GooSL - pretraživanje ŠL

DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 49 <-- 49 --> PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS
Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54

UDK 630* 164

MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA
SIROKOLISNE VEPRINE (Ruscus hypoglossum L.) U HRVATSKOJ

MORPHOMETRIC RESEARCH OF NATURAL POPULATIONS OF
Ruscus Hypoglossum L. IN CROATIA

Dario KREMER*, Ksenija KARLOVIĆ**, Vesna ŽIDOVEC**

SAŽETAK: Kako bi se dobio uvid u varijabilnost prirodnih populacija širokolisne
veprine (Ruscus hypoglossum L.) provedeno je morfometrijsko istraživanje
na uzorcima iz sedam prirodnih populacija u Hrvatskoj (Japlenica,
Skupica, Vrhovčak, Strahinščica, Gornji Dragonožac, Kalnik, Oriovac).
Utvrđeno je da su istraživane morfološke značajke vrlo varijabilne te je koeficijent
varijabilnosti na razini svih populacija iznosio od 21,35 % za svojstvo
omjer dužine i širine listolikih brakteja do 56,90 % za svojstvo dužina internodija.
Klaster analizom i analizom glavnih komponenti utvrđeno je da su
međusobno najsličnije populacije Oriovac i Strahinščica. Najviše se razlikovala
populacija Japlenica i to po najduljim izbojcima, najvećim filokladijima
i listolikim braktejama, te po najvećem broju filokladija i listolikih brakteja
po izbojku. Od ostalih populacija isticale su se populacije Skupica s najokruglastijim
i Kalnik s najduguljastijim filokladijima.

Ključne riječi: Ruscus hypoglossum, morfometrija, UPGMA, PCA

UVOD – Introduction

Rod Ruscus L. obuhvaća 7 vazdazelenih vrsta raskraj
Nina i Tijesnog u sjevernoj Dalmaciji te kod Noviprostranjenih
na Azorima, na području Mediterana, u grada na lokalitetima Bukovlje, Debela Glava i Vukzapadnoj,
srednjoj i jugoistočnoj Europi, te u zapadnoj manić (Host 1801–1802, Schlosser i Farkaš-
Aziji. Na Krimu i u zapadnoj Transkavkaziji rasprostranjene
su 4 vrste. Zajedno s rodovima Danaë Medik.
i Semele Kunth., rod Ruscus je uvršten u porodicu
Ruscaceae Spreng. ex Hutch. 1934. (Wielgorskaya
1995).

Širokolisna veprina – Ruscus hypoglossum L. (slika
1–4) je od prirode rasprostranjena u bivšoj Čehoslovačkoj,
zatim u Austriji, Italiji, Mađarskoj, bivšoj Jugoslaviji,
Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj te
na poluotoku Krimu u Ukrajini (Yeo 1980). U nas je
ima na području Slavonije, Hrvatskog zagorja, Medvednice,
Samoborskog gorja, Gorskog kotara, Like,
Velebita, otoka Cresa i Lošinja, u okolici Zadra, zatim

*
Dr. sc. Dario Kremer, Farmaceutski botanički vrt “Fran Kušan”,
Schrottova 39, Zagreb, e-mail: dkremerŽpharma.hr
** Mr. sc. Ksenija Karlović, dr. sc. Vesna Židovec, Slika 1. Ruscus hypoglossum L. – izbojak s filokladijima, listo-

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
likim braktejama i plodovima.

Svetošimunska 25, Zagreb,
Fig. 1 Ruscus hypoglossum L. – stem with phylloclades, bracts

e-mail: karlovicŽagr.hr, vzidovecŽagr.hr
and fruits.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 50 <-- 50 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
Slika 2. Ruscus hypoglossum L. – muški cvijet u grozdastom cvatu
u pazušcu listolike brakteje.
Fig. 2 Ruscus hypoglossum L. – staminate flower in raceme
inflorecence in axil of bract.

Slika 3. Ruscus hypoglossum L. – ženski cvjetovi u grozdastim
cvatovima u pazušcu listolikih brakteja.
Fig. 3 Ruscus hypoglossum L. – pistillate flowers in raceme
inflorecences in axils of bracts.

