DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Zahvalnu riječ predsjedniku Mesiću i svima nazočnima na kraju slavlja uputio je predsjednik Dečak. Svečanost je svojim lirsko-koloraturnim sopranom uzveličala naša proslavljena pjevačica Lidija H orvat- Dunjko. * * * Sa svrhom “da okupi lovačka društva s cijelog teritorija na kome vrijedi Zakon o lovu od 27. travnja 1893. te da preko tih društava podiže racionalno lovstvo i da brani interese lova i lovaca” 10. prosinca 1925. u Zagrebu je osnovan Savez lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju. Uz nazočnost delegata lovačkih društava iz Bjelovara, Vinkovaca, Požege, Sušaka, Križevaca, Siska, Sv. Ivana Zeline, Zlatara, Slatine, Nove Gradiške, Hrvatske Kostajnice, Sotina, Vukovara, Osijeka, Virovitice, Donje Stubice, Grubišnog Polja te zagrebačkog Lovačkog društva i Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva, za prvog predsjednika Saveza izabran je dr. Miroslav Z or iči ć , tada na dužnosti kraljevskog banskog savjetnika, a za prvog tajnika, uz dr. Miroslava Hirca, šumarnik Ivo Čeović. Osnivanjem Saveza nastojalo se sve legitimne lovce “udružiti u lovačka društva, a preko njih u savez, da na zahtjev pojedinih društava dobiju stručno i pravno mišljenje u pitanjima koja se odnose na lovstvo”, te da izdaju časopis i knjige o lovu. Posebno je istaknuta skrb “oko obrane lova i lovaca od zvjerokradstva te oko ubijanja divljači u zabranjeno doba”. Prema skupštinskim zaključcima, koji su ušli i u sama pravila saveza, bio je strogo “zabranjen lov na konjima (par force) te sa kola i saonica na svaku divljač”, osim u lovu na divlje guske te na krupnu divljač; zabranjeno je bilo loviti trčke u snijegu (strijeljanje u jato), te svako lovljenje korisne divljači zamkama i sličnim napravama. Dužnost je bila svakog lovačkog društva, članice saveza, da vodi i savezu dostavlja “statistiku lova”, od podataka o površini gospodarenog lovišta do iskaza broja “ubijene korisne i štetne divljači”. * * * Svečana sjednica Skupštine Hrvatskog lovačkog saveza obilježena je izdanjem prigodne spomen-knjige KNJIGE I ČASOPISI Prikaz knjige M. I dž oj tić: HLS-a pod simboličnim naslovom Osamdeset godina pod Hubertusom. Prema riječima glavnog urednika spomen-knjige Đure Dečaka, knjiga je pokušaj “da bismo od zaborava sačuvali ljude i događaje, sudionike stvaranja naše organizacije, a i zbog važnosti koju je lovstvo imalo i ima kao dio hrvatske i europske kulture”. Svoj višegodišnji rad i istraživanje prikupljeno u knjizi autori teksta šumarnik Alojzije F r k o v i ć i dr. sc. Stjepan S r š a n , iznose na 174 stranice u više poglavlja bogatih ilustracijama i besprijekornog dizajna Milana Sivačkog i Damira Bralića. Knjigu je tiskala Tiskara Zrinski iz Čakovca. Alojzije Frković “LISTOPADNO DRVEĆE I GRMLJE U ZIMSKOM RAZDOBLJU” Knjiga “Listopadno drveće i grmlje u zimskom razkao sveučilišnog udžbenika odobreno je od Povjerendoblju”, autorice doc. dr. sc. Marilene I d ž o jt i ć , izaš-stva za znanstveno-nastavnu literaturu Sveučilišta u la je iz tiska u rujnu 2005. godine. Objavljivanje knjige Zagrebu. Izdavač je Šumarski fakultet Sveučilišta u |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Zagrebu, a suizdavači Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. Udžbenik su recenzirali: izv. prof. dr. sc. Josip Fra nj i ć (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Robert B r u s (Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani) i doc. dr. sc. Božena Miti ć (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Knjiga sadrži opise 241 drvenastog taksona (autohtonih i alohtonih listopadnih vrsta, podvrsta, varijeteta, kultivara i križanaca). Od toga je 6 listopadnih golosjemenjača, a