DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKE KARAKTERISTIKE ZELENE POTKOVE GRADA ZAGREBA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 31-40 10.Hibiscus siryacus L. – hibisk 11.Hedera helix L. – bršljan 12.Juglans nigra L. – crni orah 13.Kerria japonica D.C. – kerija 14.Catalpa bignonioides Walt. katalpa tatarska lkonicera lkonicer 16.Ligustrum ovalifolium Hassk. kalina .Maclura pomifera Scheid. – makjlura 18.Malus pumila Mill. – jabuka 19. trifoliata L. – ptetlea 20.Platanus x acerifolia (Ait.) Wild. – javorolisna platana 21.Platasnus occidentalis L. – američka platana 22.Prunus padus L. sremza, trpika 23.Spirea japonica L. – –– japanska sur 24.Syeringa vulgaris L LL. .. – i joirg običn običnobični joirgovan 25.Tamarix letandra L. .. – tamarika S:Zcordata L. – malolisna (tamna) lipa 27.Weigela florida (Bunge) A. DC. – kineska vajgelija U ovom parku zastupljena je nedovoljno crnogorica. Tu nalazimo ovevrste Crnogorice: Picea abies L. – smreka Taxus baccata L. – obična tisa ZAKLJUČAK Parkovi na Tomislavovom, Strossmayerovom tgu i Zrinjevcu (N. Š. Zrinskog) čine istočnu stranu tzv. Lenucijeve odnosno Zagrebačke zelene potkove. Važnost postojećih starih parkova, njihova dendroflora te njega i zaštita u staroj jezgri grada Zagreba veoma je velika. Zagreb koji od davnine nosi epitet bijeli morao bi ostati i zeleni Zagreb. Kako je Zagreb stvaranjem Države Hrvatske postao zbiljska metropola ukazuije se potreba za bolju skrb o njegovim parkovima i to posebno onih u samoj gradskoj jegri. Današnje vrijeme nosi i neke nedaće, primjerice onečišćenje zraka kojemu uvelike doprinosi automobilski promet. Zbog osiguranja kvalitetnijeg i zdravijeg življenja naših ljudi i građana, potrebno bi bilo više pozornosti obratiti očuvanju i njezi postojećeg dendrobilja koje ima svojstvo prečistaća onečišćenoga zraka. Potrebno je prihranjivati (gnojnicom) platane i ostalo starije dendrobilje, uvesti obvezno kirurgiju drveta, popuniti mjesta koja su uništena novim vrstama, održavati postojeće (okopavanje, plijevljenje kao i redovna kosidba travnjaka). Parkovi su najveće bogatstvo u gradu Zagrebu, naročito u njegovu središtu, pa je potrebno očuvati i za štititi postojeće vrlo vrijedne egzote. Egzotama se smatraju sve one vrsti koje su unijete s drugih kontinenata. Postoji velika opasnost uslijed jakog zagađenja zraka da se broj egzota smanji svaki dan sve više. Da je bojaznost opravdana, dokazuje i nestajanje ukrasnih japanskih jabuka, pačempresa na Trgu kralja Tomislava, te gorskog brijesta, crvene ukrasne bukve, hibridne mukinje, himalajskog borovca, te grmova pteleje, čitavih skupina petoprsnika, sve na Trgu Josipa Jurja Strossmayera. Drvoredi platana, kojih je bilo 220 a sada ih je samo 135, najbolji su dokaz slabe njege i zaštite, te čuvanja našeg zelenila – pluća svakog grada. Napominjem, da bi se trajno očuvali svi parkovi, potrebno je uvesti stalnu čuvarsku službu i nadzor. Dendrološko bilje je vrlo vrijedno. Arhitektura grada tog područja predstavlja kulturno povijesne spomenike prošlosti. Napominjemo kako su navedeni parkovi uređeni u francuskom stilu koji bi trebalo održati. U ostalim parkovima Zagrebačke zelene potkove dane su dendrološke karakteristike bez prijedloga eventualne obnove. LITERATURA Anić, M., 1946: Dendrologija. Šumarski priručnik I, Zagreb. B e rt o vi ć , S., 1954: Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj, Hortikultura, 7 i 8. Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju klime i vegetacije u Hrvatskoj. E t t in g e r, J., 1904: Lišće platana, Šum. list, Zagreb: 41–43. Jovanović, B., 1985: Dendrologija, Šumarski fakultet, Beograd:1–557. Ka r a v l a, J., 1962: Prilog poznavanju nalazišta egzota i nedkih forma naših autohtonih vrsta na području Zagrebačkih parkova, Šum. list, 7. Karavla, J., 1980: Vidikovac na Tomislavovu trgu. Hortikultura, 4, Zagreb: 41–43. M at k ov i ć , R., 1970: Biljka – čovjek – prostor, Split. Vid ak o vi ć, M., 1982: Četinjače, morfologija i varijabilnost, Zagreb, 1–705. Vid ak o vi ć , M., 1993 : Četinjače, morfologija i varijabilnost, Zagreb. |