Slika 4. Ruscus hypoglossum L. – zrela boba u pazušcu listolike

brakteje.
Fig. 4 Ruscus hypoglossum L. – ripe fruit in axil of bract.

Vukotinović 1869, Haračić 1905, Rossi 1924,
Adamović 1929, Kamenarević 1958, Kevo
1961, Šugar 1967, Rauš 1970, Regula-Bevilaqua
1994).

U većini zemalja u kojima dolazi od prirode širokolisna
veprina je ugrožena i zaštićena vrsta (Č e r v e n ka
et al. 1988, N i kl f el d 1986, Š i li ć 1996, Ha l ada
i Feráková 1999, Rakonzcaj 1990, Shelyag
- Sosonko 1996). Prema Reguli-Bevilaq
u a (1994) u nas ima status osjetljive svojte, dakle
svojte koja uskoro može prijeći u kategoriju ugrožene
ako negativni uvjeti potraju.

Cilj rada bio je istražiti varijabilnost prirodnih populacija
širokolisne veprine s posebnim naglaskom na
svojstva koja biljku čine poželjnom za sadnju u urbanim
sredinama. Na taj način bi se utvrdile populacije
potencijalno zanimljive za daljnju selekciju i oplemenjivački
rad.

MATERIJAL I METODE – Materials and methods
Prikupljeni su uzorci 7 prirodnih populacija široko-Karlovca, Vrhovčak kraj Samobora, Strahinščica, Gorlisne
veprine: Japlenica kraj Vrbovskog, Skupica kraj nji Dragonožac kraj Zagreba, Kalnik, te Oriovac kraj

Tablica 1. Zemljopisni položaj i nadmorska visina istraživanih populacija Ruscus hypoglossum
Table 1 Geographical position and altitude of researched population Ruscus hypoglossum

L..
Populacija
Population

Japlenica
Skupica
Vrhovčak
Strahinščica

Gornji Dragonožac
Kalnik

Oriovac

Zemljopisna širina
Latitude
45° 20’N
45° 29’N
45°48’N
46°11’N
45° 38’N
46° 07’N
45°12’N

Zemljopisna dužina
Longitude
15° 01’E
15° 32’E
15°42’E
15°54’E
15° 56’E
16° 35’E
17° 52’E

Nadmorska visina
altitude
706
110
190
382
206
255
135

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 51 <-- 51 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA .
Slavonskog Broda (tablica 1, slika
5). Zemljopisni položaj i nadmorska
visina određeni su uz pomoć
GPS uređaja SILVA Multi-NavigatorTM
2.01.

U svakoj populaciji je metodom
slučajnog uzorka odabrano 15 biljaka,
a na svakoj od njih po jedan
razvijeni, neoštećeni, fertilni izbojak.
Na svakom izbojku su izmjereni
dužina izbojka, ukupni broj filokladija
i listolikih brakteja po izbojku,
dužina i širina prvog filokladija,
odnosno prve listolike brakteje
od osnove izbojka (slika 6), dužina
internodija (mjerena između
prvog i drugog filokladija od osnove
izbojka). Računskim putem dobiven
je omjer dužine i širine filokladija,
odnosno listolikih brakteja.
Naime, veći omjer dužine i širine
ukazuje na uži, duguljastiji filokladij
dok manji omjer ukazuje na širi,
okruglastiji filokladij.

Za izmjerene i izračunate značajke
izračunati su deskriptivni statistički
pokazatelji, te je provedena
multivarijatna statistička analiza uz
primjenu analize glavnih kompo

Slika 5. Prikaz istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L.

ka

Fig. 5
55 Researched populations of Ruscus hypoglossum L.

g.
Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54

nenti i UPGMA (Unweighted Pair-Group Average
Method) metode klaster analize uz korištenje Euklidove
udaljenosti (Sne a t h i S o ka l 1973, H ö f t et al. 1999,
Miller i Miller 2000). Obrada podataka je obavljena
uz pomoć računalnog programa Statistica 6.1.

Slika 6. Morfološke značajke mjerene na filokladiju i listolikoj
brakteji. Df = dužina filokladija, Šf = širina filokladija,
Db = dužina listolike brakteje, Šb = širina listolike brakteje.

