DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
J. Karavla: DENDROLOŠKE KARAKTERISTIKE ZELENE POTKOVE GRADA ZAGREBA . Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6 (Caragana arborescens Lam.) vrlo dekorativnih žutih cvjetova, zatim grupica negnjila (Laburnum alpinum L.), jedan grm šimširolisne žutike (Berberis buxifolia ‘Nana’), vrlo gust i kompaktan grm oko 50 cm. Ne poštujući zakone vrtne umjetnosti i povijesti nedopustivo je nakon uginića vrlo impozantnog primjerka stabla gorskog brijesta (Ulmus scabra Mill.) na njegovo mjesto zasaditi grupicu obične breze (Betula pendula Roth.). Nedaleko se nalazi i jedan slabi primjerak kineskog javora (Acer japonicum ‘Heptalobum Elegans’). U parku su i ruže porijeklom iz Centralne Kine (Rosa rugosa Thunb.) te skupina ruža mjesečarki (Rosa polyantha Carr. multiflora Thunb.) različitih cvjetova. PARK NA TRGU NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG Park na Trgu Nikole Šubića Zrinskog nalazi se sjeverno od Strossmayerovog trga, obuhvaća površinu 3 ha i 234 m2, a počeo se uređivati oko 1870. godine nasipavanjem zemlje. Drvored platana zasađen je 1872. godine (220 komada), a nabavljene su u Trstu kod vrtlara I. Weinera. Sadnice platana bile su debele 2 cola i visoke 9 stopa, stare oko 8 godina (Ulčnik, 1936. god.). Danas ima svega 135 platana (Platanus acerifolia Ait.) Uzorci su takvom nestajanju dugovječnih platana (dožive do 600 godina starosti) višestruki. Nepovoljni ekološki uvjeti uzrokovani su većim udjelom SO2 čađi, dima i plinova. Sekundarni je uzrok gljiva koja izaziva centralnu bijelu trulež. To je Inonotus hispidus R. Karst. = Polyporus hisipidus Fr.; ta je gljiva plodište bez stručka, polukružna, odozgo četinjasto dlakava, najprije rđastosmeđa, kasnije tamnosmeđa, gotovo crna, a pore su rđastosmeđe. Da se što prije spriječi širenje te truleži, potrebno je obaviti pravodobnu zaštitu i liječenje, a pritom je veoma važan pravilan kirurški zahvat. Važno je da se znalački i kvalitetno obavi rez uz stablo. Moramo dobro paziti da otklanjanjem mrtvih i živih grana ne oštetimo prsten na grani i da osiguramo pravilan rast stabla. Najbolje vrijeme za rez je na kraju mirovanja vegetacije. Kada se stvori kalus, treba ukloniti mrtvu koru (Seminar “njega i zaštita drveća u na seljenim prostorima”, Zagreb, 12. lipanj 1987) i stablo će opet biti ozdravljeno. Prema podacima pok. nadvrtlara Matije Huhe svake godine (1936 – 1941) platane su se prihranjivale razrijeđenom stajskom gnojnicom. Smatram da bi taj stari običaj trebalo obnoviti. Od ostalog dendrobilja tu su: malolisne lipe (Tilia cordata Mill.), javor mlječ (Acer platonoides L.) i božika (Ilex aquifolium L.), oblikovano u polukruglas- Slika 7. Park na Trgu »i.:..!Č:::: humak sa skupi nom trajnica Figure 7 Slika 6. Park na Trgu Nikole Šubića-Zrinjskog, drvored hibridnih Slika 8. Park na Trgu Nikole Šubića-Zrinjskog, Č. tuje oblika platana 60-tih godina 20. stoljeća “forma” (Thuya occidentalis “forma”) Figure 6 Figure 8 |