionirske vrste (borovi, breze, trepetljika i dr.). Teško je odgovoriti sa sigurnošću na pitanje da li će unatoč sporih klimatskih promjena ipak doći do značajnih pomaka u rasporedu vegetacijskih pojaseva. Svakako je opasnija od toga situacija u godinama visokih temperatura i oskudnih oborina (2003. g.), koje ostavljaju drastične posljedice (sušenje stabala, napad parazita i dr.). Povećanje temperature uzrokuje i prijevremeni početak vegetacije i povećanu opasnost od proljetnog mraza. U toskanskim Apeninima u sušnim godinama bukove šume trpe od žućenja krošnje već krajem ljeta, ali ipak to nije dovelo do sušenja stabala 2003. g. Ako se sve uzme u obzir, moguće je da od dva susjedna pojasa gornji pretrpi negativne posljedice u korist donjega, što znači da će na primjer hrast napredovati u zonu bukve, ali će ona ipak ostati bar u udolinama. Razdoblje od 20 godina svakako je prekratko da bi se donosili čvrsti zaključci, ali je dovoljno da opravda potrebu za daljnjim praćenjem promjena koje ne treba zanemariti. Frane Grospić PRETPLATAZAŠUMARSKI LIST U 2006. GODINI: – za zaposlene članove 120 kn – za studente, đake i umirovljenike 30 kn – za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 2360000 -1101232768 PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKABANKAZagreb (Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX) Uredništvo |