Fig. 6 Morphological traits measured on phylloclade and bract.
Df = length of phylloclade, Šf = width of phylloclade,
Db = length of bract, Šb = width of bract.

REZULTATI– Results

Rezultati deskriptivne statističke analize populacija
širokolisne veprine prikazani su u tablici 2. Najmanju
prosječnu dužinu izbojaka (23,50 cm) imale su biljke
iz populacije Skupica, a najveću (56,13 cm) iz populacije
Japlenica. U populaciji Vrhovčak zabilježen je u
prosjeku najmanji broj filokladija po izbojku (7,00), a

p
u populaciji Japlenica najveći (17,87). Ove populacije
također su imale i najmanji (5,73 populacija Vrhov

čak), odnosno najveći (16,00 populacija Japlenica)
broj listolikih brakteja po izbojku.

Prosječna dužina prvog filokladija od osnove izbojka
je u populaciji Gornji Dragonožac bila najmanja
(6,31 cm), u populaciji Japlenica najveća (11,03 cm),
dok je na razini svih sedam istraživanih populacija iznosila
7,65 cm. Najuže filokladije (2,84 cm) imale su
biljke iz populacije Kalnik, najšire (5,54 cm) iz popu

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 52 <-- 52 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
Tablica 2. Deskriptivni statistički pokazatelji za mjerene i izvedene morfološke značajke istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L.
Najveće i najmanje vrijednosti su podebljane. CV = koeficijent varijabilnosti.
Table 2 Descriptive parameters for measured and derived morphological characteristics in research populations of Ruscus hypoglos

sum L. Maximum and minimum values are bolded. CV = variability coefficient.

Morfološka Deskriptivni
značajka
Morphological
pokazatelji
Descriptive Japlenica Skupica Vrhovčak Strahinščica Gornji
Dragonožac
characteristic parameters
x- (cm) 56,13 23,50 35,10 30,40 27,70
Dužina izbojka
Stem length
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
8,57
45,00
71,00
15,27
5,85
17,00
37,00
24,90
6,41
25,00
45,00
18,27
6,75
16,00
41,00
22,21
4,91
18,00
35,00
17,74
Broj filokladija/
izbojak
Number of
phylloclades/stem
x-
Std. dev.
Min
Max
CV (%)
17,87
7,78
10,00
36,00
43,55
12,53
4,12
7,00
22,00
32,88
7,00
1,31
5,00
9,00
18,70
10,80
4,60
4,00
20,00
42,60
10,07
3,01
5,00
18,00
29,91
Broj
listolikih
x-
Std. dev.
16,00
7,74
11,47
4,10
5,73
1,44
7,73
3,85
8,20
3,19
brakteja/izbojak
Number of
Min
Max
9,00
33,00
6,00
21,00
4,00
8,00
2,00
15,00
3,00
17,00
bracts/stem CV (%) 48,36 35,79 25,07 49,72 38,89
Dužina prvog
filokladija od
osnove izbojka
Length of the first
phylloclade from
the stem base
x- (cm)
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
11,03
1,29
9,20
13,00
11,72
6,63
1,28
5,50
9,50
19,28
7,64
0,94
6,30
9,50
12,25
7,27
1,87
5,00
12,00
25,65
6,31
1,00
4,70
7,50
15,79
Širina prvog
filokladija od
osnove izbojka
Width of the first
phylloclade from
the stem base
x- (cm)
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
5,54
0,81
4,40
6,80
14,60
3,62
0,54
2,80
4,60
14,77
3,61
0,51
2,80
4,40
14,22
3,28
1,48
2,00
7,20
45,18
2,89
0,78
1,70
4,00
26,91
Dužina prve
listolike brakteje
od osnove izbojka
Length of the first
bract from the
stem base
x- (cm)
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
3,55
0,46
3,00
4,50
12,89
2,04
0,66
1,20
2,80
32,51
2,49
0,55
1,70
3,60
21,89
2,22
0,61
1,30
3,50
27,62
1,90
0,52
1,00
3,00
27,20
Širina prve
listolike brakteje
od osnove izbojka
Width of the first
bract from the
stem base
x- (cm)
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
1,25
0,25
1,00
1,80
19,97
0,84
0,19
0,50
1,10
22,86
0,93
0,13
0,60
1,10
14,40
0,83
0,30
0,40
1,50
36,47
0,84
0,24
0,50
1,30
28,39
Dužina prvog
internodija od
osnove izbojka
Length of the first
internode from
the stem base
x- (cm)
Std. dev. (cm)
Min (cm)
Max (cm)
CV (%)
5,67
3,01
1,00
9,50
53,01
2,47
1,23
0,50
5,00
49,55
2,65
1,34
0,70
5,50
50,60
3,16
1,29
1,00
5,50
40,70
3,21
1,22
1,30
5,20
38,11
Dužina/širina
filokladija
Phylloclades
length/width
x-
Std. dev.
Min
Max
CV (%)
2,01
0,21
1,69
2,46
10,45
1,86
0,38
1,34
2,65
20,30
2,14
0,30
1,52
2,50
13,97
2,43
0,76
1,25
4,00
31,28
2,28
0,49
1,63
3,16
21,43
Dužina/širina
listolikih brakteja
Bracts length/
width
x-
Std. dev.
Min
Max
CV (%)
2,88
0,32
2,22
3,50
11,18
2,40
0,40
1,63
3,00
16,77
2,70
0,45
2,00
3,60
16,64
2,79
0,61
2,13
4,50
21,93
2,28
0,20
2,00
2,67
8,63

