DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54 Tablica 4. Svojstveni vektori za glavne komponente pri PCA analizi morfoloških značajki u istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L. Table 4 Eigenvectors for the principal components in PCA analysis of morphological characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L. Morfološka značajka Morphological characteristics 1 2 Glavna komponenta Principal component 3 4 5 6 Dužina izbojka Stem length 0,369 0,092 0,248 0,211 -0,465 0,427 Broj filokladija/izbojak Number of phylloclades/stem 0,273 0,330 -0,554 0,002 -0,022 -0,400 Broj listolikih brakteja/izbojak Number of bracts/stem 0,297 0,209 -0,595 -0,146 -0,166 0,366 Dužina filokladija Phylloclades length Širina filokladija Phylloclades width 0,381 0,362 0,042 -0,223 0,204 0,060 -0,075 -0,251 0,000 0,221 -0,192 -0,459 Dužina listolikih brakteja Bracts length Širina listolikih brakteja Bracts width 0,377 0,353 0,011 -0,272 0,247 0,117 -0,111 0,166 -0,292 -0,126 -0,121 -0,109 Dužina internodija Internodes length 0,369 0,017 -0,000 0,485 0,712 0,284 Dužina/širina filokladija Phylloclades length/width -0,132 0,599 0,178 0,538 -0,132 -0,368 Dužina/širina listolikih brakteja Bracts length/width 0,073 0,595 0,356 -0,548 0,286 0,184 RASPRAVA – Discussion Na temelju deskriptivnih statističkih pokazatelja vidsamo populacija Japlenica. Ova populacija je geografski ljivo je da su mjerene morfološke značajke u populaudaljenija od drugih populacija i nalazi se u Gorskom cijama širokolisne veprine vrlo varijabilne (tablica 2). kotaru na znatno većoj nadmorskoj visini, a samim tim i Pri tome je najvarijabilnije svojstvo dužina internodija u drugačijim klimatskim uvjetima. Međutim, ne može (CV = 56,90 %). Značajke dobivene računskim putem se uočiti jasna povezanost između istraživanih morfokoje opisuju oblik filokladija i listolikih brakteja su loških značajki i zemljopisnog položaja ili nadmorske manje varijabilne od značajki dobivenih neposrednom visine populacija. Od ostalih populacija ponešto se izizmjerom. Tako je koeficijent varijabilnosti za svojstvo dvajaju Skupica (najmanje biljke s okruglastijim filoomjer dužine i širine brakteja iznosio 21,35 %, a za kladijima) i Kalnik (duguljastiji filokladiji). Populacije svojstvo omjer dužine i širine filokladija 24,43 %. Za Japlenica, Skupica i Kalnik predstavljaju potencijalni pretpostaviti je da je varijabilnost nekih analiziranih izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od koznačajki posljedica utjecaja okoliša na biljku. No, isto jih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili pritako vjerojatno je da su one značajke koje pokazuje naj-mjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za veću varijabilnost uvjetovane ne samo staništem, nego i druge oblike komercijalnog iskorištavanja u cvjećargenetskim razlikama između populacija. Pri tome treba stvu. Naime, jedan od načina zaštite ugroženih vrsta je imati na umu da je varijabilnost svojstava koje označuju njihovo uvođenje u uzgoj (Bonati 1991, Palevitch veličinu općenito pod većim utjecajem okoliša negoli je 1991, Winter i Botha 1994, Affolter 1997, Steto slučaj sa značajkama koje opisuju oblik. Drugim rje-wart 2003). Komercijalnim uzgojem može se spriječiti čima, omjeri odnosno izvedene značajke su pod većom prikupljanje ugroženih vrsta u prirodi i tako smanjiti genetskom kontrolom od mjerenih značajki. Zato se opasnost od njihova izumiranja (Noordegraf 2000). smatra da one značajke koje opisuju oblik puno bolje Širenjem širokolisne veprine kroz uzgoj za potrebe vrtprikazuju filogenetske i genetske odnose između orgalarstva pomoglo bi se njenoj zaštiti i doprinijelo njenom nizama (Reyment 1985). očuvanju na prirodnim staništima. Značajnijih razlika između većine proučavanih populacija nema, a veću iznimku predstavlja praktično |