DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI -REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 41-46 UDK 630* 165 BILJEŽI OSNOVNE MJERE GENETIČKE VARIJABILNOSTI ZNAČAJNE I II O U MOLEKULARNO GENETIČKIM ISTRAŽIVANJIMA MARKERS AND BASIC MESAURES OF GENETIC VARIABILITY SIGNIFICANT IN MOLECULAR GENETIC STUDIES Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: U radu je prikazana osnovna primjena molekularno genetičkih biljega koji se koriste u istraživanjima šumskog drveća, odnosno mjere genetičke varijabilnosti koje se mogu dobiti njihovim korištenjem. Dobivene mjere genetičke varijabilnosti omogućavaju pouzdanu procjenu genetičke strukture kako unutar populacije, tako i na međupopulacijskoj razini. Tako sve mjere genetičke varijabilnosti možemo podijeliti na one koji su bitne za procjenu prisutne razine genetičke varijabilnosti unutar populacije i genetičke e između populacija etičke diferencijacij diferencijacijdiferencijacije iz eđu populacija. K l j u č n e r ij e či : biljezi, varijabilnost,diferencijacija, populacija UVOD – Introduction Već duži niz godina u Šumarskom listu se pojavljuju cima za običnog čitatelja ostaje nedokučeno na koji naznanstveni i stručni članci koji obrađuju problematiku čin se dolazi do parametara varijabilnosti, što oni predstavljaju, odnosno na koji se način može doći do razlika biokemijskih i molekularnih biljega. Nešto više svjetla o između istraživanih populacija. Kroz ovaj članak toj problematici daju F ra n jić i L i b e r (2001) u svom pokušat ćemo upoznat čitatelja s osnovnim biljezima, te članku, ali se zadržavaju samo na prikazu mogućih mjerama varijabilnosti do kojih dolazimo kroz analizu tehnika i metoda koje se primjenjuju u molekularnih biokemijskih i molekularnih genetičkih biljega. istraživanja kod šumskog drveća. Uvijek u takvim član- Biljezi – Markers Istraživanja na molekularno genetičkoj razini u jedcijena analize (B o sch e ri ni i Ven d r a m in , 1992). noj ili više populacija pretpostavljaju analizu genetič-Osim toga, idealan biljeg treba biti oslobođen od utjekih biljega. Biljezi se mogu definirati kao nasljedna caja ekoloških čimbenika u svom fenotipskom iskazisvojstva koja pokazuju određeni stupanj varijabilnosti vanju, dakle on treba biti strogo neutralan. Kontrola između individua jedne populacije, a koji označavaju genetičkih osnova, iako je vrlo jednostavna, jer je u pijednu regiju na kromosomu. Iz toga je vidljivo da bilje-tanju jedan ili mali broj gena, što olakšava u znatnoj zi trebaju biti što reprezentativniji unutar genoma, da mjeri analiziranje podataka. Sličan odgovor odnosi se bi se na taj način dobila vrijednosti genetičke varijabilna kodominantnost koja omogućava neposredne razlinosti (Be l l e t i i dr. 2003). ke između heterozigotnih i dominantnih homozigota. I Da bi jedan genetički biljeg omogućio pouzdanu na kraju, biljeg treba predstavljati značajan izvor vari procjenu genetičke varijabilnosti treba pokazati brojna jabilnosti između individua u populaciji, pokazati polisvojstva, a među njima su najvažnija ona s kojima se morfizam, a njega treba analizirati kroz vremenska polako dolazi do podataka o varijabilnosti, uz prihvatljivu navljanja, kao i kroz druge metode. Očigledno je da bi ljeg koji pokazuje na apsolutnoj razini sva svojstva u biti ne postoji, stoga se radi na tome da se izdvoje oni koji mogu bolje poslužiti ovoj vrsti analiza, te se mogu * Dr. sci. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i jednostavno analitički prikazati. |