DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Zahvalnu riječ predsjedniku Mesiću i svima nazočnima
na kraju slavlja uputio je predsjednik Dečak.
Svečanost je svojim lirsko-koloraturnim sopranom
uzveličala naša proslavljena pjevačica Lidija H orvat-
Dunjko.


* * *


Sa svrhom “da okupi lovačka društva s cijelog teritorija
na kome vrijedi Zakon o lovu od 27. travnja
1893. te da preko tih društava podiže racionalno lovstvo
i da brani interese lova i lovaca” 10. prosinca
1925. u Zagrebu je osnovan Savez lovačkih društava za
Hrvatsku i Slavoniju. Uz nazočnost delegata lovačkih
društava iz Bjelovara, Vinkovaca, Požege, Sušaka, Križevaca,
Siska, Sv. Ivana Zeline, Zlatara, Slatine, Nove
Gradiške, Hrvatske Kostajnice, Sotina, Vukovara, Osijeka,
Virovitice, Donje Stubice, Grubišnog Polja te zagrebačkog
Lovačkog društva i Hrvatskog društva za
gajenje lova i ribarstva, za prvog predsjednika Saveza
izabran je dr. Miroslav Z or iči ć , tada na dužnosti kraljevskog
banskog savjetnika, a za prvog tajnika, uz dr.
Miroslava Hirca, šumarnik Ivo Čeović.


Osnivanjem Saveza nastojalo se sve legitimne lovce
“udružiti u lovačka društva, a preko njih u savez, da
na zahtjev pojedinih društava dobiju stručno i pravno
mišljenje u pitanjima koja se odnose na lovstvo”, te da
izdaju časopis i knjige o lovu. Posebno je istaknuta
skrb “oko obrane lova i lovaca od zvjerokradstva te
oko ubijanja divljači u zabranjeno doba”.


Prema skupštinskim zaključcima, koji su ušli i u sama
pravila saveza, bio je strogo “zabranjen lov na konjima
(par force) te sa kola i saonica na svaku divljač”,
osim u lovu na divlje guske te na krupnu divljač; zabranjeno
je bilo loviti trčke u snijegu (strijeljanje u jato), te
svako lovljenje korisne divljači zamkama i sličnim napravama.
Dužnost je bila svakog lovačkog društva, članice
saveza, da vodi i savezu dostavlja “statistiku lova”,
od podataka o površini gospodarenog lovišta do iskaza
broja “ubijene korisne i štetne divljači”.


* * *
Svečana sjednica Skupštine Hrvatskog lovačkog
saveza obilježena je izdanjem prigodne spomen-knjige


KNJIGE I ČASOPISI


Prikaz knjige M. I dž oj tić:


HLS-a pod simboličnim naslovom Osamdeset godina
pod Hubertusom. Prema riječima glavnog urednika
spomen-knjige Đure Dečaka, knjiga je pokušaj “da
bismo od zaborava sačuvali ljude i događaje, sudionike
stvaranja naše organizacije, a i zbog važnosti koju
je lovstvo imalo i ima kao dio hrvatske i europske kulture”.
Svoj višegodišnji rad i istraživanje prikupljeno u
knjizi autori teksta šumarnik Alojzije F r k o v i ć i dr.
sc. Stjepan S r š a n , iznose na 174 stranice u više poglavlja
bogatih ilustracijama i besprijekornog dizajna
Milana Sivačkog i Damira Bralića. Knjigu je tiskala
Tiskara Zrinski iz Čakovca.


Alojzije Frković


“LISTOPADNO DRVEĆE I GRMLJE U ZIMSKOM RAZDOBLJU”


Knjiga “Listopadno drveće i grmlje u zimskom razkao
sveučilišnog udžbenika odobreno je od Povjerendoblju”,
autorice doc. dr. sc. Marilene I d ž o jt i ć , izaš-stva za znanstveno-nastavnu literaturu Sveučilišta u
la je iz tiska u rujnu 2005. godine. Objavljivanje knjige Zagrebu. Izdavač je Šumarski fakultet Sveučilišta u




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Zagrebu, a suizdavači Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i
Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. Udžbenik su
recenzirali: izv. prof. dr. sc. Josip Fra nj i ć (Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Robert
B r u s (Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani) i
doc. dr. sc. Božena Miti ć (Prirodoslovno-matematički
fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Knjiga sadrži opise
241 drvenastog taksona (autohtonih i alohtonih listopadnih
vrsta, podvrsta, varijeteta, kultivara i križanaca).
Od toga je 6 listopadnih golosjemenjača, a ostalo
su kritosjemenjače-dvosupnice. Izbor vrsta koje su
opisane u zimskom razdoblju sukladan je programu
predmeta Dendrologija, Hortikulturna dendrologija,
Osnove dendrologije i Ukrasna dendroflora, koji se
predaju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Osim studentima Šumarskog fakulteta knjiga je namijenjena
i studentima ostalih fakulteta prirodoslovnog,
biotehničkog i biomedicinskog znanstveno-nastavnog
područja, šumarskim i hortikulturnim stručnjacima,
rasadničarima, profesorima i učenicima u škola-
ma, kao i ostalima zainteresiranima.


