DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Sungerski lug je i bogato stanište čitavog niza vrsta gljiva. Izdvajam malu crvenkastu hladetinku (Tremiscus helvelloides) iz porodice Tremellaceae. Ona raste u crnogoričnim šumama s puno vlage i humusa, u skupinama, ljeti i u jesen (VII-X mj.). Meso joj je crvenkasto, mesnato, želatinozno, dosta čvrsto, a gornji dio plodišta savijen je poput tuljca. Gljiva raste u manjoj populaciji uz rubove ovih šumskih sastojina u graničnom području s bukovima sastojinama. Uz ove gljive na naslagama humusa tijekom ljeta može se susresti i bojom jako upadljiva i narančasto crvena zdjeličarka (Aleuria aurantia) s mnogo većim busenasto razvijenim mesnatim plodištima. Šuma pripada prebornom tipu gospodarenja s istaknutim slojem mladika jele, smreke i oskoruše. Mjesti mično se čini kako se krećemo prašumskim sastojinama, gdje se pojedini elementi šume nalaze u svim fazama razvoja. Mnogi napola istrunuli panjevi prekriveni su zelenilom borovnica i drugog bilja. Znatna vlažnost omogućava razmjerno brz proces rastrožbe i obnavljanja života. Upravo ovakav tip gospodarenja šumom Sungerskim lugom omogućava njezin optimalni razvoj i zaštitu zaštituzaštitu, ,, pa se čini kako posebne zaštitne mjere nekih njegovih hhh dijelov dijelovdijelova aa n nna aa kojim kojimkojima aa s sse ee održava poseban tip vegetacijei ii osebujn osebujnosebujna aa flor florflora aa i ii nij nijnije ee z zza aasada nužan. egovi od Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. ŠUMA BOROVAČA Istočno od Gornjeg Postinja, na cesti Drniš-Muć, odvaja se prema sjeveru uska moderna prometnica prema naselju Bidnići. Već 1500 metara nakon oštrog zavoja, desno bijelom cestom dolazimo u šumsko područje Borovača staro oko 200 godina. Šuma ima površinu 4–5 km2 i proteže se na širokim obroncima pretežno južne ekspozicije, s nekoliko dubljih usjeka i vododerina. Sredinom šumskog područja prolazi dobra šumska cesta u smjeru istoka. Značajno je napomenuti kako na cijelom području u podlozi prevladava dolomit, kojega uz cestu i na usjecima lako prepoznamo po bijelo sivojboji i sitnoj drobini oštrih bridova. Na jače nagnutim površinama plitko tlo je isprano i ističe se dobro njegova nazočnost. Jedini predstavnik šumskog drveća ovdje je crni bor (Pinus nigra) zastupljen u sastojinama različite dobne strukture. Najstarija debla mjere u prsnom promjeru i više od 60 cm. Na većem dijelu sastojina zamijećuje se znatan napad krasnika (Buprestidae), bez obzira je li se radi o starijim ili mlađim sastojinama. Sloj grmlja slabo je razvijen pa se šuma ističe velikom prozračnošću i čistoćom, osobito u mlađim sastojinama. Niti prizemno raslinje nije obilno zastupljeno, pa ga osim nekoliko vrsta trava i mahovina gradi tek nekoliko drugih svojti višeg bilja, među kojima osobi- Slika 1. Središnja prometnica u šumi Borovači Slika 2. Napad krasnika |