DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 Šn = (Cn / 1,0 pn ) – En Troškovi iskorištavanja šuma za šumsku sastojinu određene dobi sastoje se od izravnih troškova sječe i izrade, izvlačenja i manipulacije drvnim sortimentima na pomoćnom stovarištu, općih troškova uprave i prodaje (Eo) te zakonskih troškova (Zakon o šumama, 1991) za biološku reprodukciju (C0), po jedinici volumena (kn/m3), to jest, Čn Čo C Za uvjete rada iskorištavanja šuma u kojima su tretirane pokusne plohe bukve (UŠP Požega) utvrđeno je da ukupni troškovi (E0) iznose 164 kn/m3, te zajedno s troškovima biološke reprodukcije za plohu 1 (C0 = 69 kn/m3) iznose 233 kn/m3. U gornjoj formuli, kao nepoznanica ostaje prosječna profitna stopa (pn), koja se može tretirati i kao postotak prirasta vrijednosti (p) sastojine u općoj formuli za računanje vrijednosti sastojine induktivnom metodom, to jest pomoću troškova podizanja sastojine C0, koji se ukamaćuju postotkom prirasta u razdoblju n - godina: Cn = C0 * 1,0p n, 1,0p = r = 1 + p/100 n = 85 godina Ako se za C0, kao troškove podizanja šumske sastojine, primjeni zakonski normativ za biološku reprodukciju jednodobnih šuma, to jest 23 % na vrijednost drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu, tada je uz izračunatu vrijednost: Cn = 121113 kn/ha, za plohu 1, i Cn = 111316 kn/ha, za plohu 2, C0 = 121113 kn/ha * 0,23 = 27856 kn/ha, (69,05 kn/m3) plohu 1, i C0 = 111316 kn/ha * 0,23 = 25603 kn/ha, (64,37 kn/m3) za plohu 2. log r = (log Cn – log C0) / n = 0,007509 r = 1,017441, p = 1,74 %, Šumska taksa ili cijena drveta na panju iznosi: Šn = (300,23/1,0174 kn/m3) – 233,31 kn/m3 = 61,79 kn/m3, za plohu 1, Šn = (279,85/1,0174 kn/m3) – 228,63 kn/m3 = 46,43 kn/m3, za plohu 2 Cijena drveta na panju (šumska taksa), kao krajnja mjera ekonomske učinkovitosti gospodarenja šumskim sastojinama pokazuje kako je učinkovitost gospodarenja na plohi 1 u odnosu na plohu 2, veća za 33,08 %. Troškovi iskorištavanja šuma po volumenu (bez biološke reprodukcije) jednaki su na obje plohe, bez obzira na vrijednost drvnih sortimenata. Metodu određivanja sadašnje sječive vrijednosti S a b a d i (1992) preporučuje samo za sastojine starosti preko 2/3 ophodnje. Budući da je konkretna sastojina starosti 85 godina, to se izračunati šumski kamatnjak (r = 1,0174) može primijeniti za izračunavanje praga renatabilnosti ili točke pokrića, to jest starosti sastojine kada su prihodi od drvnih sortimenata jednaki rashodima (fco pomoćno stovarište). n = (log Cn – log C0) / log r = (log 94117,25 – log 27865,00) / 0,007509 = 70,40 TPn = 70,40 godina za plohu 1, n = (log Cn – log C0) / log r = (log 90942,16 – log 25602,75) / 0,007509 = 73,31 TPn = 73,31 godina za plohu 2. I prag rentabilnosti gospodarenja šumskom sastojinom ili točka pokrića pokazuje veću ekonomsku učinkovitost, te je za plohu 1 u sedamdesetoj, a za plohu 2, tri godine kasnije, to jest u sedamdesetitrećoj godini. Prema C e s t a r u i dr, 1983, točka pokrića ili prag rentabilnosti pokazatelj je najmanjeg ukupnog prihoda (kn/m3) ili najmanjeg stupnja iskorištenja kapaciteta u količini (m3), kod kojih su pokriveni svi troškovi (izravni, opći, biološka reprodukcija) u obračunskom razdoblju. U konkretnom slučaju, to jest za sastojinu 63a, G. j . “Južni Papuk”, znači da na plohi 1 treba realizirati 0,78 m3 prosječnog sortimenta, te 0,82 m3 prosječnog sortimenta bukve na plohi 2. RASPRAVA – Discusion Prema normalama za bukvu (Prirasno-prihodne tablice, Š pi r an ec , 1975) na II bonitetu, dobi 85 godina broja stabala je 380 po hektaru, srednji prsni promjer 31,05 cm, srednja visina 28,4 m i volumen 404,50 m3/ha. U Osnovi gospodarenja gospodarske jedinice “Južni Papuk” (Najvirt i dr., 2004) navedeno je da se sjemenjača bukve II bonitata prostrire na površini 478,82 ha, da je drvna zaliha 142781 m3, a desetgodiš nji prirast 31870 m3. Iz navedenih podataka može se izračunati da je postotak prirasta bukve na II bonitetu 2,23%. Ako se u formulu uvrsti navedeni postotak prirasta, drvna zaliha M = 444,69 m3/ha na plohi 2, a faktor realizacije 1/3, to će etat prethodnog prihoda za desetogodišnje razdoblje iznositi: Em = 444,69 * (1 – 1/1,0 223 10) * 1/3 = 29,91 m3. Takav intenzitet je i primjenjivan na plohi 2, dok je na plohi 1 primijenjen jači intenzitet, to jest ukoliko se primje |