DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 53     <-- 53 -->        PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
lacije Japlenica, dok je na razini svih populacija njihova
širina iznosila 3,53 cm. Najokruglastije filokladije
su imale biljke iz populacije Skupica u kojih je omjer
između dužine i širine filokladija iznosio 1,86, a najduguljastije
iz populacije Kalnik s omjerom 2,74.


Listolike brakteje su u populaciji biljaka iz Gornjeg
Dragonošca bile najkraće (1,90 cm), a u populaciji Japlenica
najduže (3,55 cm). Njihova prosječna dužina
je za svih sedam populacija iznosila 2,39 cm.


Iz UPGMA dendrograma (slika 7) vidljivo je da su
međusobno najsličnije populacije Oriovac i Strahinščica
koje se povezuju pri Euklidovoj udaljenosti od


Slika 7. UPGMA dendrogram Euklidovih udaljenosti istraživanih


populacija Ruscus hypoglossum L.
Fig. 7 Tree diagram of UPGMA analysis of Euclidean distances


of researched populations of Ruscus hypoglossum L.


1,75, a na njih se nadovezuje populacija Vrhovčak
(DE = 2,44). Ove tri populacije povezuju se s klasterom
koju čine populacije Gornji Dragonožac i Skupica.
Najudaljenija, pa prema tome i bitno različita od
ostalih je populacija Japlenica, koja je sa ostalih šest
populacija povezana na udaljenosti od 6,94.


Slični rezultati dobiveni su i analizom glavnih komponenti.
Prva glavna komponenta sadrži 66,00 %, druga


Slika 8. PCA dijagram istraživanih populacija Ruscus hypoglos


sum L. dobiven na temelju analiziranih morfoloških


značajki.
Fig. 8 PCA scatter plot of researched populations of Ruscus hy


poglossum L. based on analyzed morphological charac


teristics.


21,18 %, a treća 8,96 % ukupne varijance što ukupno
čini 96,14 % (tablica 3). Iz toga proizlazi da prve tri
glavne komponente vrlo dobro predstavljaju izvorne
varijable. U tablici 4 prikazane su vrijednosti svojstvenih
vektora koji prikazaju stupanj povezanosti svake od
izvornih varijabli sa svakom glavnom komponentom.
Prvoj glavnoj komponenti najviše pridonose dužina filokladija
i listolikih brakteja, te dužina izbojaka i internodija.
Na slici 8 PCA dijagramom prikazane su vrijednosti
prve tri glavne komponente. Međusobno najbliže
populacije su Oriovac i Strahinščica, a vrlo im je bliska
populacija Gornji Dragonožac. Ovim trima populacijama
slična je populacija Vrhovčak. Udaljenije populacije
su Skupica i Kalnik, dok je populacija Japlenica najudaljenija.


ji


Tablica 3. Učešće glavnih komponenti u ukupnoj varijabilnost
varijabilnostvarijabilnosti pr
prprii PCA analizi morfoloških značajki u istraživanih
populacija Ruscus hypoglossum L.
Table 3 Participation of principal components in total variance in PCA analysis of morphological


characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L.


Glavna komponenta Svojstvena vrijednost
Principal components Eigenvalue
1 6,60
2 2,12
3 0,90
4 0,32
5 0,05
6 0,01


Učešće u ukupnoj
varijanci (%)
% of total variance


66,00
21,18
8,96
3,24
0,50
0,12


Kumulativna
svojstvena vrijednost
Cumulative
Eigenvalue


6,60
8,72
9,61
9,94
9,99
10,00


Kumulativno učešće
u ukupnoj varijanci (%)
Cumulative % of
total variance


66,00
87,18
96,14
99,38
99,88
100,00