DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 58     <-- 58 -->        PDF

SUNGERSKI LUG


Nedaleko Mrkoplja u Gorskom kotaru, uz cestu
prema Delnicama, veće je šumsko područje kod mjesta
Sunger pod imenom Sungerski lug. Šuma se razvija na
razmjerno ravnim tlima na podlozi silikata. Pripada
sastojinama šuma jele i rebrače (Blechno-Abietetum)
sa značajnim udjelom smreke i ima veliko gospodarsko
značenje.


Prizemni sloj raslinja osobito je bujan, ima veliku
pokrovnost, iako ne sadrži velik broj vrsta. U njemu
prevladava nekoliko vrsta. Osobito se ističu borovnica
(Vaccinium mirtillus), paprat rebrača (Blechnum spicant),
smrekova crvotočina (Lycopodium annotinum),
mala orhideja godijerka (Goodyera repens), dvolist
(Majanthemum bifolium), šumski cecelj (Oxalis acetosella),
papratnjača šumska bujadika (Athyrium filix femina),
veći broj vrsta mahovina, i druge. Godijerka se
u Sungerskom lugu pojavljuje u razmjerno velikoj populaciji.
Njezini bijeli cvjetići u spiralnom rasporedu
na niskim stabljikama lako se zamijećuju na čišćem
šumskom tlu za ljetnih mjeseci. Do sada se zna kako je
Sungerski lug najbogatije stanište ovom zanimljivom
vrstom. Uz godijerku unutar Sugerskog luga nazočno
je još desetak drugih vrsta “šumskih” orhideja, od kojih
se osobito ističe nekoliko vrsta u rodu kruščika


(Epipactis) i njihovih hibrida.


Unutar ovih šumskih sastojina nalazi se veći broj
malih otvorenih i jačem svjetlu izloženih vlažnih udubljenja
koje nalikuju ponikvama, koja su u ekološkom i
botaničkom pogledu posebno zanimljiva. Promjer im
može biti od nekoliko do deset i više metara. U proljeće
nerijetko mogu biti plavljene, a u ostalom dijelu godine
vlažne, u svakom slučaju vlažnije od ostalih dijelova
šume. Upravo ta povećana vlažnost ima veliko
značenje za održavanje njihovog biljnog svijeta. U njima
se razvija osebujna cretna vegetacija s elementima
nadignutih cretova i s nazočnošću nekih rijetkih biljnih
vrsta u Hrvatskoj. To su mali sfagnumski cretovi, bujno
obrasli mahom tresetarom (Sphagnum palustre i S.
fallax.), mahovinom vlaskom (Polytrichum attenuatum)
i drugim vrstama mahovina te sa blijedo žućkastim
šašom (Carex brizoides) i drugim vrstama. U tim
ponikvama dno je gusto obraslo vegetacijom mahovina,
osobito vlaska, a skoro redovito i mahovinama tresetarima
(Sphagnum). Upravo po tim malim tresetištima
u ponikvama, šuma Sungerski lug jedinstvena je u
cijeloj Hrvatskoj.


Na takvim mjestima raste u značajnoj populaciji i
borealni florni element močvarni zmijinac (Calla pa-


Slika 1. Šumske sastojine u Sungerskom lugu Slika 3. Mahovine tresetari




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Slika 4. Zmijinac


lustris) iz porodice kozlaca (Araceae). Biljku prepoznajemo
po okruglastom lišću sličnom lišću lopoča ili
lokvanja te po bijelom cvijetu u obliku tuljca. Prirodnim
procesima površina ovih šumskih depresija se sve
više izdiže, prosušuje i smanjuje. Trebalo bi osigurati
takve ekološke prilike i gospodarenje šumom koje će
ove pojave ublažiti i što više odgoditi. Koliko je do danas
poznato, to je jedino stanište i nalazište ove biljke
u Hrvatskoj, kojemu je Sungerski lug najjužnija točka
u njegovom europskom rasprostranjenju.


«. 7. Crvenkasta hladetinka (Tremiscus helvelloides) iz Sun-
Slika 5. Zmijinac, cvijet gerskog luga