DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Golubić: PERSPEKTIVE I MOGUĆNOSTI ODLAGANJA OTPADA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6
Otpad odložen na odlagališta različitog je sastava.
Odlagališta prihvaćaju više vrsta otpada nego što je
dozvoljeno zakonskom regulativom ili bi bilo prihvaćeno
regulativom EU. Pregledom postojećeg stanja na
odlagalištima može se zaključiti da se komunalni otpad
na području županije uglavnom sakuplja što organiziranim
(60 %) i neorganiziranim (40 %) odvozom i odlaže
na neadekvatno uređena odlagališta koja koriste
određena naselja i pojedinci. Otpad se odlaže na ravan
teren, u prirodne ili napuštene depresije (najčešće eksploatacijska
polja šljunka), gdje je tako nagomilan prepušten
prirodnim procesima. Uglavnom se ne sabija ni


ti ne razastire i ne prekriva slojem inertnog materijala.
Na nekim se odlagalištima otpad prekriva slojem zemlje
ili šljunka, na drugim se razbacuje ili se pali.


Odlagališta na području županije, izuzevši odlagalište
“Totovec”, nisu izgrađena i opremljena te se s otpadom
ne postupa prema odredbama Pravilnika o uvjetima
za postupanje s otpadom. Odlagališta ne posjeduju
potrebnu dokumentaciju (lokacijska, građevinskauporabna dozvola), a za neka odlagališta postoje samo
odluke općinskih tijela kojima se današnje lokacije odlagališta
određuju za odlaganje otpada.


5. SANACIJA ODLAGALIŠTA
Postupak koji je potreban za određivanje pravilnih
zahtjeva za sanaciju obuhvaća detaljno istraživanje lokacije
uz geotehnička i hidrogeološka istraživanja,
analizu uzoraka, monitoring zraka i procjednih voda.
Nakon toga slijede detaljna inženjerska poboljšanja
koja bi obuhvatila postavljanje pokrovnih slojeva, sistema
za skupljanje procjednih voda, sistema za skupljanje
plinova, iskopavanje, formiranje i sabijanje otpada
te rekultivaciju.


Kod odlagališta “Totovec”, zbog uklanjanja trajnog
utjecaja starog otpada na podzemne vode, predviđena je
obrada odloženog otpada i postavljanje brtvenog sloja
ispod njega. Metoda sanacije, koja se predlaže je tzv.
“Biopuster” tehnologija stabilizacije otpada i obrade otpada
prilagođenim postupcima mehaničko-biološke
obrade (Jendričko, Simončić, Tadić 2002). Tehnologija
“Biopuster” koristi se samo za predobradu otpada
(prevođenje anaerobnih uvjeta u aerobne, sušenje i
rahljenje otpada), nakon toga slijedi separacija otpada,


izdvajanje korisnih dijelova, građevinskog i njemu sličnog
materijala, te izdvajanje organskog (preostalog) dijela,
koji se može biološki obraditi. Neobrađeni dio, odnosno
onaj dio koji se ne može iskoristiti odlaže se na
uređenu plohu. Navedena tehnologija predlaže se prije
svega zbog toga da se izbjegne provjetravanje otpada
prije iskapanja. Na ovaj način smanjuje se utjecaj odlagališnog
plina na uži i širi okoliš tijekom iskapanja i
premještanja otpada. Nakon biološke stabilizacije, otpad
će se posebno prilagođenim podizačima vaditi i separirati.
Pri tome se izdvajaju one vrste otpada koje se
ne mogu sijati i opasni otpad. Očekivano smanjenje volumena
starog otpada nakon stabilizacije odlagališta bit
će oko 40–50 %. Stabilizirani stari otpad i novi otpad,
presložit će se i trajno odložiti na uređenu plohu novog
dijela odlagališta (brtvljenje donjeg sloja, sustav za
skupljanje oborinskih slivnih voda, sustav za skupljanje
procjednih voda i njihova obrada i završni brtveni sloj).


Slika 7. Odlagalište ”Totovec” Slika 8. Prilazni putevi unutar odlagališta Slika 9. Sustav za otplinjavanje odlagali


”Totovec”


Za ostale površine onečišćene otpadom na području
županije treba naglasiti da potpuna sanacija prema EU
standardima zahtijeva vrlo visoka financijska sredstva.
Sami troškovi za utvrđivanje zahtjeva za sanaciju vrlo
su visoki, a potpuna sanacija može uključivati i otkopavanje
same lokacije odlagališta u cilju poboljšanja
stabilnosti, instalaciju bunara za skupljanje plinova, instalaciju
sistema za skupljanje i pročišćavanje procjednih
otpadnih voda, odgovarajuće prekrivanje i rekulti


šta ”Totovec”
(Foto: Sandra Golubić)


vaciju. Ova poboljšanja ipak zahtijevaju duži vremenski
period. U kratkoročnom periodu neophodno je sanirati
postojeće lokacije kako bi se spriječili daljnji
negativni utjecaji na okoliš i zdravlje. Najbolji i najprihvatljiviji
način sanacije i uređenja odlagališta komunalnog
otpada koje su prestale s radom ili koje treba
hitno zatvoriti je tzv. biološko uređenje i rekultivacija
koja obuhvaća niz postupaka i mjera u cilju formiranja
odgovarajućih zelenih površina, a čine ga: