DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 ni faktor realizacije, 1/q = 1/2, to bi etat međuprihoda iznosio, Em = 44,86 m3, a intenzitet prorede, i = 10%. Međutim, ukoliko se primjeni Matićeva metoda za računanje etata međuprihoda: Em = M/n = 444,69/8,5 = 52,32 m3/ha, ne bi se narušila temeljna drvna zaliha za optimalan prirast vrijednosti sastojine. U Osnovi gospodarenja g. j . “Južni Papuk”, odjel 63, odsjek a, broj stabala po hektaru je 368, srednji prsni promjer 31,0 cm, srednja visina 23,0 m i volumen 335,00 m3/ha. Iako je drvna zaliha u odsjeku “podcjenjena”, na temelju malog statističkog uzorka (2,70 %, 30 primjernih krugova po 500 m2 na 55,60 ha) sastojina je svrstana u II bonitet, te na osnovi toga određen sječivi etat prorede 34,02 m3/ha, intenzitet 10,14 %. ZAKLJUČCI - Predlaže se da se za normalne jednodobne bukove sastojine II boniteta u navedenoj gospodarskoj jedinici “Južni Papuk” primijeni jači intenzitet prorede, s faktorom realizacije q = 1/2 po Klepčevoj metodi izračunavanja etata međuprihoda ili da se primijeni intenzitet prorjeđivanja po Matićevoj metodi. Primjenom jačeg intenziteta prorjeđivanja na plohi 1 po metodi K l e p ca s faktorom realizacija 1/q = 1/2, odnosno po Matićevoj metodi intenziteta i = 1/n*100, postignuto je da se na manjem broju stabala po hektaru (346) postigao veći volumen (452,96 m3/ha) sa srednjim i prsnim promjerom (33,75 cm) u odnosu na plohu 2 , s 408 stabala po ha, volumenom 444,69 m3/ha, sa srednjim prsnim promjerom 31,15 cm. Povećanjem srednjeg prsnog promjera za istu dob sastojine povećala se i ukupna vrijednost sortimenata na plohi 1 po hektaru. Kao posljedica optimalnog prorjeđivanja, postignuto je da je na plohi 1 udjel oblovine 48,98 %, prostornog drva 40,05 %, otpada 10,97 %, a na plohi 2, oblovine je 46,04 %, prostornog drva 43,41 %, otpada 10,55 %. Kvalitetnija sortimentna struktura odrazila se na vrijednost drvnih sorimenata po hektaru te je na plohi 1 vrijednost 121113,03 kn/ha (300,23 kn/m3), a na 2 plohi 111316,29 kn/ha (279,85 kn/m3), to jest veća je za 8,80 %. Cijena drveta na panju (Št – šumska taksa), kao relevantna mjera ekonomske učinkovitosti gospodarenja Pretpostavlja se kako su u prošlosti, prilikom odabira stabala za sječu prema propisima Osnove gospodarenja, doznačari primjenjivali veći intenzitet prorede na konfiguracijom povoljnijim terenskim uvjetima plohe 1, u odnosu na manje povoljne terenske uvjete plohe 2. Sve mjere odstupanja stvarnih parametara od normalnih, to jest aritmetička sredina (da), medijana (Me), koeficijent asimetrije (fi1), koeficijent spljoštenosti (P2), prvi eksponent (a) i drugi eksponent (y) beta fiinkcije pokazuju da je navedena sastojina normalne debljinske i volumne strukture. Koeficijenti asimetrije (fi1) i koeficijenti spljoštenosti (132) u beta - distribuciji se kreću u rasponu od - 1 do + 1, što potvrđuje da se može stvarna sastojina (plohe 1 i 2), prihvatiti kao “normalna”. No, navedeni parametri na plohi 1 pokazuju da je bliža “normalnosti”, nego ploha 2. Conclusions pod datim uvjetima, na plohi 1 u vrijednosti 61,79 kn/m3 pokazuje značajnu razliku u odnosu na plohu 2, na kojoj je cijena drveta na panju 46,43 kn/m3. Navedene vrijednosti šumske takse pokazuje da je ekonomska učinkovitost gospodarenja na plohi 1 za 1/3 (33,08 %) veća u odnosu na plohu 2. Prag rentabilnosti gospodarenja šumskom sastojinom ili točka pokrića (TPn) pokazuje također veću ekonomsku učinkovitost gospodarenja, te je za plohu 1 u sedamdesetoj, a za plohu 2, tri godine kasnije, to jest u sedamdesetitrećoj godini. Ako se uzme da je točka pokrića ili prag rentabilnosti pokazatelj najmanjeg ukupnog prihoda (kn/m3) ili najmanjeg stupnja iskorištenja kapaciteta u količini (m3), kod kojih su pokriveni svi troškovi (direktni, opći, biološka reprodukcija) u obračunskom razdoblju, to znači da za osamdesetopetogodišnju bukovu sastojinu na plohi 1 treba realizirati 0,78 m3 prosječnog sortimenta, te 0,82 m3 prosječnog sortimenta bukve na plohi 2. Rezultati istraživanja pokazuju kako je prag rentabilnosti gospodarenja jednodobnim bukovim sastojinama, uz postojeće tržišne i gospodarske uvjete privređivanja UŠP Požega, iznad 2/3 ophodnje (67 godina). Za uvjete “prorjeđivanja većeg intenziteta” na plohi 1, prag rentabilnosti gospodarenja je 70 godina, a za uvjete “prorjeđivanja manjeg intenziteta” na plohi 2, prag rentabilnost je 73 godine. LITERATURA – References Cestar, D., M. Glavaš, M. Halambek, M. Harapin, V. Hren, J. Martinović, Z. Pelcer, 1986: Bukva i bukove šume Hrvatske, Radovi broj 69, Šumarski institut Jastrebarsko. C e s ta r, D., V. H r e n , J. M a r t i n o v i ć , Z. P el c e r, Z. Kovačević, 1979: Tipološke značajke šu- ma Slavonskog gorja, Radovi broj 39, Šumarski institut Jastrebarsko. C e s ta r, D., V. H r e n , J. M a r t i n o v i ć , Z. P el c e r, Z. Kovačević, 1983: Ekološko-gospodarski tipovi šuma područja Bilogore, Radovi broj 57, Šumarski institut Jastrebarsko. |