Kalnik

35,80

4,46

27,50
42,00

12,45

16,67
3,56

12,00

23,00
21,35
13,33
4,08
7,00
21,00
30,62

7,48

0,99

5,50

9,00

13,21

2,84

0,75

1,50

4,30

26,54

2,31

0,37

1,70

3,00

16,00

0,75

0,17

0,50

1,00

22,92

3,15

1,33

1,50

5,50
42,28

2,74

0,46

2,09

3,67

16,79

3,13

0,37

2,50

4,00

11,73

Oriovac

29,77
5,47
20,00
37,50
18,37

11,40

2,47

7,00

15,00

21,69

8,93
2,66
5,00
13,00
29,76

7,16
1,12
5,00
9,00
15,64

2,91

0,50

2,40

4,00

17,16

2,18
0,40
1,50
3,00
18,37

0,71

0,23

0,30

1,20

33,17

2,71

1,06

1,00

4,50

38,95

2,54
0,64
1,61
3,58
25,07

3,30

0,86

2,44

5,00

25,98

Ukupno
populacije
Total of
populations

34,06
11,55
16,00
71,00
33,92

12,33
5,45
4,00
36,00
44,19

10,20
5,31
2,00
33,00
52,08

7,65
1,89
4,70
13,00
24,76

3,53
1,19
1,50
7,20
33,83

2,39
0,72
1,00
4,50
30,07

0,88
0,27
0,30
1,80
31,18

3,29
1,87
0,50
9,50
56,90

2,28
0,56
1,25
4,00
24,43

2,78
0,59
1,63
5,00
21,35

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 53 <-- 53 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
lacije Japlenica, dok je na razini svih populacija njihova
širina iznosila 3,53 cm. Najokruglastije filokladije
su imale biljke iz populacije Skupica u kojih je omjer
između dužine i širine filokladija iznosio 1,86, a najduguljastije
iz populacije Kalnik s omjerom 2,74.

Listolike brakteje su u populaciji biljaka iz Gornjeg
Dragonošca bile najkraće (1,90 cm), a u populaciji Japlenica
najduže (3,55 cm). Njihova prosječna dužina
je za svih sedam populacija iznosila 2,39 cm.

Iz UPGMA dendrograma (slika 7) vidljivo je da su
međusobno najsličnije populacije Oriovac i Strahinščica
koje se povezuju pri Euklidovoj udaljenosti od

Slika 7. UPGMA dendrogram Euklidovih udaljenosti istraživanih

populacija Ruscus hypoglossum L.
Fig. 7 Tree diagram of UPGMA analysis of Euclidean distances

of researched populations of Ruscus hypoglossum L.

