DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 3-8 UDK 630* 181.1 + 188 (001) RASPROSTRANJENOST PANONSKOGA CRNOG GLOGA (Crataegus nigra Waldst. et Kit.) U HRVATSKOJ I NJEGOV ZNAČAJ U FORMIRANJU VEGETACIJE ŠUMSKIH RUBOVA DISTRIBUTION OF Crataegus nigra Waldst. et Kit. IN CROATIA AND ITS IMPORTANCE FOR FOREST EDGE VEGETATION FORMATION Josip FRANJIĆ*, Željko ŠKVORC*, Andraž ČARNI** SAŽETAK: Budući da je vrsta Crataegus nigra vrlo rijetka i slabo poznata u Hrvatskoj, u radu se navodi područje njene rasprostranjenosti kao i njena fitocenološka pripadnost. Vrsta C. nigra je u Hrvatskoj prirodno rasprostranjena uz Dunav u Baranji. Zajednica u kojoj dolazi vrsta C. nigra klasificirana je kao asocijacija Euphorbio palustris-Crataegetum nigrae Čarni, Franjić et Škvorc 2004 (Alno-Quercion roboris, Populetalia albae, Querco-Fagetea). Zajednica formira šumski rub uz sastojine hrasta lužnjaka (Genisto elatae- Quercetum roboris) i šume topola (Populetum nigrae-albae). Ta staništa su povremeno plavljena, tako da se donošenje i odnošenje materijala poplavnom vodom odvija samo u ograničenom opsegu. K l j u č n e r i j e č i : crni glog, Crataegus nigra, Euphorbio palustris-Crataegetum nigrae, Alno-Quercion roboris, Populetalia albae, vegetacija, Dunav, Hrvatska. UVOD – Introduction Floristička i vegetacijska istraživanja šumskih rustoga tvori ekološke prilike koje potpomažu razvoj bova počela su u kontinentalnom području Hrvatske u specifičnih biljnih vrsta i zajednica (sl. 1). Ovisno o okviru međunarodnog projekta “Vegetacija šumskih trajanju i intenzitetu poplave koji predstavljaju osnovrubova i njihov značaj za biorazonolikost šuma”. U ni ekološki gradijent u istraživanom području, tu se istočnoj Slavoniji istraživana je asocijacija Crataego-razvijaju sljedeće biljne zajednice: Salicetum albae s. Prunetum dasyphyllae, Jurko 1964, koja dolazi na toplat. (Galio-Salicetum albae Rauš 1973), Salici-Populelim staništima i klasificirana je u termofilnu svezu tum nigrae Tüxen 1931, Populetum albae-nigrae SlavPrunion fruticosae Tüxen 1952. Nakon toga opisana je nić 1952, Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić 1952 i Genova asocijacija Viburno opuli-Prunetum dasyphyllae nisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938. Ta zonalnost Čarni, Franjić et Škvorc 2002. Ona dolazi na nešto prikazana je na slici 3. Poplavne šume tvore uski pojas humidnijim staništima i klasificirana je u svezu Salici-duž rijeke Dunav i vjerojatno su najbolje očuvane po Viburnion de Foucault 1991, koja je prijelaznoga kaplavne šume u Europi. raktera između sveze Berberidion Br.-Bl. 1950 i razreFlora i vegetacija grmastih šumskih rubova nije deda Franguletea Doing ex Westhoff i Den Held 1969 taljnije istraživana na području šuma bijele vrbe, a tu se (Č ar n i i dr. 2002). uglavnom razvija zajednica Salicetum triandre Malc. Ova istraživanja provedena su na uskom pojasu duž 1929 (Rauš i dr. 1985). rijeke Dunav, gdje se rijeka izljeva svake godine i Termin grmasti šumski rub je fizionomski termin i obuhvaća zajednice koje izgrađuju šumski rub i jasno * Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, se razlikuju od zajednica zeljastoga šumskog ruba. Te pp. 422, HR-10000 Zagreb, jozo.franjicŽzg.t-com.hr, zeljko.skvorcŽzg.t-com.hr zajednice klasificirane su u različite sintaksone, pa su ** Institut za biologiju, ZRC SAZU, Novi trg 2, SI-1001 Ljubljana, tako zajednice grmastih šumskih rubova na suhim sta carniŽzrc-sazu.si |