DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI -REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 41-46


UDK 630* 165


BILJEŽI OSNOVNE MJERE GENETIČKE VARIJABILNOSTI ZNAČAJNE


I
II O
U MOLEKULARNO GENETIČKIM ISTRAŽIVANJIMA


MARKERS AND BASIC MESAURES OF GENETIC VARIABILITY SIGNIFICANT
IN MOLECULAR GENETIC STUDIES


Dalibor BALLIAN*


SAŽETAK: U radu je prikazana osnovna primjena molekularno genetičkih
biljega koji se koriste u istraživanjima šumskog drveća, odnosno mjere genetičke
varijabilnosti koje se mogu dobiti njihovim korištenjem. Dobivene mjere
genetičke varijabilnosti omogućavaju pouzdanu procjenu genetičke strukture
kako unutar populacije, tako i na međupopulacijskoj razini.


Tako sve mjere genetičke varijabilnosti možemo podijeliti na one koji su
bitne za procjenu prisutne razine genetičke varijabilnosti unutar populacije i
genetičke e između populacija


etičke diferencijacij
diferencijacijdiferencijacije iz eđu populacija.


K l j u č n e r ij e či : biljezi, varijabilnost,diferencijacija, populacija


UVOD – Introduction


Već duži niz godina u Šumarskom listu se pojavljuju cima za običnog čitatelja ostaje nedokučeno na koji naznanstveni
i stručni članci koji obrađuju problematiku čin se dolazi do parametara varijabilnosti, što oni predstavljaju,
odnosno na koji se način može doći do razlika


biokemijskih i molekularnih biljega. Nešto više svjetla o


između istraživanih populacija. Kroz ovaj članak


toj problematici daju F ra n jić i L i b e r (2001) u svom


pokušat ćemo upoznat čitatelja s osnovnim biljezima, te


članku, ali se zadržavaju samo na prikazu mogućih


mjerama varijabilnosti do kojih dolazimo kroz analizu


tehnika i metoda koje se primjenjuju u molekularnih


biokemijskih i molekularnih genetičkih biljega.
istraživanja kod šumskog drveća. Uvijek u takvim član-
Biljezi – Markers


Istraživanja na molekularno genetičkoj razini u jedcijena
analize (B o sch e ri ni i Ven d r a m in , 1992).
noj ili više populacija pretpostavljaju analizu genetič-Osim toga, idealan biljeg treba biti oslobođen od utjekih
biljega. Biljezi se mogu definirati kao nasljedna caja ekoloških čimbenika u svom fenotipskom iskazisvojstva
koja pokazuju određeni stupanj varijabilnosti vanju, dakle on treba biti strogo neutralan. Kontrola
između individua jedne populacije, a koji označavaju genetičkih osnova, iako je vrlo jednostavna, jer je u pijednu
regiju na kromosomu. Iz toga je vidljivo da bilje-tanju jedan ili mali broj gena, što olakšava u znatnoj
zi trebaju biti što reprezentativniji unutar genoma, da mjeri analiziranje podataka. Sličan odgovor odnosi se
bi se na taj način dobila vrijednosti genetičke varijabilna
kodominantnost koja omogućava neposredne razlinosti
(Be l l e t i i dr. 2003). ke između heterozigotnih i dominantnih homozigota. I


Da bi jedan genetički biljeg omogućio pouzdanu na kraju, biljeg treba predstavljati značajan izvor vari


procjenu genetičke varijabilnosti treba pokazati brojna jabilnosti između individua u populaciji, pokazati polisvojstva,
a među njima su najvažnija ona s kojima se morfizam, a njega treba analizirati kroz vremenska polako
dolazi do podataka o varijabilnosti, uz prihvatljivu navljanja, kao i kroz druge metode. Očigledno je da bi


ljeg koji pokazuje na apsolutnoj razini sva svojstva u


biti ne postoji, stoga se radi na tome da se izdvoje oni


koji mogu bolje poslužiti ovoj vrsti analiza, te se mogu


* Dr. sci. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu,
Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i jednostavno analitički prikazati.