1,75, a na njih se nadovezuje populacija Vrhovčak
(DE = 2,44). Ove tri populacije povezuju se s klasterom
koju čine populacije Gornji Dragonožac i Skupica.
Najudaljenija, pa prema tome i bitno različita od
ostalih je populacija Japlenica, koja je sa ostalih šest
populacija povezana na udaljenosti od 6,94.

Slični rezultati dobiveni su i analizom glavnih komponenti.
Prva glavna komponenta sadrži 66,00 %, druga

Slika 8. PCA dijagram istraživanih populacija Ruscus hypoglos

sum L. dobiven na temelju analiziranih morfoloških

značajki.
Fig. 8 PCA scatter plot of researched populations of Ruscus hy

poglossum L. based on analyzed morphological charac

teristics.

21,18 %, a treća 8,96 % ukupne varijance što ukupno
čini 96,14 % (tablica 3). Iz toga proizlazi da prve tri
glavne komponente vrlo dobro predstavljaju izvorne
varijable. U tablici 4 prikazane su vrijednosti svojstvenih
vektora koji prikazaju stupanj povezanosti svake od
izvornih varijabli sa svakom glavnom komponentom.
Prvoj glavnoj komponenti najviše pridonose dužina filokladija
i listolikih brakteja, te dužina izbojaka i internodija.
Na slici 8 PCA dijagramom prikazane su vrijednosti
prve tri glavne komponente. Međusobno najbliže
populacije su Oriovac i Strahinščica, a vrlo im je bliska
populacija Gornji Dragonožac. Ovim trima populacijama
slična je populacija Vrhovčak. Udaljenije populacije
su Skupica i Kalnik, dok je populacija Japlenica najudaljenija.

ji

Tablica 3. Učešće glavnih komponenti u ukupnoj varijabilnost
varijabilnostvarijabilnosti pr
prprii PCA analizi morfoloških značajki u istraživanih
populacija Ruscus hypoglossum L.
Table 3 Participation of principal components in total variance in PCA analysis of morphological

characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L.

Glavna komponenta Svojstvena vrijednost
Principal components Eigenvalue
1 6,60
2 2,12
3 0,90
4 0,32
5 0,05
6 0,01

Učešće u ukupnoj
varijanci (%)
% of total variance

66,00
21,18
8,96
3,24
0,50
0,12

Kumulativna
svojstvena vrijednost
Cumulative
Eigenvalue

6,60
8,72
9,61
9,94
9,99
10,00

Kumulativno učešće
u ukupnoj varijanci (%)
Cumulative % of
total variance

66,00
87,18
96,14
99,38
99,88
100,00

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 54 <-- 54 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
Tablica 4. Svojstveni vektori za glavne komponente pri PCA analizi morfoloških značajki
u istraživanih populacija Ruscus hypoglossum L.

Table 4 Eigenvectors for the principal components in PCA analysis of morphological
characteristics in research populations of Ruscus hypoglossum L.

Morfološka značajka
Morphological characteristics 1 2
Glavna komponenta
Principal component
3 4 5 6
Dužina izbojka
Stem length 0,369 0,092 0,248 0,211 -0,465 0,427
Broj filokladija/izbojak
Number of phylloclades/stem 0,273 0,330 -0,554 0,002 -0,022 -0,400
Broj listolikih brakteja/izbojak
Number of bracts/stem 0,297 0,209 -0,595 -0,146 -0,166 0,366
Dužina filokladija
Phylloclades length
Širina filokladija
Phylloclades width
0,381
0,362
0,042
-0,223
0,204
0,060
-0,075
-0,251
0,000
0,221
-0,192
-0,459
Dužina listolikih brakteja
Bracts length
Širina listolikih brakteja
Bracts width
0,377
0,353
0,011
-0,272
0,247
0,117
-0,111
0,166
-0,292
-0,126
-0,121
-0,109
Dužina internodija
Internodes length 0,369 0,017 -0,000 0,485 0,712 0,284
Dužina/širina filokladija
Phylloclades length/width -0,132 0,599 0,178 0,538 -0,132 -0,368
Dužina/širina listolikih brakteja
Bracts length/width 0,073 0,595 0,356 -0,548 0,286 0,184