ostalo su kritosjemenjače-dvosupnice. Izbor vrsta koje su opisane u zimskom razdoblju sukladan je programu predmeta Dendrologija, Hortikulturna dendrologija, Osnove dendrologije i Ukrasna dendroflora, koji se predaju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim studentima Šumarskog fakulteta knjiga je namijenjena i studentima ostalih fakulteta prirodoslovnog, biotehničkog i biomedicinskog znanstveno-nastavnog područja, šumarskim i hortikulturnim stručnjacima, rasadničarima, profesorima i učenicima u škola- ma, kao i ostalima zainteresiranima. Knjiga sadrži sljedeća poglavlja: 1. Predgovor, 2. Uvod, 3. Opis listopadnog drveća i grmlja u zimskom razdoblju, 4. Literatura, 5. Kazalo znanstvenih imena i 6. Kazalo hrvatskih imena. U uvodnom dijelu objašnjeni su dendrološki pojmovi važni za razumijevanje sadržaja knjige, objašnjene su razlike između drveća i grmlja, te razlike između listopadnih, zimzelenih i vazdazelenih vrsta. Autorica nadalje daje detaljno objašnjenje morfoloških obilježja važnih za determinaciju pojedinih listopadnih vrsta u zimskom razdoblju. Ta obilježja su: habitus, kora, izbojak, pup, ožiljak otpalog lista, ožiljak otpalog palistića, ožiljak otpalog kratkog izbojka i plod. Najveći dio udžbenika čini opis pojedinih vrsta. One su poredane po abecednom redu znanstvenih imena (od Acer campestre L. do Ziziphus jujuba Mill.) i svaka je prikazana na posebnoj stranici. Uz znanstveno ime navedeno je ime autora opisa vrste, hrvatsko ime i porodica kojoj vrsta pripada. Sistematska razdioba, imena taksonomskih jedinica, kako znanstvena, tako i hrvatska, u skladu su s najnovijim znanstvenim saznanjima, a znanstvena imena usklađena su s međunarodnom nomenklaturom. Opis je podijeljen prema pojedinim morfološkim obilježjima i takav pristup olakšava pronalaženje željenog detalja. Nakon opisa habitusa i kore slijedi detaljan opis izbojaka (dugih i kratkih), pupova (raspored, veličina, oblik, boja, pokrivenost ljuskama, razlika između vršnih i postranih, razlika između lisnih i cvjetnih pupova) i ožiljaka otpalih listova (oblik, boja, veličina, tragovi provodnih snopića). Za vrste kod kojih se zimi zadržavaju plodovi navedena je vrsta ploda te je opisan njihov položaj, oblik, veličina, boja i dr. Neke vrste zimi imaju specifična obilježja, kao npr. nerazvijene cvjetove, ožiljke palistića, ožiljke otpalih kratkih izbojaka, dišno korijenje i sl., te su za njih opisane i sve takve posebnosti. Opisi pojedinih obilježja sažeti su i jezgroviti, a dopunjeni su kvalitetnim fotografijama u boji (5–10 fotografija za svaku vrstu, što je ukupno 1591 fotografija). Osim opisa detalja morfoloških obilježja, za svaku je vrstu naveden i areal, odnosno područje prirodne rasprostranjenosti. U poglavlju Literatura navedena je relevantna domaća i strana literatura iz ovoga specijaliziranog dijela dendrologije, koju je autorica koristila u uvodnom dijelu i pri opisu pojedinih taksona. Kazala znanstvenih i hrvatskih imena biljaka koja se nalaze na kraju knjige pomažu čitatelju u brzom pronalaženju željene vrste. Ovaj udžbenik do sada je najopsežniji i najdetaljniji prikaz listopadne dendroflore na hrvatskom jeziku, a posebnu praktičnu vrijednost imaju fotografije detalja, važnih za determinaciju pojedinih taksona. Iscrpno, i sa znanstvenim pristupom, prikazane su listopadne vrste, križanci i kultivari drveća i grmlja važni za šumarstvo i urbano šumarstvo Hrvatske. Knjiga je opsega 256 stranica, B5 formata, tiskana je u 1000 primjeraka, u tvrdom uvezu. Informacije o knjizi kao i narudžbenica dostupni su na web stranici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: http://www.hrast.sumfak.hr/aktualnosti/nove_knjige1.htm Marko Zebec, dipl. ing. šum. |