DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 25 <-- 25 --> PDF |
S. Golubić: PERSPEKTIVE I MOGUĆNOSTI ODLAGANJA OTPADA NA PODRUČJU MEĐIMURSKE Šumarski list br. 1–2, CXXIX (2005), 3-6 tičan je po velikom bogatstvu podzemnih voda, posebia upravo je u tom dijelu smješten velik broj smetlišta, ce dravski aluvij jer opskrbljuje vodom cijelu županiju, pa i najveće “Totovec”. 3. ZAKONODAVNI OKVIR Zakonska regulativa kojom se utvrđuju pitanja zaštite prirode i okoliša, polazi od Ustava Republike Hrvatske te Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Deklaracija o zaštiti okoliša sadrži čvrsto opredjeljenje Republike Hrvatske da u cijelosti osigura uravnotežen ekološki i gospodarski razvitak u cilju trajnog očuvanja nacionalne baštine za sadašnje i buduće generacije i provedbe ustavnog prava hrvatskih državljana na zdrav život, dostojnog standarda, u očuvanom okolišu. Temeljni propis u Republici Hrvatskoj kojim se utvrđuje područje zaštite okoliša je Zakon o zaštiti okoliša kojim se uređuje zaštita okoliša radi očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljšanja kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Zakonom o otpadu određuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba te jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom. U postupanju s otpadom moraju se uvažavati načela zaštite okoliša, međunarodnog prava i najbolje svjetske prakse. Obzirom da je gospodarenje otpadom najveći pojedinačni problem zaštite okoliša u Hrvatskoj, potrebno je zakonodavni okvir uskladiti sa zahtjevima i standardima EU-a uz provedbu važećih propisa. Možemo sažeti da su temelji za gospodarenje otpadom uspostavljeni tijekom zadnjih desetak godina. Isto tako evidentno je da zakonodavni okvir gospodarenja otpadom nije uspješno nametnut, što dovodi do manjkavosti nadzora nad gospodarenjem otpadom. Stoga je sadašnje stanje u velikoj mjeri posljedica neprovođenja propisa i nedostatka financijskih sredstava. 4. POSTUPANJE S OTPADOM NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Postupanje s kućnim otpadom ili otpadom iz domaćinstva u Međimurskoj županiji sastoji se najmanje od tri faze: Ž sakupljanje na mjestu nastajanja otpada (obično na samoj ulici, u blizini mjesta stanovanja ili na zajed ničkoj lokaciji s više kanti za smeće ili kontejnera), Ž transport od područja sakupljanja do mjesta za tret man/odlaganje-ovo se vrši pomoću vozila za sakup ljanje, Ž odlaganje-direktno na odlagališta otpadnih materi jala. Sakupljanje otpada na području županije obavljaju komunalna poduzeća, koja imaju odobrenje nadležnog tijela za skupljanje otpada. Poduzeća su različitog opsega poslova i usluga, iz javnog ili privatnog sektora. Njihovi osnivači na području županije većinom su jedinice lokalne samouprave. Skupljeni otpad direktno se odvozi na službeno lokalno odlagalište, gdje se uglavnom (uz iznimku odlagališta “Totovec”) baca na nekontrolirani način, bez prekrivanja ili sabijanja, odnosno bez poštivanja minimalnih mjera zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša. Skupljanje se uglavnom obavlja jedanput tjedno, jedanput u dva tjedna ili jednom mjesečno. S obzirom da 40 % stanovništva još uvijek nije uključeno u organizirani odvoz otpada, kao posljedica uz tzv. službene deponije/odlagališta javljaju se svakodnevno nova divlja uz poljske putove, šumarke, odnosno na područjima s velikim negativnim utjecajem na okoliš i zdravlje stanovništva. Prema udjelu pojedine vrste otpada, ako govorimo o sveukupnim količinama opasnog, neopasnog i komunalnog otpada, vidimo da je u svim analiziranim godinama udio komunalnog otpada najveći te prelazi 60 % sveukupnih količina otpada koje se prijave u godini dana. Količine komunalnog otpada koji se skupi na području županije čini 2–3 % komunalnog otpada na području Hrvatske. Na području županije u organizirani odvoz otpada uključeno je 60 % domaćinstva, odnosno 72.000 stanovnika. Na osnovu podataka o prikupljenim količinama komunalnog otpada (u ovom izračunu uzeta je količina skupljenog komunalnog otpada u 2001. godini) i broju stanovnika uključenih u organizirani odvoz otpada specifična količina otpada koja se stvara na analiziranom području iznosi: specifična količina = 25.868,62 t×1000/(72.000 stanovnika×365 dana) = 0,984 kg/st/danu Vrijednost od 0,984 kg/st/danu leži ispod prosjeka kod razvijenih zemalja (1,4 kg/st/danu), ali iznad prosjeka srednje razvijenih i nerazvijenih zemalja. Pretpostavlja se da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada, odnosno do njezinog približavanja europskom prosjeku, što ujedno znači više vrijednih tvari, veća ogrjevna vrijednost, manja gustoća i vlažnost otpada. U razvijenim zemljama proizvodi se znatno više komunalnog otpada po stanovniku, ali isto tako potrebno je mjerama izbjegavanja otpada smanjiti porast količina otpada, a odvojenim skupljanjem i reciklažom smanjiti količine ostatnog |