DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 29     <-- 29 -->        PDF

S. Golubić: PERSPEKTIVE I MOGUĆNOSTI ODLAGANJA OTPADA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6
Djeteline dobro podnose sušu, a trave prekomjernu
vlagu. Odabir stoji na onim vrstama koje brzo rastu,
imaju dugačko i razgranjeno korijenje, koje se mogu
prilagoditi kvaliteti tla i klimatskim prilikama te one
koje se prirodno pojavljuju na ovom području. Predlaže
se mješavina sjemena od sljedećih vrsta trava i djetelina:
Trifolium, Carex, Plantago, Rumex, Agropyron,
Ononis, Inula, Artemisia, Nardus. Iz ekoloških razloga
predlaže se da se koriste manje količine sjemena, da bi
se pojačala pojava trava koje su primjerene staništu, jer
će se one i bez posebnog sijanja same pojaviti. To će se
sjeme naći u tlu ili će doletjeti izvana, iz okolnog prostora.
Sjetvu djetelinsko-travnih smjesa treba obaviti
ujesen zbog jesenskog kišnog maksimuma, ali i zbog
efekta busanja (umnožavanja) trava. Sjetva (do 2 cm
dubine) najbolja je strojevima, ali ako su problem nagibi
može i ručno. Prilikom sjetve ne bi smjelo biti mikrodepresija,
nakon sjetve poželjno je valjanje i blago
kišenje. Trave i djeteline pozitivno reagiraju na proljetno
drljanje, mjeru kojom se potiču na umnožavanje.


Da bi se spriječilo nastajanje erozijskih procesa potrebno
je zajedno s radovima na izgradnji, uz sjetvu
trava i prizemnog raslinja, započeti sa pripremama za
sadnju grmlja i drveća. Biljke kao dijelovi flore najbolje
zaštićuju tlo od negativnih utjecaja prirodnih sila te
je sa sjetvom djetelinsko-travnih smjesa potrebno je
kombinirati sadnju grmlja i drveća.


Vrba kao pionirska vrsta u spriječavanju nastajanja
erozije površina odlagališta stvara preduvjete za rast i
razvoj ostalih biljnih vrsta. Osnovni princip kod sadnje
vrbovih reznica je da se one uzimaju za sadnju u vrijeme
vegetacijskog mirovanja, kad su bez lista, a njihovom
sadnjom i dolaskom u tlo počinje vegetacija. Vrbova
reznica treba mnogo svjetla, sadi se debljim krajem postavljenim
u tlo tako da veći dio reznice ostaje u tlu –
ukupno 2/3 dužine. Razvojem korijenovog sustava vrba
počinje vezati čestice tla i tako spriječava odnošenje površinskog
sloja tla. Vrbe kao biljne vrste općenito pod-


onose više vode, tako da će dobr
dobrdobro uspijevati na području
gdje je veća vlažnost zrakaii tla
tlatla.. Korisno djelovanje sadnje
vrbovih reznica očituje se u spriječavanju odronjavanja
zemljanog materijala, smanjenju brzine vode koja
teče niz padinu, zadržavanju oborina i na taj način povećava
se vlažnost zemljišta. Otpalo lišće vrbe stvara
humus, svojom sjenom štiti mlado bilje i nejako raslinje
od naleta i udara vjetra. Kod osiguravanja i učvršćivanja
kosina vrbovim sadnicama – reznicama mogu se upotrijebiti
slijedeće vrste vrba: Salix caprea L., Salix purpurea
L., Salix alba L.. Kod sadnje živica, svakih 20,00 m
unutar slojeva primijeniti drugu biljnu vrstu. Razmak između
redova neka iznosi 3 m.


Zaštitna gradnja primjenjuje se na onim mjestima
gdje je došlo ili može doći do brzog odnošenja tla. Ova
vrsta gradnje upotrebom sjemena i ostalih načina sadnje
ispunjava površinu (pokriva tlo) i tako štiti od štet


nog djelovanja površinskih voda, osim toga zaštićuje
tlo od udara kiše, tuče i vjetra. Uz spomenutu sadnju
trava i djetelina te sadnju vrbovih reznica potrebna je i
dopunska, naknadna gradnja. Njome se popunjavaju
prazni prostori između slojeva živica. Ovime se osigurava
početna vegetacija koja će kasnije biti nadopunjena
prirodnim putem. Sastoji se od sjetve sjemena
drveća ili sadnje sadnica pionirskih vrsta.


Površina odlagališta mlad je ekosustav u prijelaznom
razdoblju, stoga prve biljke naseljavaju golu zemlju
i stabiliziraju tlo, dodaju hranjiva i sprečavaju daljnje
pogoršanje stanja. Biljke koriste jedini održivi izvor
energije u našem ekosustavu – sunčevu energiju. Ekosustavi
s vremenom sazrijevaju i postaju sve složeniji.


Danas prilikom sadnje drveća u prvom planu stoje
utjecaji evapotranspiracije i uklapanje odlagališta u smislu
zaštite okoliša i okolnog krajolika. Iz tog se razloga
drvenaste biljke, drveće i grmlje, obično sade u grupama
ili u obliku poljskih živica. Struktura vegetacije tj.
poredak pojedinih vrsta te njihov međusobni odnos ovise
o prevladavajućim lokalnim uvjetima, a strukturiranje
vegetacije mora se provesti tako da se odlagalište
uklapa u okolni krajolik.


Dodatna važna funkcija sađenja vegetacije je zaštita
od erozije, što znači da se na strmim kosinama slijed
vegetacije mora pojačati, ako ta područja nisu potpuno
zasađena biljem. Prijelazi s ravnijih na strmije nagibe
moraju se također zasaditi vegetacijom jer se tamo
zadržava voda. Najveći broj odlagališta nadvisuje svoju
okolicu, stoga se preporuča da se u predjelu kupole i
na gornjim nagibima sadi niže drvenasto bilje, kako se
odlagalište zbog visokorastućeg drveća ne bi još više
“optički” povisilo.


Drveće koje se izabire za sadnju određuje se prema
uvjetima tla na odlagalištu i klimatskim uvjetima za
pojedino područje. Prilikom odabira treba uzeti u obzir
da se kod odlagališta u pravilu radi o staništima sa siromašnijom
ponudom vlage, nego što je to slučaj s prirodnom
opskrbom vlagom u odgovarajućoj okolini.
Zato biljke koje su navikle na mokra staništa u ovim
uvjetima venu. Budući da se na površini odlagališta
unatoč intenzivnoj obradi tla, ipak manje-više radi o sirovom
tlu, uvenut će i osjetljivije vrste drveća (bukva,
smreka). Treba spomenuti da se to odnosi i vrijedi sa
mo za prvu sadnju. Iz ekoloških razloga na odlagalištu
uu
se smiju koristiti samo autohtone vrste, pri čemu seu
okviru mogućnosti treba oslanjati na odgovarajuću
“potencijalnu vegetaciju”. Ponekad se od toga mora
odstupiti zbog specifičnih okolnosti i posebnosti odlagališnih
površina. Vrste koje nisu domaće mogu se
upotrijebiti samo u izuzetnim slučajevima, ali uz prethodnu
konzultaciju s nadležnim službama za zaštitu
prirode i okoliša u županiji. U pojedinim bi se slučajevima
strano drveće moglo saditi zbog svoje nezahtjev


a s
nosti i osobina da poboljša tlo ili izuzetnih ukrasnih


ti i