RASPRAVA – Discussion
Na temelju deskriptivnih statističkih pokazatelja vidsamo
populacija Japlenica. Ova populacija je geografski
ljivo je da su mjerene morfološke značajke u populaudaljenija
od drugih populacija i nalazi se u Gorskom
cijama širokolisne veprine vrlo varijabilne (tablica 2). kotaru na znatno većoj nadmorskoj visini, a samim tim i
Pri tome je najvarijabilnije svojstvo dužina internodija u drugačijim klimatskim uvjetima. Međutim, ne može
(CV = 56,90 %). Značajke dobivene računskim putem se uočiti jasna povezanost između istraživanih morfokoje
opisuju oblik filokladija i listolikih brakteja su loških značajki i zemljopisnog položaja ili nadmorske
manje varijabilne od značajki dobivenih neposrednom visine populacija. Od ostalih populacija ponešto se izizmjerom.
Tako je koeficijent varijabilnosti za svojstvo dvajaju Skupica (najmanje biljke s okruglastijim filoomjer
dužine i širine brakteja iznosio 21,35 %, a za kladijima) i Kalnik (duguljastiji filokladiji). Populacije
svojstvo omjer dužine i širine filokladija 24,43 %. Za Japlenica, Skupica i Kalnik predstavljaju potencijalni
pretpostaviti je da je varijabilnost nekih analiziranih izvor biljaka prikladnih za selekciju vrtnih formi od koznačajki
posljedica utjecaja okoliša na biljku. No, isto jih bi se dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili pritako
vjerojatno je da su one značajke koje pokazuje naj-mjerci prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za
veću varijabilnost uvjetovane ne samo staništem, nego i druge oblike komercijalnog iskorištavanja u cvjećargenetskim
razlikama između populacija. Pri tome treba stvu. Naime, jedan od načina zaštite ugroženih vrsta je
imati na umu da je varijabilnost svojstava koje označuju njihovo uvođenje u uzgoj (Bonati 1991, Palevitch
veličinu općenito pod većim utjecajem okoliša negoli je 1991, Winter i Botha 1994, Affolter 1997, Steto
slučaj sa značajkama koje opisuju oblik. Drugim rje-wart 2003). Komercijalnim uzgojem može se spriječiti
čima, omjeri odnosno izvedene značajke su pod većom prikupljanje ugroženih vrsta u prirodi i tako smanjiti
genetskom kontrolom od mjerenih značajki. Zato se opasnost od njihova izumiranja (Noordegraf 2000).
smatra da one značajke koje opisuju oblik puno bolje Širenjem širokolisne veprine kroz uzgoj za potrebe vrtprikazuju
filogenetske i genetske odnose između orgalarstva
pomoglo bi se njenoj zaštiti i doprinijelo njenom
nizama (Reyment 1985). očuvanju na prirodnim staništima.
Značajnijih razlika između većine proučavanih populacija
nema, a veću iznimku predstavlja praktično

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
ZAKLJUČAK - Conclusions

Istraživanja morfoloških značajki sedam prirodnih
populacija širokolisne veprine su pokazala veliku varijabilnost
statistički analiziranih značajki. Tako je najmanja
varijabilnost na razini svih sedam populacija
utvrđena za svojstvo omjer dužine i širine listolikih
brakteja (CV = 21,35 %), a najveća (CV = 56,90 %) za
dužinu internodija.

Između većine populacija nisu utvrđene značajnije
razlike s obzirom na istraživane morfološke značajke.
Veću iznimku predstavlja samo populacija Japlenica u
kojoj su biljke bile najkrupnije, odnosno imale su najdulje
izbojke, najveće filokladije i najveći broj filokla

dija po izbojku. Biljke iz populacije Skupica su bile
najmanje i imale su najokruglastije filokladije, a one iz
populacije Kalnik najduguljastije. Dakle, kao najzanimljivije
populacije za daljnju selekciju i uzgoj sadnog
materijala izdvajaju se populacije, Japlenica, Sku-
pica i Kalnik. One predstavljaju potencijalni izvor biljaka
prikladnih za selekciju vrtnih formi od kojih bi se
dalje vegetativnim razmnožavanjem dobili primjerci
prikladni za sadnju u urbanim sredinama, ali i za potrebe
cvjećarstva. Poticanjem sadnje i uzgojem širokolisne
veprine doprinijelo bi se nastojanjima da se ova vrijedna
vrsta sačuva na njenim prirodnim staništima.

