DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 Prikazujući sortimentu struktru bukve po hektaru na plohama 1 i 2 još se bolje uočava po iskazanoj vrijednosti kvalitetnih razreda (klasa) i ukupnoj vrijednosti. Vrijednost drvnih sortimenata na plohi 1 i 2 Množeći aktualne cijene iz Cjenika gotovih šumskih proizvoda (2005) “Hrvatskih šuma” po debljinskim raz redima i klasama drvnih sorimenata utvrđena je strukturna vrijednost drvnih sortimenata bukve u neto volumenu po hektaru za plohe 1 i 2. Vrijednosnu strukturu u novčanim jedinicama i postocima pokazuje Tablica 5. Tablica 5. Vrijednost drvnih sortimenata bukve u neto volumenu po hektaru Table 5 Valuably shares of asortiments in brutto volume of beech per hectare F L Irsta sorti enta Ploha 1 17421 21951 19796 % 14,38 18,13 16,34 Ploha 2 12713 19151 17099 % 11,42 17,20 15,36 Neto volumen (bez otpada) drvnih sortimenata za plohu 1 iznosi 403,40 m3/ha, a vrijednost 300,23 kn/m3 te 397,77 m3/ha za plohu 2 s vrijednošću 279,85 kn/m3. Ukupna vrijednost drvnih sortimenata bukve po hektaru veća je za 8,80 % na plohi 1 u odnosu na plohu II III kn/ha 18993 7175 15,68 5,92 17874 6282 16,06 5,64 T. o. P. drvo S 1804 1,49 2005 1,85 33973 28,06 36142 32,47 121113 100,00 111316 100,00 2. Relativni udjeli (%) veći su za kvalitetnije klase (F, L, I) na plohi 1, dok su udjeli tanke oblovine i prostornog drva veći na plohi 2, kako to pokazuje Grafikon 3. Grafikon 3. Vrijednosni udjeli drvnih sortimenata bukve u neto volumenu po hektaru Graph 3 Valuably shares of asortiments in brutto volume of beech per hectare Vrijednosni udjel oblovine u neto volumenu bukve po hektaru na plohi 1 iznosi 71,94 %, prostornog drva 28,06 %, a na plohi 2 udjel oblovine je 67,53 % a prostornog drva 32,47%. Optimalnije gospodarenje prethodnim proredama na plohi 1 odražava se i na druge elementa ekonomske učinkovitosti gospodarenja, kao što su cijena drveta na panju (šumska taksa) i prag rentabilnosti (točka pokrića). Određivanje šumske takse (Šn) ili cijene drveta na panju, točke pokrića (TPn) ili praga rentabilnosti za dozrijevajuće bukove sastojine (ploha 1, 2) Za određivanje vrijednosti drveta na panju ili šumske takse (Šn), osim “sadašnje sječive vrijednosti” (S a ba di , 1992) potrebno je poznavati troškove iskorištavanja šuma (En) kao umanjitelj u Barthinoj formuli i prosječnu profitnu stopu (pn) za određenu starost (n) sastojine: |