DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
Tablica 4. Svojstveni vektori za glavne komponente pri PCA analizi morfoloških značajki
u istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L.


Table 4 Eigenvectors for the principal components in PCA analysis of morphological
characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L.


Morfološka značajka
Morphological characteristics 1 2
Glavna komponenta
Principal component
3 4 5 6
Dužina izbojka
Stem length 0,369 0,092 0,248 0,211 -0,465 0,427
Broj filokladija/izbojak
Number of phylloclades/stem 0,273 0,330 -0,554 0,002 -0,022 -0,400
Broj listolikih brakteja/izbojak
Number of bracts/stem 0,297 0,209 -0,595 -0,146 -0,166 0,366
Dužina filokladija
Phylloclades length
Širina filokladija
Phylloclades width
0,381
0,362
0,042
-0,223
0,204
0,060
-0,075
-0,251
0,000
0,221
-0,192
-0,459
Dužina listolikih brakteja
Bracts length
Širina listolikih brakteja
Bracts width
0,377
0,353
0,011
-0,272
0,247
0,117
-0,111
0,166
-0,292
-0,126
-0,121
-0,109
Dužina internodija
Internodes length 0,369 0,017 -0,000 0,485 0,712 0,284
Dužina/širina filokladija
Phylloclades length/width -0,132 0,599 0,178 0,538 -0,132 -0,368
Dužina/širina listolikih brakteja
Bracts length/width 0,073 0,595 0,356 -0,548 0,286 0,184


RASPRAVA – Discussion
Na temelju deskriptivnih statističkih pokazatelja vidsamo
populacija Japlenica. Ova populacija je geografski
ljivo je da su mjerene morfološke značajke u populaudaljenija
od drugih populacija i nalazi se u Gorskom
cijama širokolisne veprine vrlo varijabilne (tablica 2). kotaru na znatno većoj nadmorskoj visini, a samim tim i
Pri tome je najvarijabilnije svojstvo dužina internodija u drugačijim klimatskim uvjetima. Međutim, ne može
(CV = 56,90 %). Značajke dobivene računskim putem se uočiti jasna povezanost između istraživanih morfokoje
opisuju oblik filokladija i listolikih brakteja su loških značajki i zemljopisnog položaja ili nadmorske
manje varijabilne od značajki dobivenih neposrednom visine populacija. Od ostalih populacija ponešto se izizmjerom.
Tako je koeficijent varijabilnosti za svojstvo dvajaju Skupica (najmanje biljke s okruglastijim filoomjer
dužine i širine brakteja iznosio 21,35 %, a za kladijima) i Kalnik (duguljastiji filokladiji). Populacije
svojstvo omjer dužine i širine filokladija 24,43 %. Za Japlenica, Skupica i Kalnik predstavljaju potencijalni
pretpostaviti je da je varijabilnost nekih analiziranih izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od koznačajki
posljedica utjecaja okoliša na biljku. No, isto jih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili pritako
vjerojatno je da su one značajke koje pokazuje naj-mjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za
veću varijabilnost uvjetovane ne samo staništem, nego i druge oblike komercijalnog iskorištavanja u cvjećargenetskim
razlikama između populacija. Pri tome treba stvu. Naime, jedan od načina zaštite ugroženih vrsta je
imati na umu da je varijabilnost svojstava koje označuju njihovo uvođenje u uzgoj (Bonati 1991, Palevitch
veličinu općenito pod većim utjecajem okoliša negoli je 1991, Winter i Botha 1994, Affolter 1997, Steto
slučaj sa značajkama koje opisuju oblik. Drugim rje-wart 2003). Komercijalnim uzgojem može se spriječiti
čima, omjeri odnosno izvedene značajke su pod većom prikupljanje ugroženih vrsta u prirodi i tako smanjiti
genetskom kontrolom od mjerenih značajki. Zato se opasnost od njihova izumiranja (Noordegraf 2000).
smatra da one značajke koje opisuju oblik puno bolje Širenjem širokolisne veprine kroz uzgoj za potrebe vrtprikazuju
filogenetske i genetske odnose između orgalarstva
pomoglo bi se njenoj zaštiti i doprinijelo njenom
nizama (Reyment 1985). očuvanju na prirodnim staništima.
Značajnijih razlika između većine proučavanih populacija
nema, a veću iznimku predstavlja praktično