ZAHVALA – Acknowledgements

Prikazani rezultati nastali su u okviru programa

TEST – Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti uz

potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,

Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Poglavar

stva Grada Samobora i Zagrebačke županije (Upravni

odjel za poljopriredu, šumarstvo i ruralni razvoj). Autori

LITERATURA

Adamović, L., 1929. Die Pflanzenwelt der Adrialänder.
Gustac Fischer, Jena.

Aff ol t e r, J.M., 1997. Essential Role of Horticulture
in Rare Plant Conservation. Hort. Science 32
(1): 29–34.

Bonati, A. 1991. Industry and the consrvation of medicinal
plants. U: Akerele, O., V. Heywood, H. Synge
(eds.): The conversation of medicinal plants:
141–145. Cambridge Univ. Press, Cambridge.

Červenka et al., 1988. Rastlinski svet Evrope. Mladinska
knjiga, Ljubljana.

Halada, L. 1994. Ruscus hypoglossum L. in Slovakia.
Thaiszia – J. Bot., Košice 4:183–195.

Halada, L. et V. Feráková, 1999. Ruscus hypoglossum
L. U: Čerovský, J., V. Feráková, J. Holub,
Š. Maglocký, F. Procházka (Ur.): Červená
kniha ohrozených a vzácnych druhov raslín a živočíchov
SR a ČR. Vyššie rastliny. Priroda, Bratislava.

Ha r a č i ć , A., 1905. L’isola di Lussin, il suo clima e la
sua vegetazione. I. R. Scuola nautica di Lussinpiccolo.
Direzione dell’I. R. Scuola nautica,
Lussinpicolo.

Höft, M., S.K. Barik, and A.M. Lykke, 1999.
Quantitative Ethnobotany: Applications of Multivariate
and Statistical Analyses in Ethnobotany.
People and Plants working paper 6, UNESCO,
Paris.

također zahvaljuju Ministarstvu kulture uz čije je odobrenje
istraživanje obavljeno te Hrvatskim šumama

d. o. o. Zagreb (šumarije: Krapina, Križevci, Oriovac,
Samobor i Vrbovsko) na pomoći pri obavljanju terenskog
dijela istraživanja.
References
Ho s t , J., 1801–1802. Botanički put po Istri, Kvarnerskim
otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza
1801, a dovršen 6. kolovoza 1802. /Viaggio botanico
nell’Istria, Isole del Quarnero, e nella
Dalmazia, incominciato il di 14 d’Agosto 1801.
e terminato il di 6 d’Agosto 1802. Transkribirao
i preveo / Trascrizione, traduzione Krešimir Čuljak.
Rijeka / Fiume: Matica Hrvatska – ogranak
Rijeka, 1993.
Kamenarović, M., 1958. Zaštita prizemne flore
Zagrebačke okolice. Hortikultura 4(2): 6–7.
Kevo, R., 1961. Prirodne karakteristike Medvednice i
izbor odgovarajuće kategorije zaštite. Hortikultura
7 (1–2): 3–14.
M i l l e r, J.N., J.C. M i l l er, 2000. Statistics and Chemometrics
for Analytical Chemistry. Pearson
Education Limited, Essex, England.
Ni k lfe ld , H., et al., 1986. Rote Liste gefährdeter
Pflanzen Österreichs. Inst. für Botanik der Universität
Wien, Wien.

Noordegraf, C.V., 2000. An approach to select new
ornamental crops. Acta Hort. 541:75–78.
Rakonzcaj, Z., 1990. Voros Konyu (Hungarian Red
Data Book). Akademiai Kiado, Budapest.

Rauš, Đ., 1970. Prilog poznavanju flore Fruške gore
iz okolice Iloka. Šum. list 94 (9–10): 285–306.

