DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 36     <-- 36 -->        PDF

J. Karavla: DENDROLOŠKE KARAKTERISTIKE ZELENE POTKOVE GRADA ZAGREBA . Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6
(Caragana arborescens Lam.) vrlo dekorativnih žutih
cvjetova, zatim grupica negnjila (Laburnum alpinum
L.), jedan grm šimširolisne žutike (Berberis buxifolia
‘Nana’), vrlo gust i kompaktan grm oko 50 cm.


Ne poštujući zakone vrtne umjetnosti i povijesti nedopustivo
je nakon uginića vrlo impozantnog primjerka
stabla gorskog brijesta (Ulmus scabra Mill.) na njegovo


mjesto zasaditi grupicu obične breze (Betula pendula
Roth.). Nedaleko se nalazi i jedan slabi primjerak kineskog
javora (Acer japonicum ‘Heptalobum Elegans’). U
parku su i ruže porijeklom iz Centralne Kine (Rosa rugosa
Thunb.) te skupina ruža mjesečarki (Rosa polyantha
Carr. multiflora Thunb.) različitih cvjetova.


PARK NA TRGU NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG


Park na Trgu Nikole Šubića Zrinskog nalazi se sjeverno
od Strossmayerovog trga, obuhvaća površinu 3
ha i 234 m2, a počeo se uređivati oko 1870. godine nasipavanjem
zemlje. Drvored platana zasađen je 1872.
godine (220 komada), a nabavljene su u Trstu kod vrtlara
I. Weinera. Sadnice platana bile su debele 2 cola i
visoke 9 stopa, stare oko 8 godina (Ulčnik, 1936.
god.). Danas ima svega 135 platana (Platanus acerifolia
Ait.) Uzorci su takvom nestajanju dugovječnih platana
(dožive do 600 godina starosti) višestruki. Nepovoljni
ekološki uvjeti uzrokovani su većim udjelom
SO2 čađi, dima i plinova. Sekundarni je uzrok gljiva
koja izaziva centralnu bijelu trulež. To je Inonotus hispidus
R. Karst. = Polyporus hisipidus Fr.; ta je gljiva
plodište bez stručka, polukružna, odozgo četinjasto
dlakava, najprije rđastosmeđa, kasnije tamnosmeđa,
gotovo crna, a pore su rđastosmeđe.


Da se što prije spriječi širenje te truleži, potrebno je
obaviti pravodobnu zaštitu i liječenje, a pritom je veoma
važan pravilan kirurški zahvat. Važno je da se znalački
i kvalitetno obavi rez uz stablo.


Moramo dobro paziti da otklanjanjem mrtvih i
živih grana ne oštetimo prsten na grani i da osiguramo
pravilan rast stabla. Najbolje vrijeme za rez je na kraju
mirovanja vegetacije. Kada se stvori kalus, treba ukloniti
mrtvu koru (Seminar “njega i zaštita drveća u na


seljenim prostorima”, Zagreb, 12. lipanj 1987) i stablo
će opet biti ozdravljeno. Prema podacima pok. nadvrtlara
Matije Huhe svake godine (1936 – 1941) platane
su se prihranjivale razrijeđenom stajskom gnojnicom.
Smatram da bi taj stari običaj trebalo obnoviti.


Od ostalog dendrobilja tu su: malolisne lipe (Tilia
cordata Mill.), javor mlječ (Acer platonoides L.) i
božika (Ilex aquifolium L.), oblikovano u polukruglas-


Slika 7. Park na Trgu »i.:..!Č:::: humak sa skupi


nom trajnica
Figure 7


Slika 6. Park na Trgu Nikole Šubića-Zrinjskog, drvored hibridnih Slika 8. Park na Trgu Nikole Šubića-Zrinjskog, Č. tuje oblika
platana 60-tih godina 20. stoljeća “forma” (Thuya occidentalis “forma”)


Figure 6 Figure 8