Knjiga sadrži sljedeća poglavlja: 1. Predgovor, 2.
Uvod, 3. Opis listopadnog drveća i grmlja u zimskom
razdoblju, 4. Literatura, 5. Kazalo znanstvenih imena i


6. Kazalo hrvatskih imena. U uvodnom dijelu objašnjeni
su dendrološki pojmovi važni za razumijevanje
sadržaja knjige, objašnjene su razlike između drveća i
grmlja, te razlike između listopadnih, zimzelenih i
vazdazelenih vrsta. Autorica nadalje daje detaljno objašnjenje
morfoloških obilježja važnih za determinaciju
pojedinih listopadnih vrsta u zimskom razdoblju. Ta
obilježja su: habitus, kora, izbojak, pup, ožiljak otpalog
lista, ožiljak otpalog palistića, ožiljak otpalog kratkog
izbojka i plod. Najveći dio udžbenika čini opis pojedinih
vrsta. One su poredane po abecednom redu
znanstvenih imena (od Acer campestre L. do Ziziphus
jujuba Mill.) i svaka je prikazana na posebnoj stranici.
Uz znanstveno ime navedeno je ime autora opisa vrste,
hrvatsko ime i porodica kojoj vrsta pripada. Sistematska
razdioba, imena taksonomskih jedinica, kako
znanstvena, tako i hrvatska, u skladu su s najnovijim
znanstvenim saznanjima, a znanstvena imena usklađena
su s međunarodnom nomenklaturom. Opis je
podijeljen prema pojedinim morfološkim obilježjima i
takav pristup olakšava pronalaženje željenog detalja.
Nakon opisa habitusa i kore slijedi detaljan opis izbojaka
(dugih i kratkih), pupova (raspored, veličina,
oblik, boja, pokrivenost ljuskama, razlika između
vršnih i postranih, razlika između lisnih i cvjetnih pupova)
i ožiljaka otpalih listova (oblik, boja, veličina,
tragovi provodnih snopića). Za vrste kod kojih se zimi
zadržavaju plodovi navedena je vrsta ploda te je opisan
njihov položaj, oblik, veličina, boja i dr. Neke vrste zimi
imaju specifična obilježja, kao npr. nerazvijene
cvjetove, ožiljke palistića, ožiljke otpalih kratkih izbojaka,
dišno korijenje i sl., te su za njih opisane i sve
takve posebnosti. Opisi pojedinih obilježja sažeti su i
jezgroviti, a dopunjeni su kvalitetnim fotografijama u
boji (5–10 fotografija za svaku vrstu, što je ukupno
1591 fotografija). Osim opisa detalja morfoloških obilježja,
za svaku je vrstu naveden i areal, odnosno područje
prirodne rasprostranjenosti. U poglavlju Literatura
navedena je relevantna domaća i strana literatura
iz ovoga specijaliziranog dijela dendrologije, koju je
autorica koristila u uvodnom dijelu i pri opisu pojedinih
taksona. Kazala znanstvenih i hrvatskih imena biljaka
koja se nalaze na kraju knjige pomažu čitatelju u
brzom pronalaženju željene vrste.


Ovaj udžbenik do sada je najopsežniji i najdetaljniji
prikaz listopadne dendroflore na hrvatskom jeziku, a
posebnu praktičnu vrijednost imaju fotografije detalja,
važnih za determinaciju pojedinih taksona. Iscrpno, i
sa znanstvenim pristupom, prikazane su listopadne
vrste, križanci i kultivari drveća i grmlja važni za šumarstvo
i urbano šumarstvo Hrvatske.


Knjiga je opsega 256 stranica, B5 formata, tiskana
je u 1000 primjeraka, u tvrdom uvezu. Informacije o
knjizi kao i narudžbenica dostupni su na web stranici
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
http://www.hrast.sumfak.hr/aktualnosti/nove_knjige1.htm


Marko Zebec, dipl. ing. šum.