Palevitch, D., 1991. Agronomy applied to medicinal
plant conservation. U: Akerele, O., V. Heywood,

ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF

D. Kremer, K. Karlović, V. Židovec: MORFOMETRIJSKA ISTRAŽIVANJA PRIRODNIH POPULACIJA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 47-54
and H. Synge (eds.): The conservation of mepharmacology
89: 3–13.
dicinal plants: 167–178. Cambridge. Univ. Press. Š i l i ć , Č., 1996. The list of the Vegetable Species
Regula-Bevilaqua, Lj., 1994. Ruscus hypoglos-(Pteridophyta and Spermatophyta) for the red

sum L. U: Šugar, I. (ur.): Crvena knjiga biljnih Book of Bosnia and Herzegovina. Sarajevo, 20
vrsta Republike Hrvatske: 446–447. Zavod za pp.
zaštitu prirode, Zagreb. Š u g a r, I., 1967. Biljni pokrov Osorčice. Magistarski

Reyment, R.A., 1985. Multivariate Morphometrics rad. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučiand
Analysis of Shape. Math. Geol. 17: 591–609. lišta u Zagrebu, Zagreb.
R o s s i , Lj., 1924. Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Wielgorskaya, T., 1995. Dictionary of generic naIstraž.
Jugosl. Akad. 15. mes of Seed Plants. Columbia Univ. Press, New
S c h l os s e r, J. C., L. Farkaš-Vukotinović, 1869. Flora York.
Croatica. Zagrabiae. Winter, J.H.S., and D.J. Botha, 1994. The release

Shelyag-Sosonko, Y.R., 1996. Chervona Kniga of endangered plants in the horticultural trade:
Ukrainy – Roslinniy Svit. Ukrainskaya Enciklo-Conservation or exploitation? Biodiversity and
pedia, Kiev. Conservation 3: 142–147.

Sneath, P.H.A., R.R. Sokal, 1973. Numerical TaYeo,
P.F., 1980. Ruscus L. In: Tutin T.G., V.H. Heyxonomy,
The Principles and Practice of Numeriwood,
N.A. Burges, D.M. Moore, D.H. Valencal
Classification. W. H. Freeman and Company, tine, S.M. Walters, and D.A. Webb (eds.): Flora
San Francisco. Europaea: 5: 73. Cambridge Univ. Pres.

Stewart, K.M., 2003. The African cherry (Prunus
africana): Can lessons be learnewd from an
over-exploited medicinal tree? Journal of Ethno-

SUMMARY: In order to obtain the insight in the variability of natural populations
of Ruscus hypoglossum L., legally protected species, the morphometric
research was done on specimens from seven natural habitats (Japlenica,
Skupica, Vrhovčak, Strahinščica, Gornji Dragonožac, Kalnik and Oriovac).
Stem length, the total number of phylloclades and bracts, the length and width
of the phylloclades and bracts, and the internodium length were measured.
The ratio between length and width of phylloclades and bracts, respectively
were calculated for insight in shape of phylloclades and bracts.

It was determinate that the analysed morphological characteristics were
very variable. The variability coefficient for populations in total varied from

21.35 % for ratio between length and width of bracts to 56.90 % for the
internodium length. UPGMA analysis with Euclidean distance has shown
that the populations Oriovac and Strahinščica were the most similar
(DE = 1.75). The population that differed the most from the others was the
population Japlenica which is connected to the other six populations on the
high level (DE = 6.94). Plants from population Japlenica had the longest
stems and the biggest phylloclades and bracts. Also, the plants from the population
Japlenica had the highest number of phylloclades and bracts per stem.
In the other six populations, the population Kalnik distinguished itself by the
most oblong phylloclades. The similar results to cluster analysis were obtained
by principal component analysis. The highest contribution to the first PC
axis gave the length of phylloclades, bracts, stem and internodium. The ratio
between the length and width of phylloclades, the ratio between length and
width of bracts, and the number of phylloclades per stem had the most contribution
to the second PC axis.
Key words: Ruscus hypoglossum, morphometry, UPGMA, PCA