DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 63 <-- 63 --> PDF |
gornje razine tla. Promjer tako ispredenih cijevi-tunela malo je veći od promjera odraslih gusjenica. Tuneli su građeni od slijepljenih sitnih dijelova drveta, smeđe su boje, glatkih i finim predivom obloženih unutrašnjih stijenki, uspravni su ili kosi zavisno od postojećih uvjeta, a vršni su im dijelovi u razini tla ili koji centimetar viši i na vrhu fino zaobljeni i, naravno, zatvoreni. Veličina tunela iznad razine tla ovisi i o hidrološkim prilikama na tom staništu. Naime, ako su travnjaci periodično plavljeni u proljeće, visina tunela mora biti barem malo viša od razine vode koja tu leži. Ti hodnici, dakle, iskazuju svu plastičnost ponašanja gusjenica u promjenljivim mikro ekološkim uvjetima. Na jednom starom zaraženom rizomu takvih neobičnih tvorevina u proljeće može biti i po nekoliko, pa i desetak, ovisno o broju gusjenica, kao i o veličini i dubini rizoma ispod površine tla. Pojedinih godina na ovom staništu kod Peteranca zaraza može zahvatiti svaki struk trušljike, a u vrijeme izlijetanja leptira i parenja nije nimalo teško zamijetiti veći broj leptira na Slika 5. Biotop leptira kod Peteranca u Podravini lišću ovih biljaka u prijepodnevnim satima Na onim dijelovima travnjaka, gdje e broj trušljika povećan i dje j jje b gdje se radi izostanka košnje u nekoliko godina razvila ošnje u mala šikara u kojoj se nalaze i neke druge drvenaste vrste, radi povećane zasjenjenosti broj zaraženih pridanaka je sve manji. Dakle, tamo gdje su izostali uobičajeni i makar povremeni utjecaji čovjeka na travnjačke površine, stvaraju se drukčiji ekološki uvjeti, oblikuju se nove biocenoze koje više ne sadrže pogodna staništa za razvoj ovog leptira. Po lijepom vremenu razvijeni leptiri, naočiti predstavnici ove porodice, probijaju vršne dijelove ispredenih tunela i izvlače se van. Nakon kratkog sušenja i rasprostiranja krila na jutarnjem suncu, počinju s novim životnim aktivnostima. Jedna od prvih je parenje. Staklokrili leptir trušljike u drukčijim ekološkim uvjetima u Europi ali i kod nas, ima i neke druge prehrambene biljke svojih gusjenica (primjerice, Rhamnus catharticus), a i cijelo mu se stanište u mnogome razlikuje od ovih staništa u Podravini. I na ovom se primjeru potvrđuje kako čovjek svojom tradicionalnom poljodjelskom aktivnošću stvara povoljne uvjete za nastanak posebnih, sekundarnih staništa i posebnih biocenoza, a u jednoj od njih našla je svoje obitavalište i svojta leptira trušljikinog staklokrilca, tj. njegova gusjenica. Sve dok traju postojeći ekološki uvjeti na tim vlažnim travnjacima Podravine, zasigurno će opstati i svi ostali članovi biocenoze sa svim svojim biološkim i ekološkim adaptivnim osobinama. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Slika 4. Ispredene cijevi, tuneli, s kukuljičinim košuljicama;Č kinog staklokrilca |